Zakon o hidrografskoj djelatnosti

Ovim se Zakonom uređuje sadržaj hidrografske djelatnosti, uvjeti i način obavljanja te djelatnosti, te osniva pravna osoba za obavljanje hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Hidrografska djelatnost je grana primijenjene znanosti koja obuhvaća izmjeru dubina mora, rijeka i jezera, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju; marinsku geodeziju; oceanologiju (registriranje kolebanja visine razine mora, površinskih valova, struja mora, termohalinskih parametara), geologiju i geofiziku mora, zaštitu okoliša u dijelovima mora nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske te gospodarskom i epikontinentalnom pojasu nad kojima Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju; obradu i pohranjivanje podataka prikupljenih izmjerom, snimanjem i istraživanjem te njihovu objavu, a sve u svrhu hidrografsko-navigacijskog osiguranja plovidbe morem, rijekama i jezerima i obavljanja istraživačkih, gospodarskih i drugih aktivnosti.

Geodetski poslovi u hidrografskoj djelatnosti obavljaju se u skladu s propisima o geodetskoj izmjeri.

Svrha hidrografske djelatnosti je hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe plovnih objekata, uključivši i ratne brodove, s ciljem zaštite ljudskih života i imovine na moru, istraživanja, zaštite okoliša i gospodarenjem morem.

II. OBAVLJANJE HIDROGRAFSKE DJELATNOSTI

1. hidrografsku izmjeru koju čine: izmjera dubina mora, marinska geodezija, geodetska i druga snimanja objekata u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju, geologija i geofizika mora i oceanologija te poslovi zaštite morskog okoliša u dijelu od značaja za hidrografiju i hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe, istraživanja te druge poslove u svezi s obavljanjem ovih djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom,

2. hidrografsko-navigacijsko osiguranje plovidbe plovnih objekata; službu navigacijskih obavijesti (radiooglasa), prikupljanje, obradu i razmjenu hidrografskih i navigacijskih obavijesti radi održavanja u ažurnom stanju službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija te objavljivanje izmjena i dopuna tih podataka u »Oglasu za pomorce«,

3. poslove Nacionalnog koordinatora u prijemu, analizi, obradi i distribuciji pomorskih sigurnosnih informacija (MSI), u skladu s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (u daljnjem tekstu: IHO) i Međunarodne pomorske organizacije (u daljnjem tekstu: IMO),

4. projektiranje, izradu, izdavanje i održavanje službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija, njihovo usklađivanje s IHO i IMO-preporukama te održavanje i pohranjivanje izvornika,

5. opisivanje i ucrtavanje geodetski određene granice suvereniteta Republike Hrvatske na moru, uvažavajući druge propise kojima se regulira državna granica, održavanje i praćenje baze službenih podataka o moru iz područja: navigacije, hidrografije (objekti na moru i podmorju), kartografije, geologije, geofizike i oceanologije (kolebanje razine mora, valovi, struje mora, termohalinska, hidroakustička i optička svojstva mora, hidrometeorologija i slično),

6. predstavljanje Republike Hrvatske u IHO-u i drugim međunarodnim organizacijama za područje svoje djelatnosti,

7. uspostavu i upravljanje Hidrografskim informacijskim sustavom,

8. organiziranje mreža stalnih i povremenih objekata hidrografije za prikupljanje podataka,

9. stručni nadzor pouzdanosti mjernih metoda iz područja hidrografske djelatnosti,

10. pregled i ovjeru hidrografskih originala/hidrografskih podloga ovlaštenih pravnih osoba,

11. poslove iz područja hidrografske djelatnosti utvrđene posebnim propisima,

12. nakladničku i tiskarsku djelatnost te podjelu i prodaju pomorskih navigacijskih karata i publikacija,

13. znanstvenoistraživačku djelatnost i aktivnosti,

14. stručne poslove zaštite morskog okoliša prema posebnim propisima iz područja zaštite okoliša.

Djelatnost iz stavka 1. ovoga članka obavlja se kao javna služba.

Hrvatski hidrografski institut poslove iz stavka 1. točaka 2., 3., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. ovoga članka obavlja kao javne ovlasti.

Hidrografska djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku.

Iznimno od članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona djelatnosti hidrografske izmjere koje mogu obavljati i druge pravne osobe odnosno fizičke osobe-obrtnici (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) jesu

– izmjera dubina mora,

– marinska geodezija,

– snimanje objekata u priobalju i moru i,

– snimanje objekata na morskom dnu i podmorju,

– geologija i geofizika mora,

– oceanologija.

Jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati one ovlaštene pravne osobe koje su registrirane za obavljanje tih djelatnosti, a kojima je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva izdalo ovlaštenje odgovarajuće razine prema tehničkim i stručnim uvjetima za te djelatnosti u pojedinim dijelovima područja iz članka 2. ovoga Zakona s obzirom na značaj tih dijelova područja za hidrografsko-navigacijsku sigurnost.

Postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehničke i stručne uvjete koje mora ispunjavati ovlaštena pravna osoba za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, uvjete i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, kao i način i uvjete za pregled i ovjeru podataka iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona te visinu naknade iz članka 11. stavka 6. ovoga Zakona i osnovicama za njezin obračun, kao i način korištenja naknade pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pomorstva uz suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.

2. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere ovlaštenih pravnih osoba

Rješenje kojim se daje ovlast ili odbija zahtjev za davanje ovlasti za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, donosi ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, po pribavljenom mišljenju Hrvatskogahidrografskog instituta.

Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Na postupak donošenja rješenja primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) dužne su tu djelatnost obavljati na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, te sukladno sa standardima IHO-a i drugim standardima utvrđenima međunarodnim ugovorima, koji obavezuju Republiku Hrvatsku.

Ovlaštene pravne osobe dužne su Hrvatski hidrografski institut obavijestiti o datumu početka i opsegu radova, te dostaviti po jedan primjerak studije projekata, a prikupljene podatke dostaviti u roku od 30 dana od dana završetka radova.

Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci (hidrografski originali ili hidrografski elaborati) ovlaštenih osoba iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona smatraju se službenima kada su pregledani i ovjereni od strane Hrvatskog hidrografskog instituta.

Hrvatski hidrografski institut službene podatke pohranjuje i u potrebnom opsegu objavljuje u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama te u »Oglasu za pomorce«.

Hrvatski hidrografski institut izmjene na pomorskim navigacijskim kartama od interesa za obranu objavljuje u posebnim publikacijama.

Na postupak ovjere iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Troškove ovjere iz stavka 2. ovoga članka plaćaju ovlaštene osobe u iznosu koji se određuje s obzirom na područje, opseg i metodologiju izmjere, kao i razinu ovlaštenja osobe iz članka 7. ovoga Zakona.

Naknada iz stavka 6. ovoga članka namjenski je prihod Hrvatskog hidrografskog instituta koji se koristi za pokrivanje troškova postupka ovjere.

Članak 11.a (NN 71/14)

Fizička ili pravna osoba koja obavlja zahvate ili aktivnosti u područjima iz članka 2. ovoga Zakona dužna je prije njihove provedbe dostaviti podatke o istima nadležnoj lučkoj kapetaniji koja će ih bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu.

Investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru u područjima iz članka 2. ovoga Zakona dužan je hidrografski elaborat izvedenog stanja ovjeren u skladu s člankom 11. stavkom 2. ovoga Zakona bez odgode dostaviti Hrvatskom hidrografskom institutu nakon izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njezine uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima.

Nositelj zahvata, investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru dužan je dostaviti nadležnom tijelu i službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka bez odgode.

Fizička ili pravna osoba koja upravlja lukom, osim vojne luke, dužna je najmanje jednom u pet godina Hrvatskom hidrografskom institutu dostaviti službenu hidrografsku izmjeru na cjelovitom lučkom području.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, dostavu izmjere nadležna lučka kapetanija može odrediti u razdobljima kraćim od pet godina, ako je dubina podložna češćoj promjeni (zamuljivanje, taloženje i drugo), odnosno može odrediti i dulja razdoblja od pet godina ako je dubina manje podložna promjenama, ali ne na razdoblja duža od deset godina.

Podatke iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama te »Oglasima za pomorce« objavljuje Hrvatskih hidrografski institut uz prethodnu obavijest nadležnoj lučkoj kapetaniji.

Plovni objekti hrvatske državne pripadnosti i strane državne pripadnosti kada plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem i gospodarskim pojasom Republike Hrvatske moraju imati službene pomorske navigacijske karte i publikacije u skladu s posebnim propisima iz područja sigurnosti pomorske plovidbe.

Hidrografski, kartografski i ostali izvornici i podaci o dijelu mora, morskoga dna i morskoga podmorja, u kojima Republika Hrvatska ima suverenost ili ostvaruje suverena prava, čuvaju se u Hrvatskom hidrografskominstitutu.

Izvornici iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se umnožavati niti ustupati na uporabu drugim tijelima, pravnim i fizičkim osobama.

Kopije izvornika izrađene za uporabu ministarstva nadležnog za poslove obrane, čuvaju se u tom ministarstvu.

Zabranjeno je, bez pisanog odobrenja Hrvatskoga hidrografskoga instituta, skeniranje i umnožavanje (djelomično ili u cijelosti) pomorskih navigacijskih karata i publikacija, elaborata i ostalih izdanja, te njihova distribucija, a koje na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona izdaje Hrvatski hidrografski institut.

Hrvatski hidrografski institut sukladno članku 5. ovoga Zakona uspostavlja i upravlja hidrografskim informacijskim sustavom (u daljnjem tekstu: HIS) kao integriranim prostornim informacijskim sustavom, koji temeljem sustavnog prikupljanja podataka obavljanjem hidrografske djelatnosti, proizvodi i razmjenjuje informacije od značaja za sigurnost plovidbe, obranu, zaštitu okoliša i iskorištavanje morskih resursa.

HIS se sastoji od

– pomorskog katastra koji sadrži podatke o moru, morskom dnu i morskom podmorju, kao i informacije o korisnicima, načinu i opsegu korištenja mora, morskoga dna i morskoga podmorja, kao i sve podatke o objektima, radovima i pojavama značajnim za sigurnost plovidbe, prema područjima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i

– morske infrastrukture prostornih podataka (u daljnjem tekstu: MIPP) kao sustava za prikupljanje, dijeljenje i upravljanje razmjenom podataka i mrežnih usluga HIS-a u skladu s propisima o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka.

Ustroj, sadržaj te način i uvjeti upravljanja i održavanja hidrografskim informacijskim sustavom, osim podataka od značaja za obranu, utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pomorstva.

Ustroj, sadržaj, održavanje te način i uvjeti upravljanja i korištenja hidrografskog informacijskog sustava u dijelu od značaja za obranu utvrđuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove obrane.

Podaci dobiveni obavljanjem hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, mogu se u dijelovima davati na javnu uporabu, ako nisu aktom nadležnog tijela u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka, određeni tajnima.

Korisnici podataka, osim tijela državne uprave, dužni su platiti naknade za uporabu izvornih podataka koje je Hrvatski hidrografski institut prikupio u obavljanju djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona.

Službene pomorske navigacijske karte i publikacije jesu karte i priručnici, kao i posebne baze podataka iz kojih se takve karte i priručnici izvode, koje izdaje Hrvatski hidrografski institut, a čija je uporaba obvezna za hidrografsko-navigacijsku sigurnost u pomorskom prometu.

»Oglasi za pomorce« su službena pomorska publikacija kojom se u ispravnom stanju održavaju službene pomorske navigacijske karte i publikacije te objavljuju i drugi podaci značajni za sigurnost plovidbe, a koju izdaje Hrvatski hidrografski institut.

Ministar nadležan za poslove pomorstva pravilnikom će propisati koje su službene pomorske navigacijske karte i publikacije iz stavka 1. ovoga članka, njihov sadržaj te način i uvjete njihove izrade, izdavanja i održavanja u ispravnom stanju, kao i popis građevina, zahvata i podataka iz članka 11.a ovoga Zakona te način i rokove njihove dostave i uvrštavanja u službene navigacijske karte i publikacije.

1. Pravilnik o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja

Radi istraživanja, ispitivanja, mjerenja i snimanja mora, morskoga dna ili morskoga podmorja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora, epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske koja obavlja u okviru djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona, Hrvatskom hidrografskom institutu nisu potrebna odobrenja niti suglasnosti nadležnih ministarstava propisana Pomorskim zakonikom.

U luci posebne namjene koja služi za vojne namjene, te u zabranjenim zonama u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, Hrvatski hidrografski institut može obavljati djelatnost iz članka 5. ovoga Zakona na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za poslove obrane.

Plovni objekti Hrvatskoga hidrografskog instituta obavljaju hidrografsku djelatnost, kao javni brod.

Zabranjeno je ometanje obavljanja hidrografske djelatnosti, kao i oštećivanje opreme, a posebno opreme na postajama za prikupljanje podataka (mareografske i druge postaje).

Hidrografsko-navigacijsko vijeće je stručno-savjetodavno tijelo koje strateški usmjerava razvoj hidrografske djelatnosti, a osobito

- ocjenjuje stanje u području hidrografske djelatnosti,

- predlaže i potiče poduzimanje mjera za unapređenje hidrografske djelatnosti,

- razmatra i daje mišljenja o prijedlozima zakona i drugih propisa kojima se uređuje hidrografska djelatnost.

U svezi s pitanjima koje razmatra, Hidrografsko-navigacijsko vijeće daje mišljenja, utvrđuje stajališta, daje poticaj za donošenje zakona i drugih propisa ili poduzimanje drugih mjera.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće ima predsjednika i devet članova koje imenuje i razrješava ministarstvo nadležno za poslove pomorstva, na prijedlog čelnika središnjeg tijela državne uprave i pravnih osoba iz stavka 3. ovoga članka.

Predsjednik i članovi Hidrografsko-navigacijskog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine.

Hidrografsko-navigacijsko vijeće čine

1. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pomorstva,

2. predstavnik lučkih kapetanija,

3. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove obrane,

4. predstavnik ministarstva nadležnog za poslove znanosti,

5. predstavnik ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša,

6. predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za geodetske poslove,

7. predstavnik ministarstva nadležnog za unutarnje poslove,

8. predstavnik Hrvatskog hidrografskog instituta,

9. predstavnik udruženja pomorskih brodara u nacionalnoj plovidbi i

10. predstavnik strukovnog udruženja ovlaštenih inženjera geodezije.

Stručne i druge administrativne poslove, potrebne za rad Hidrografsko-navigacijskog vijeća, obavlja Hrvatski hidrografski institut.

III. HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT

Skraćeni naziv Instituta je: HHI.

Sjedište Instituta je u Splitu.

Prava koja ima Republika Hrvatska kao osnivač Instituta, obavlja Vlada Republike Hrvatske, osim prava iz članka 32. stavka 2. podstavka 1. ovoga Zakona, koje obavlja ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

Nositelj zahvata, odnosno investitor čiji je zahvat odnosno građevina u uporabi, a nalazi se u priobalju, u moru, na morskom dnu i podmorju u dijelovima mora nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te nije objavljena u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno »Oglasu za pomorce«, dužan je istu prijaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Nositelj zahvata, odnosno investitor građevine iz stavka 1. ovoga članka dužan je, najkasnije u roku od dvije godine od dana prijave nadležnoj lučkoj kapetaniji, dostaviti hidrografski original izvedenog stanja zahvata ili građevine ovjeren u skladu s odredbama ovoga Zakona Hrvatskom hidrografskom institutu koji će istu objaviti u službenim pomorskim kartama i publikacijama, odnosno »Oglasu za pomorce«.

Podatke o zahvatima i građevinama koje nositelj zahvata ili investitor ne prijavi u rokovima i na način iz stavka 1. ovoga članka, temeljem rješenja inspektora sigurnosti plovidbe ili ovlaštenog državnog službenika Hrvatski hidrografski institut objavit će u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, odnosno »Oglasu za pomorce« na trošak investitora odnosno nositelja zahvata, u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove pomorstva će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 7. stavka 3., članka 15. stavka 3. i članka 18. stavka 3. ovoga Zakona.

Ministar nadležan za poslove obrane će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/98.) u dijelu u kojem nije u suprotnosti s ovim Zakonom.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s Pravilnikom o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/98.) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja.

Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona razriješiti dosadašnjeg i imenovati novog predsjednika i članove Upravnog vijeća Instituta.

Upravno vijeće Instituta uskladit će Statut, Poslovnik o radu Upravnog vijeća Instituta i druge opće akte Instituta s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana imenovanja.

Upravno vijeće Instituta raspisat će javni natječaj za izbor ravnatelja u roku od 30 dana od dana donošenja akata iz članka 34. ovoga Zakona.

Do imenovanja ravnatelja Instituta u skladu s odredbama ovoga Zakona, dosadašnji ravnatelj nastavit će obavljati poslove u svojstvu vršitelja dužnosti.

Ministar nadležan za poslove pomorstva imenovat će Hidrografsko-navigacijsko vijeće u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Institut obavlja djelatnost na temelju godišnjeg programa rada i odluka Upravnoga vijeća, donijetih povodom zahtjeva tijela državne uprave.

Poslovi hidrografske djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, koji se obavljaju za potrebe tijela državne uprave, utvrđuju se posebnim programom kojega donosi Vlada Republike Hrvatske, u pravilu za razdoblje od pet godina.

Programom iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu godinu unutar razdoblja za koje se donosi utvrđuju se poslovi koje treba obaviti Institut.

Za obavljanje poslova utvrđenih programom iz članka 39. ovoga Zakona osiguravaju se sredstva u državnom proračunu za svaku godinu posebno.

IV. NADZOR

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe ministarstva nadležnog za poslove pomorstva.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona mogu obavljati i drugi državni službenici ministarstva nadležnog za poslove pomorstva u okviru posebnog ovlaštenja koje daje ministar nadležan za poslove pomorstva.

U obavljanju inspekcijskoga nadzora inspektor i drugi državni službenici iz stavka 3. ovoga članka će pisanim rješenjem odrediti

– otklanjanje u određenom roku utvrđenih nedostataka u obavljanju hidrografske djelatnosti ako su nedostaci takve naravi da se mogu otkloniti,

– privremenu zabranu obavljanja djelatnosti ovlaštenoj osobi iz članka 7. ovoga Zakona ako utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete,

– zabraniti obavljanje određenih radnji, ako te radnje nisu u skladu sa zakonom ili drugim propisima.

Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe ovoga Zakona ili drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona inspektori sigurnosti plovidbe i drugi državni službenici iz stavka 3. ovoga članka imaju pravo i obvezu

– podnijeti optužni prijedlog,

– izdati prekršajni nalog,

– predložiti ukidanje ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi za obavljanje djelatnosti iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona, ako ne ispunjava propisane uvjete, a te nedostatke na može otkloniti, ili

– poduzeti i druge mjere na čije su poduzimanje ovlašteni posebnim propisom.

Žalba na rješenje iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

Pokretanje upravnog spora ne odgađa izvršenje rješenja iz stavka 4. ovoga članka.

Ako u obavljanju djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i u okviru svojih ovlasti, utvrđenih ovim Zakonom, Institut ustanovi da ovlaštene pravne osobe ne obavljaju djelatnost u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima, dužan je o tome obavijestiti ministarstvo nadležno za poslove pomorstva.

V. PREKRŠAJNE ODREDBE

Postupak o pomorskim prekršajima vodi se po Prekršajnom zakonu.

Ministarstvo odlučuju u prvom stupnju o pomorskim prekršajima.

Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka vodi voditelj prekršajnog postupka.

Voditelja prekršajnog postupka iz stavka 2. ovoga članka može se imenovati za područje dviju ili više lučkih kapetanija.

Voditelja prekršajnog postupka i njegova zamjenika, kao i zapisničara prekršajnog postupka imenuje i razrješava ministar nadležan za poslove pomorstva iz redova stručnih djelatnika ministarstva nadležnog za poslove pomorstva.

Voditelj prekršajnog postupka i njegov zamjenik moraju biti diplomirani pravnici s položenim pravosudnim ispitom.

Novčanom kaznom od 15.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja obavlja djelatnost bez rješenja o ovlasti za obavljanje te djelatnosti iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.a (NN 71/14)

Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja bez pisanog odobrenja Instituta iz članka 14. ovoga Zakona skenira i/ili umnožava službene pomorske navigacijske karte i publikacije.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.b (NN 71/14)

Novčanom kaznom od 2000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba koja u skladu s člankom 22. ovoga Zakona ometa obavljanje hidrografske djelatnosti.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 500,00 do 5000,00 kuna kaznit će se fizička osoba.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.c (NN 71/14)

Novčanom kaznom od 1000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj pravna osoba

– ako ne dostavi podatke o zahvatu ili aktivnosti prije njihove provedbe u skladu s člankom 11.a stavkom 1. ovoga Zakona,

– ako ne dostavi ovjereni hidrografski elaborat izvedenog stanja građevine ili drugog zahvata u prostoru prije njezine uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima u skladu s člankom 11.a stavkom 2. ovoga Zakona,

– ako ne dostavi službeni podatak o svakoj promjeni nastaloj nakon dostave podataka iz članka 11.a stavaka 1. i 2. ovoga Zakona u skladu s člankom 11.a stavkom 3. ovoga Zakona,

– ako u propisanom roku ne dostavi službenu hidrografsku izmjeru cjelovitog lučkog područja u skladu s člankom 11.a stavkom 4. ovoga Zakona.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 500,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba.

Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Članak 46.d (NN 71/14)

Novčanom kaznom od 5000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja hidrografsku djelatnosti ne obavlja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona te standardima IHO-a i drugim standardima utvrđenima međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku u skladu s člankom 9. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 1000,00 do 10.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba – obrtnik.

Članak 46.e (NN 71/14)

Ovlaštenoj osobi iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona može se ukinuti ovlast za obavljanje hidrografske djelatnosti iz članka 8. ovoga Zakona ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ne ispunjava propisane uvjete za obavljanje te hidrografske djelatnosti, odnosno ako u roku određenom u rješenju o inspekcijskom nadzoru ne otkloni utvrđene nedostatke.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Državni hidrografski institut, osnovan Zakonom o ustrojstvu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine", br. 72/94., 92/96. i 131/97.) nastavlja radom do upisa Instituta u sudski registar ustanova, te s tim danom, prava i obveze, te službenike i namještenike zatečene na radu u Državnom hidrografskom institutu, preuzima Institut.

Do imenovanja ravnatelja Instituta, sukladno s ovim Zakonom, dosadašnji ravnatelj Državnoga hidrografskog instituta, kao privremeni ravnatelj Instituta, obavit će pripreme za početak rada Instituta, te podnijeti prijavu za upis Instituta u sudski registar ustanova.

Vlada Republike Hrvatske imenovat će predsjednika i članove Upravnog vijeća, te ravnatelja Instituta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do donošenja Statuta i drugih općih akata Instituta, na odgovarajući način primjenjuju se opći akti Državnoga hidrografskog instituta.

Radi uređivanja pitanja koja nisu uređena općim aktima Državnoga hidrografskog instituta, a radi primjene odredaba ovoga Zakona, ovlašćuje se Upravno vijeće na donošenje odluke kojom privremeno uređuje određena pitanja.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske donijeti program iz članka 39. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prijedlog za osiguranje sredstava u državnom proračunu daje Upravno vijeće.

Obvezuje se ministar nadležan za poslove pomorstva donijeti propise iz članka 7. stavka 2., članka 15. stavka 3. i članka 18. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ovlašćuje se ministar nadležan za poslove pomorstva da propisima iz stavka 1. ovoga članka propiše prekršaje i odredi novčane kazne za te prekršaje.

Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske imenovati članove Hidrografsko-navigacijskog vijeća u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti članak 4. stavak 1. točka 10. i članak 34. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine", br. 72/94., 92/96. i 131/97.).

Prijelazne i završne odredbe iz NN 71/14