zakon o upravljanju državnom imovinom

(1) Ovim se Zakonom uređuju načela upravljanja i dokumenti upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državna imovina), način i uvjeti upravljanja dionicama i poslovnim udjelima, nekretninama i pokretninama koje čine državnu imovinu, nadležnosti i ovlasti Ministarstva drža v ne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u upravljanju državnom imovinom te druga pitanja s tim u svezi.

(2) Ovim se Zakonom uređuje upravljanje, raspolaganje i korištenje državne imovine kojom upravlja Ministarstvo i Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: Centar).

(3) Ovim se Zakonom uređuje i ustrojstvo i rad Centra, njegov djelokrug i javne ovlasti te druga pitanja s tim u svezi.

Prestao važiti.

(1) Pojam »državna imovina« koji se koristi u ovom Zakonu podrazumijeva osobito sljedeću imovinu

– dionice i udjele u trgovačkim društvima čiji je imatelj Repub​lika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje te Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka

– osnivačka prava u pravnim osobama kojima je Republika Hrvatska osnivač

– nekretnine, i to: građevinsko zemljište i građevine, posebne dijelove nekretnine, na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske

– zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane posebnim propisom

– planinarski dom ili kuću s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskoj zoni, na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe – pokretnine koje su povjerene na upravljanje Ministarstvu ili Centru.

(2) Državna imovina iz stavka 1. ovoga članka uključuje i sva subjektivna građanska (privatna) prava Republike Hrvatske koja imaju novčanu vrijednost, a koja se odnose na imovinu iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava Ministarstvu vršenje vlasničkih ovlasti u odnosu na državnu imovinu koja je predmet uređenja ovoga Zakona, osim one imovine za koju vlasnička prava vrši Centar u skladu s ovim Zakonom ili posebnim propisom, te ako upravljanje državnom imovnom nije povjereno drugom tijelu u skladu s posebnim zakonom.

(2) Prestao važiti.

Prestao važiti.

(1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na imovinu Republike Hrvatske kojom, prema posebnim propisima, upravljaju druga tijela Republike Hrvatske ili pravne osobe u kojima je ona član ili osnivač.

(2) Imovina pravnih osoba kojima je član ili osnivač Republika Hrvatska nije državna imovina, u smislu članka 3. ovoga Zakona, kojom upravlja Ministarstvo. Navedenom imovinom upravljaju te pravne osobe.

Prestao važiti.

Prestao važiti.

(1) Upravljanje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva sve sustavne i koordinirane aktivnosti i dobre prakse kojima država racionalno, transparentno i javno upravlja državnom imovinom i s njom povezanim obvezama, u ime i za račun građana radi održivog razvitka Republike Hrvatske, a osobito

– izvršavanje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu

– sklapanje pravnih poslova čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe

– poduzimanje svih radnja u svezi s državnom imovinom s pažnjom dobrog gospodara i načelima upravljanja državnom imovinom radi uređenja pravnih odnosa na državnoj imovini.

– po potrebi, utvrđivanje ili promjenu namjene državne imovine.

(2) Raspolaganje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva sklapanje pravnih poslova čija je posljedica prijenos, otuđenje ili ograničenje prava vlasništva Republike Hrvatske u korist druge pravne ili fizičke osobe, kao što su prodaja, darovanje, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti, zakup, najam, razvrgnuće suvlasničkih zajednica, zamjena, koncesija, osnivanje prava zaloga na državnoj imovini ili na drugi način te davanje na uporabu državne imovine.

(3) Na postupke raspolaganja državnom imovinom iz ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe i pravila kojima se uređuju državne potpore.

(4) Raspolaganje državnom imovinom iz članka 3. ovoga Zakona vrši se s naknadom, a iznimno i bez naknade u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(5) Uporaba državne imovine iz članka 3. ovoga Zakona podrazumijeva izvršavanje svih vlasničkih ovlasti i preuzimanje svih vlasničkih obveza za državnu imovinu koja se uporabljuje, s pažnjom dobrog gospodara, u skladu s načelima upravljanja državnom imovinom, a bez prava raspolaganja navedenom državnom imovinom.

(6) Sredstva ostvarena raspolaganjem nekretninama Ministarstvo je ovlašteno koristiti za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske opisanih u članku 3. ovoga Zakona.

Ministarstvo sudjeluje u radu institucija Europske unije i surađuje s drugim međunarodnim institucijama sukladno njegovoj nadležnosti i djelokrugu.

(1) Prigodom stjecanja imovinskih prava na Republiku Hrvatsku primjenjuju se opći propisi kojima se regulira stjecanje imovinskih prava.

(2) Vlada Republike Hrvatske, na temelju ovlaštenja propisanih posebnim propisima, iznimno može raspolagati imovinom iz članka 3. ovoga Zakona i ako to nije predviđeno ovim Zakonom, kada je to u interesu Republike Hrvatske.

(1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi odluku o pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Pravne osobe iz stavka 1. dužne su na zahtjev Ministarstva dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.

(3) Pravne osobe, kojima u smislu odredbi ovoga Zakona, čijim dionicama, poslovnim udjelima i vlasničkim pravima u svojstvu zakonskog zastupnika upravlja Centar, dužne su na zahtjev Centra dostaviti kvartalni financijski izvještaj, godišnji plan, godišnji izvještaj, srednjoročni plan, srednjoročni izvještaj te po potrebi i druge dokumente koji su propisani posebnim propisom.

(4) Podaci iz stavka 2. i 3. neće se javno objavljivati.

Državnom imovinom upravlja se učinkovito i razumno, pažnjom dobrog gospodara, sukladno načelima odgovornosti, javnosti, ekonomičnosti i predvidljivosti.

Načelo odgovornosti osigurava se propisivanjem ovlasti i dužnosti pojedinih nositelja funkcija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, nadzorom nad upravljanjem državnom imovinom, izvješćivanjem o postignutim ciljevima i učincima upravljanja i raspolaganja državnom imovinom i poduzimanjem mjera protiv nositelja funkcija koji ne postupaju sukladno propisima.

Načelo javnosti upravljanja državnom imovinom osigurava se propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja državnom imovinom u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju ovoga Zakona te njihovom javnom objavom, određivanjem ciljeva upravljanja državnom imovinom u Strategiji upravljanja državnom imovinom i Godišnjem planu upravljanja državnom imovinom, redovitim upoznavanjem javnosti s aktivnostima tijela koja upravljaju državnom imovinom i javnom objavom odluka o upravljanju državnom imovinom.

Državnom imovinom upravlja se sukladno načelu ekonomičnosti radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih javnih ciljeva Republike Hrvatske.

(1) Upravljanje i raspolaganje državnom imovinom mora biti predvidljivo za uprave, dioničare i članove trgovačkih društava u kojima dionicama i poslovnim udjelima upravlja tijelo kojemu je ta ovlast dana u nadležnost, odnosno za suvlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama i ostalim pojavnim oblicima državne imovine.

(2) Predvidljivost upravljanja i raspolaganja državnom imovinom ostvaruje se načelno jednakim postupanjem u istim ili sličnim slučajevima.

III. DOKUMENTI UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

(1) Hrvatski sabor donosi Strategiju upravljanja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija) za razdoblje od sedam godina, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(2) Strategijom se određuju dugoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom, uzimajući u obzir gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske.

(3) Ministarstvo izrađuje Nacrt prijedloga strategije. U postupak izrade Nacrta prijedloga strategije Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

(4) Strategija se objavljuje u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva.

(1) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju Strategije, na prijedlog Ministarstva.

(2) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom za sljedeću godinu donosi se do 30. studenoga tekuće godine.

(3) Ministarstvo izrađuje Prijedlog godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom te ga dostavlja Vladi Republike Hrvatske radi donošenja. U postupak izrade Prijedloga godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

(4) Godišnji plan upravljanja državnom imovinom objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Ministarstva.

(1) Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje podnosi Hrvatskome saboru Izvješće o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom do 30. rujna tekuće godine za prethodnu godinu.

(2) Ministarstvo izrađuje Prijedlog izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom. U postupak izrade Prijedloga izvješća o provedbi Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom Ministarstvo može uključiti druga ministarstva, kao i druga tijela i pravne osobe s javnim ovlastima.

(1) Centar, osnovan Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) kao pravna osoba s javnim ovlastima, nastavlja s radom sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Skraćeni naziv Centra je: CERP.

(3) Sjedište Centra je u Zagrebu.

(4) Centar se upisuje u sudski registar.

(5) Tijela Centra su Upravno vijeće i ravnatelj.

(1) Djelatnosti i poslovi Centra su

– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima, odnosno osnivačkim pravima, čiji je imatelj ili ovlaštenik Republika Hrvatska, ako se ta imovina odnosi na pravne osobe koje nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

– upravljanje u svojstvu zakonskog zastupnika dionicama i udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ako ih je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka te ako upravljanje tom imovinom nije povjereno drugom tijelu posebnim zakonom

– sudjelovanje u restrukturiranju trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima vlasničke ovlasti

– stjecanje dionica i udjela

– sudjelovanje u postupcima predstečajne nagodbe sukladno odredbama propisa kojima se uređuje financijsko poslovanje i predstečajne nagodbe, u kojima Centar ima pravni položaj zakonskog zastupnika državnog portfelja dionica i poslovnih udjela, neovisno o njegovu vjerovničkom položaju

– prijenos dionica bez naknade hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata) i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

– u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaganje članova skupština, nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja

– druge djelatnosti određene Statutom ili posebnim propisima.

(2) Centar kao javne ovlasti obavlja sljedeće poslove

– utvrđuje procijenjenu i neprocijenjenu imovinu u postupku pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća

– u upravnom postupku prenosi dionice bez naknade HRVI-ju iz Domovinskog rata i članovima uže i šire obitelji smrtno stradaloga odnosno nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

– izvršava pravomoćna rješenja nadležnih ureda državne uprave u županijama o utvrđivanju prava na naknadu sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.)

– u upravnom postupku ukida rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednosti društvenoga kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnesen zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen

– obavlja i druge poslove određene posebnim propisima.

(3) Protiv rješenja Centra u upravnim postupcima nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Centar obavlja i druge poslove po nalogu Vlade Republike Hrvatske.

(1) Centar se financira iz vlastitih sredstava te iz drugih izvora.

(2) Primici od prodaje dionica i udjela u vlasništvu Republike Hrvatske, prihodi iz sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase društava čijih dionica i udjela je imatelj Republika Hrvatska, a kojima upravlja Centar su primitak odnosno prihod državnog proračuna, osim ako Vlada Republike Hrvatske ne donese posebnu odluku da ti prihodi pripadaju Centru za podmirenje financijskih obveza.

(3) Sredstvima iz drugih izvora smatraju se

– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravlja Centar

– naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kojima upravlja Centar

– donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva iz instrumenata programa i fondova Europske unije i druga sredstvima u skladu sa zakonom.

(4) Odluku o visini naknade za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima iz stavka 3. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Centar je oslobođen plaćanja poreza na dobit, sudskih pristojbi i upravnih pristojbi.

(6) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra prihod je državnog proračuna.

(7) Odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra u državni proračun u skladu sa stavkom 6. ovoga članka donosi Upravno vijeće Centra, nakon prihvaćanja godišnjeg financijskog izvješća.

(8) Za obveze Centra jamči Republika Hrvatska.

(1) Ravnatelj zastupa i predstavlja Centar, rukovodi njegovim radom te je u tu svrhu, sukladno ovome Zakonu i Statutu Centra, ovlašten donositi opće akte, odluke i sklapati pravne poslove, a osobito one koji se odnose na unutarnju organizaciju Centra i radne odnose.

(2) Ravnatelj ima jednog zamjenika koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti u skladu s odredbama Statuta Centra.

(1) Ravnatelja i zamjenika ravnatelja, na prijedlog Upravnog vijeća, imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na razdoblje od četiri godine.

(2) Ravnatelj i zamjenik ravnatelja mogu se razriješiti dužnosti i prije isteka mandata na koji su imenovani

– ako sami zatraže razrješenje

– ako su pravomoćno osuđeni za

a) kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznena djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznena djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznena djela protiv imovine (glava XVII.), kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXI.), kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

b) kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kazneno djelo protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznena djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznena djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznena djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznena djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznena djela protiv pravosuđa (glava XXIX.), kaznena djela protiv javnog reda (glava XXX.), kaznena djela protiv Repub​like Hrvatske (glava XXXII.) i kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava XXXIII. iz Kaznenog zakona) (»Narodne novine«, br. 125/11. i 144/12.)

– ako ne izvršavaju svoje poslove propisane ovim Zakonom i aktima Centra ili ako ih izvršavaju nesavjesno ili nestručno, što utvrđuje Upravno vijeće.

(3) Ravnatelj odnosno zamjenik ravnatelja kojem je istekao mandat, osim u slučaju razrješenja prije isteka mandata, dužan je obavljati svoju dužnost do imenovanja novoga ravnatelja odnosno zamjenika ravnatelja, a najduže za razdoblje od šest mjeseci od dana isteka mandata.

(4) Za ravnatelja i zamjenika ravnatelja može se imenovati osoba koja je državljanin Republike Hrvatske i koja ima

– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i

– najmanje deset godina radnog iskustva nakon završetka studija u stečenoj stručnoj spremi.

(5) Plaću ravnatelja i zamjenika ravnatelja Centra određuje Upravno vijeće sukladno propisima kojima se uređuju plaće u javnim službama.

(1) Upravno vijeće

– donosi statut Centra sukladno ovome Zakonu i druge akte sukladno Statutu

– određuje poslovnu adresu Centra

– donosi financijski plan Centra

– donosi odluku o uplati viška prihoda nad rashodima Centra

– predlaže dio Godišnjeg plana upravljanja državnom imovinom kojom upravlja Centar i nadzire njegovu provedbu

– sklapa ugovor o radu s ravnateljem i zamjenikom ravnatelja

– donosi odluke o upravljanju imovinom kojom upravlja Centar sukladno odredbama ovoga Zakona i Statuta Centra

– donosi odluke o restrukturiranju i troškovima restrukturiranja trgovačkih društava čijim dionicama i udjelima Centar upravlja

– obavlja nadzor nad poslovanjem Centra

– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja Centar, imenuje predstavnike članova skupština u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar ako je to propisano posebnim propisom

– na prijedlog ravnatelja Centra, u ime Republike Hrvatske i drugih imatelja dionica i udjela kojima upravlja, predlaže članove nadzornih odbora i uprava u trgovačkim društvima čijim dionicama i udjelima upravlja Centar

– obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom i statutom Centra.

(2) Upravno vijeće Centra ima devet članova i čine ga

– ministar nadležan za poslove državne imovine, koji je ujedno i predsjednik Upravnog vijeća

– ministar nadležan za poslove financija

– ministar nadležan za poslove gospodarstva

– ministar nadležan za poslove turizma

– ministar nadležan za poslove mora, prometa i infrastrukture

– ministar nadležan za poslove poljoprivrede

– ministar nadležan za poslove energetike

– ministar nadležan za poslove pravosuđa

– predstavnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske

– predstavnik reprezentativnih udruga sindikata više razine, bez prava glasa

– predstavnik reprezentativnih udruga poslodavaca više razine, bez prava glasa.

(3) Ministre iz stavka 2. ovoga članka mogu u slučaju spriječenosti zamjenjivati državni tajnici iz resornog ministarstva.

(4) Odluku o imenovanju i razrješenju članova Upravnog vijeća donosi Vlada Republike Hrvatske.

(5) Predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine i predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine imenuju reprezentativne udruge sindikata više razine i reprezentativne udruge poslodavaca više razine.

(6) Upravno vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuje način sazivanja sjednica Upravnog vijeća, održavanje sjednica Upravnog vijeća i način donošenja odluka članova Upravnog vijeća.

(1) Na pravni status radnika Centra primjenjuju se opći propisi o radu.

(2) Na plaće radnika Centra primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće u javnim službama.

(1) Prije raspolaganja imovinom Centra, državnom imovinom kojom raspolaže Centar, kao i drugom imovinom kojom raspolaže Centar, Centar je dužan utvrditi procijenjenu vrijednost te imovine, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene.

(2) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovoga članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 25 %, obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ravnatelja Centra.

(3) Procjenu vrijednosti imovine iz stavka 1. ovog članka, kada dionice ili poslovni udjeli u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio do 25 %, obavlja Centar.

(4) Centar nema obvezu izvršiti procjenu vrijednosti kada se dionice prodaju na uređenom tržištu kapitala.

(5) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju navedenom imovinom.

(6) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 1.000.000,00 kuna donosi ravnatelj Centra.

(7) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 1.000.000,00 kuna donosi Upravno vijeće Centra.

V. UPRAVLJANJE DIONICAMA I UDJELIMA PRAVNIH OSOBA OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

(1) Prije raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela izvršit će se procjena njihove vrijednosti sukladno posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene neovisno o načinu i namjeri raspolaganja.

(2) Procjenu vrijednosti državne imovine iz stavka 1. ovoga članka obavlja osoba koja je za to ovlaštena posebnim propisima kojima se uređuje područje procjene i odlukom ministra nadležnog za poslove državne imovine.

(3) Procijenjena vrijednost imovine iz stavka 1. ovoga članka je početna cijena pri prvom raspolaganju tom imovinom.

(4) Odluku o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna po pojedinom raspolaganju donosi ministar nadležan za poslove državne imovine.

(5) Odluku o raspolaganju imovinom iz stavka 1. ovoga članka čija procijenjena vrijednost iznosi više od 7.500.000,00 kuna donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

(1) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela ponavlja jer u prvom postupku raspolaganja nije pristigla niti jedna valjana ponuda, početna cijena ili naknada može se sniziti u odnosu na cijenu ili naknadu iz prvog postupka raspolaganja sukladno mišljenju ovlaštene osobe iz članka 29. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako se postupak prodaje ili drugog raspolaganja državnom imovinom u obliku dionica i udjela i nakon njegova drugog ponavljanja dovrši bez uspjeha, navedenom državom imovinom neće se raspolagati prije ponovne procjene njezine tržišne vrijednosti.

(3) Procjenu iz stavka 2. ovoga članka ne može obaviti osoba koja je izvršila prvu procjenu.

(4) Odluku o postotku sniženja početne cijene ili naknade u ponovljenim postupcima prodaje donosi ono tijelo koje je donijelo odluku o prvom postupku prodaje ili drugog raspolaganja.

(1) Odluku o izboru predstavnika Republike Hrvatske u skupštini pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, osim ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

(2) Odluku o izboru kandidata za člana nadzornog odbora pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(3) Odluku o izboru kandidata za predsjednika uprave i člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministarstva u čijoj nadležnosti su djelatnosti kojima se pretežito bavi pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

(4) Predsjednika uprave ili člana uprave pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku bira se javnim natječajem.

(5) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihova izbora.

VI. NAČINI RASPOLAGANJA DIONICAMA I UDJELIMA

(1) Prodaja dionica može se provesti na sljedeće načine

– javnom ponudom

– javnim nadmetanjem

– javnim prikupljanjem ponuda

– ponudom dionica na uređenom tržištu kapitala

– prihvatom ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava

– istiskivanjem manjinskih dioničara

– prijenosom dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala

– neposrednom prodajom.

(2) Javna ponuda dionica provodi se kao javni poziv na kupnju, upućen neodređenom krugu osoba, prema unaprijed objavljenim uvjetima, u skladu s odredbama zakona kojima se uređuje tržište kapitala, a koje se odnose na ponudu vrijednosnih papira javnosti.

(3) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih dionica.

(4) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju dionica.

(5) Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava prodaju se sukladno propisima kojima se uređuje tržište kapitala.

(6) Prihvat ponude u postupku preuzimanja dioničkih društava koristi se kao način prodaje dionica u slučajevima predviđenima propisom kojim se određuje preuzimanje dioničkih društava.

(7) Prijenos dionica manjinskih dioničara koristi se u slučajevima predviđenim propisom kojim se uređuju trgovačka društva.

(8) Prijenos dionica u postupku povlačenja dionica s uvrštenja na uređenom tržištu kapitala provodi se sukladno odredbama propisa kojim se uređuje tržište kapitala.

(9) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju cijena će se utvrditi sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona.

(1) Prodaja udjela može se provesti na sljedeće načine

– javnim nadmetanjem

– javnim prikupljanjem ponuda

– izravnom ponudom za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa

– neposrednom prodajom.

(2) Javno nadmetanje provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba koji će putem usmene javne dražbe ostvariti interes za kupnju ponuđenih udjela.

(3) Javno prikupljanje ponuda provodi se kao javni poziv upućen neodređenom ili određenom krugu osoba za dostavu pisanih ponuda za kupnju udjela.

(4) Neposredna prodaja može se provesti kada na dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda. U ovom slučaju cijena će se utvrditi sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona.

(5) Izravna ponuda za kupnju poslovnih udjela društva s ograničenom odgovornošću provest će se samo ako je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa. Izravna ponuda podnosi se ostalim članovima društva sukladno odredbama akta o osnivanju društva.

(6) Ako ostali članovi društva ne prihvate ponudu za kupnju ponuđenih poslovnih udjela u postupku prodaje prvokupom sukladno stavku 5. ovoga članka, provest će se prodaja poslovnih udjela javnim nadmetanjem, javnim prikupljanjem ponuda ili neposrednom prodajom sukladno odredbama ovoga Zakona.

(1) Republika Hrvatska može stjecati dionice i udjele sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, uključujući i pravila o državnim potporama.

(2) Odluku o stjecanju dionica i udjela donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, primjenjujući na odgovarajući način odredbe članka 22. ili članka 23. ovoga Zakona, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno.

(3) Odluku o drugim raspolaganjima dionicama i udjelima poput zalaganja dionica i udjela, fiducijarnog prijenosa vlasništva dionica i udjela, darovanja dionica i udjela, zamjena dionica i udjela i sličnih pravnih radnji radi drugih stvarnopravnih i statusnopravnih raspolaganja dionicama i udjelima, sukladno članku 29. ili članku 30. ovoga Zakona, donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno tijelo Centra, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

Postupke i metodologije koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja dionicama i udjelima koji su predmet uređenja ovoga Zakona uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

Članak 36.-54. (NN 155/23 )

Prestalo važiti.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju državne imovine kojom upravlja.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka nije javni registar, ali je javno dostupna.

(3) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja i podatke koji se vode u evidenciji iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Neprocijenjena imovina, u smislu ovoga Zakona, su dionice u trgovačkim društvima, poslovni udjeli u trgovačkim društvima, građevinska zemljišta, poslovni prostori, stanovi, tražbine i pokretnine koje nisu, u cijelosti ili u dijelu, procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (»Narodne novine«, br. 19/91., 83/92., 94/93., 2/94., 9/95. i 118/99.), odnosno koje nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (»Narodne novine«, br. 21/96., 71/97., 16/98. i 73/00.), a na kojoj su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća.

(2) Neprocijenjenom imovinom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se i prava na stanovima koja su društvena poduzeća u postupku pretvorbe prenijela fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, a koji nisu prodani nositeljima stanarskog prava na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (»Narodne novine«, 43/92., 69/92., 25/93., 48/93., 2/94., 4/94., 44/94., 47/94., 58/95., 11/96., 11/97., 68/98., 96/99., 120/00. i 78/02.).

(3) Neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je imovina Republike Hrvatske.

(4) Centar će, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni kapital kao javnu ispravu.

(5) Na temelju potvrde iz stavka 4. ovoga članka provest će se uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.

(6) Prava Republike Hrvatske na imovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i prava po osnovi te imovine ne podliježu zastari niti posljedicama neprijavljivanja u predstečajnom postupku.

(7) Ako je trgovačko društvo koje je pravni sljednik društvenog poduzeća raspolagalo ili opteretilo neprocijenjenu imovinu u korist trećih osoba, a pod uvjetom da je treća osoba u dobroj vjeri stekla pravo vlasništva, odnosno založno pravo na neprocijenjenoj imovini, nadležno državno odvjetništvo može, umjesto stvarnopravnog zahtjeva protiv trgovačkog društva, prihvatiti isplatu tržišne vrijednosti neprocijenjene imovine u trenutku podnošenja zahtjeva za isplatom prema trgovačkom društvu. Zahtjev za naknadom smatra se stvarnopravnim zahtjevom.

(1) Do uspostave IRN-a zahtjevi za raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske podnose se tijelima kojima su povjereni poslovi upravljanja nekretninama iz članaka 13. i 14., članka 15. stavka 1. i članka 17. ovoga Zakona, a zahtjevi za raspolaganje nekretninama iz članka 15. stavka 2., članaka 16., 18. i 19., kao i zahtjevi za raspolaganja iz članka 31., članka 32. stavaka 2., 4. i 11., članaka 33., 35., 37. i 38. te stjecanja iz članka 39. ovoga Zakona za koje se zahtjevi podnose Ministarstvu, iz članka 28. ovoga Zakona za koje se zahtjevi podnose nadležnom tijelu iz članka 13. ili Ministarstvu, iz članka 32. stavka 10. i članka 34. ovoga Zakona za koje se zahtjevi podnose nadležnom tijelu iz članka 14. ovoga Zakona te iz članka 36. ovoga Zakona za koje se zahtjevi podnose nadležnom tijelu iz članka 13. ovoga Zakona.

(2) Za raspolaganja iz članka 29. ovoga Zakona zahtjevi se podnose nadležnom ministarstvu.

(3) Nadležna tijela kojima su povjereni poslovi upravljanja nekretninama dužna su do uspostave IRN-a dostaviti Ministarstvu podatke o zaprimljenim zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka do 15. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

(4) Po uspostavi IRN-a zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podnosit će se putem sustava IRN-a.

(1) Ministarstvo će nadležnim tijelima iz članka 13. stavka 1., članka 14. stavka 1. i članka 15. stavka 1. ovoga Zakona, na temelju odluke ministra, predati na postupanje sve zahtjeve koji se odnose na upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, osim zahtjeva koji se odnose na raspolaganja iz članka 15. stavka 2., članaka 16., 18., 19., članka 28. stavka 5., članaka 29. i 31., članka 32. stavaka 2. i 4., članaka 33., 35., 37., 38. i 39., kao i zahtjeva koji se odnose na nekretnine iz članaka 13. i 14. ovoga Zakona, a za koje je do dana stupanja na snagu ovoga Zakona na temelju izrađenog procjembenog elaborata utvrđeno da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Prihodi koji će se ostvariti na temelju pravnih poslova o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske sklopljenih sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) Ministarstvo će sklopiti pravne poslove o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koji se trebaju sklopiti na temelju odluka o pokretanju postupka raspolaganja ili odluke o raspolaganju nekretninama donesenim do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a prihodi ostvareni na temelju tih pravnih poslova prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske.

(4) Sve dodatke ugovorima o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje je sklopilo Ministarstvo odnosno pravni prednici Ministarstva, do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, sklopit će Ministarstvo.

(1) Postupci započeti po odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 145/10. i 70/12.), Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske) i Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.), a koji se odnose na upravljanje nekretninama, pokretninama i oduzetom imovinom, dovršit će se po odredbama ovoga Zakona, ako je povoljniji za stranku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, postupci započeti na temelju odredbe članka 68. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za zahtjeve iz članka 7. i članka 46. stavka 8. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.), a koji su podneseni Ministarstvu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, stupanjem na snagu ovoga Zakona Ministarstvo će obustaviti postupanje po podnesenim zahtjevima.

(1) Ako je treća osoba na temelju pravnog posla sklopljenog do 1. siječnja 2011. s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon provedenog postupka javnog natječaja stekla zemljišnoknjižno pravo na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, smatra se da je to pravo stekla izravno od Republike Hrvatske.

(2) Ako je treća osoba ugovorom o prodaji dijela nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koji je sklopljen do stupanja na snagu ovoga Zakona s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji ugovor je sklopila radi formiranja građevinske čestice stambene zgrade za koju je ta osoba ishodila rješenje o izvedenom stanju, smatra se da je stekla pravo vlasništva izravno od Republike Hrvatske.

(3) Ako je treća osoba, Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pokrenula sudski ili upravni postupak vezan za nekretninu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, treća osoba ovlaštena je stvarno i mjesno nadležnom državnom odvjetništvu dostaviti zahtjev za sklapanje nagodbe na temelju koje će u zemljišnim knjigama izvršiti upis prava vlasništva za svoju korist.

(4) Stvarno i mjesno nadležno državno odvjetništvo je, na temelju pravodobno podnesenih zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, ovlašteno sklopiti nagodbe.

(5) Ako za nekretninu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije pokrenut sudski ili upravni postupak, Ministarstvo će trećoj osobi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na toj nekretnini.

(1) Nekretnine koje su u zemljišnim knjigama upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske i koje su na dan 1. siječnja 2017. koristile škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe te groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, trgovi, uređena parkirališta, dječja igrališta, sportske građevine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje sport, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen-domovi, tržnice i javne stube na temelju ovoga Zakona upisat će se u vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalaze odnosno u vlasništvo ustanove koja ih koristi ili njima upravlja i koja je vlasništvo nekretnine stekla na temelju posebnog propisa.

(2) Ministarstvo će izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva na nekretninama iz stavka 1. ovoga članka jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave odnosno ustanovi iz stavka 1. ovoga članka sukladno podnesenim zahtjevima.

(3) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno ustanove iz stavka 1. ovoga članka provest će sve pripremne i provedbene postupke uključujući i formiranje građevinskih čestica radi upisa vlasništva na nekretninama iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.

(4) Troškove postupaka iz stavka 3. ovoga članka snose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno ustanove iz stavka 1. ovoga članka.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 31. stavka 6., članka 34. stavka 6., članka 40., članka 41. stavka 8. i članka 46. ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 17. stavka 3. i članka 19. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uputiti Prijedlog strategije iz članka 53. ovoga Zakona na donošenje Hrvatskome saboru.

(4) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 50. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Ministar će u roku od 90 dana od dana uspostave IRN-a donijeti pravilnik iz članka 47. stavka 4. ovoga Zakona.

(6) Jedinica lokalne samouprave koja nema opći akt iz članka 18. stavka 3., članka 22. stavka 10. i članka 31. stavka 4. ovoga Zakona opći akt će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Do dana stupanja na snagu uredbi iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi Uredba o darovanju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 95/18.), Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu dodjele na uporabu nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (»Narodne novine«, br. 95/18. i 58/22. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu osnivanja prava građenja i prava služnosti (»Narodne novine«, br. 95/18.), Uredba o postupcima koji prethode sklapanju pravnih poslova raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu prodaje, razvrgnuća suvlasničke zajednice, zamjene, davanja u zakup ili najam te o postupcima u vezi sa stjecanjem nekretnina i drugih stvarnih prava u korist Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 95/18.) i Uredba o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 103/18.) donesene na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.) i Uredba o mjerilima i kriterijima dodjele na korištenje nekretnina za potrebe tijela državne uprave ili drugih tijela korisnika državnog proračuna te drugih osoba (»Narodne novine«, br. 127/13. i 58/22. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) donesena na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske).

(1) Strategija upravljanja državnom imovinom za razdoblje 2019. – 2025. (»Narodne novine«, br. 96/19.) primjenjivat će se u odnosu na upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske do donošenja nove Strategije sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske uskladit će Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 78/21.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministarstvo će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članka 1. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 2., članka 3. stavaka 1. i 2. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 4. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 4. stavka 2., članka 5., članka 6. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 7., članka 8., članka 9. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 10. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 11. stavaka 1. i 2. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članaka 13. do 20. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članaka 36. do 54., članka 55. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članaka 59. do 62., članka 63. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, članka 64. u dijelu koji se odnosi na nekretnine i pokretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te članaka 68. do 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.).

(2) Sve ovlasti ministra nadležnog za državnu imovinu iz Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.), a vezane za upravljanje dionicama i poslovnim udjelima čiji je imatelj Republika Hrvatska, danom stupanja na snagu ovoga Zakona preuzima ministar nadležan za poslove financija.

(3) Sve ovlasti ministarstva nadležnog za državnu imovinu iz Zakona o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.), a vezane za upravljanje dionicama i poslovnim udjelima čiji je imatelj Republika Hrvatska, danom stupanja na snagu ovoga Zakona preuzima ministarstvo nadležno za financije.

(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za poslove financija preuzima funkciju predsjednika, a ministar nadležan za poslove državne imovine funkciju člana Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Prestalo važiti.

Prestalo važiti.

Prestalo važiti.

Prestalo važiti.

(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbe iz članka 31. stavka 5., članka 35., članka 49. stavka 2., članka 51. i članka 62. ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poslove državne imovine će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnike iz članka 55. stavka 3. i članka 57. stavka 5.

Do stupanja na snagu podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovoga Zakona ostaju na snazi podzakonski akti doneseni na temelju Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 18/16. i 89/17. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe glave VIII., članci 60. – 64. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13, 18/16 i 89/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) ostaju na snazi do stupanja na snagu Zakona kojim se uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine.

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske NN 155/23