Legislator Case Law & Legislation
Revd-1244/2025-2 AI generated

Croatian Supreme Court dismisses appeal request regarding property ownership acquisition and constitutional rights violation.

Case Number Revd-1244/2025-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Dismissed

Legislator summary

AI generated

The Supreme Court of Croatia rejected the municipality's request for permission to appeal a lower court decision concerning property ownership. The appellant argued that the 1989 Internal Affairs Law superseded the Property Law and retroactively invalidated a final judicial decision granting ownership. The court ruled that its prior precedent confirms the lower court's legal interpretation and found the appellant's claims of constitutional violation unsubstantiated due to the lower court's detailed reasoning.

Legislator headnote

AI generated

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; Zakon o unutrašnjim poslovima: The court holds that when a final judicial decision grants property ownership based on one statute, a conflicting administrative law cannot retroactively invalidate that decision without violating the principle of legal certainty and the right to a final judicial decision.

Keywords

AI generated
property ownership acquisition retroactive invalidation internal affairs law property law supremacy constitutional rights violation permission to appeal final judicial decision

Cited Legislation

AI generated
Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23)

Cited Case Law

AI generated
Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIB-1373/2009
Revd-2383/1999-2

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text



REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-1244/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, protiv tuženice Općine Šolte OIB: 38621571773, Grohota, Put kuća 8, koju zastupa punomoćnik dr.sc. Vinko Samardžić, odvjetnik u Splitu, radi utvrđivanja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-46/2024- 2 od 24. travnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-537/2021 od 13. listopada 2023., u sjednici održanoj 26. ožujka 2025.,

r i j e š i o j e:

I. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-46/2024-2 od 24. travnja 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-537/2021 od 13. listopada 2023.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

1. U situaciji kada osnov stjecanja prava vlasništva na nekretnini proizlazi iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96) kao i ovlaštenje na upis tog prava u zemljišnim knjigama u kojim odredbama sud nalazi osnov stjecanja prava vlasništva na nekretnini i potom zakonitost i osnovanost upisa tog prava u zemljišnim knjigama, dok Zakon o unutrašnjim poslovima (Narodne novine br. 55/89), propisuje pravo na korištenje bez naknade, odnosno posjedovanje iste nekretnine (u kojem drugostupanjski sud nalazi osnov za stjecanje prava vlasništva), koji zakon ima jaču pravnu snagu, odnosno prednost pri primjeni u koliziji njihovih odredbi i pretpostavki?

2. Je li pravno dopušteno, opravdano i zakonito pravo vlasništva zasnovano na pravnim aktima, pravomoćnoj odluci nadležnog suda Republike Hrvatske (temeljem koje ovlaštenik tog prava isto pravo stječe i upisuje u zemljišnoj knjizi), oduzeti primjenom, u konkretnom slučaju Zakona o unutrašnjim poslovima iz 1989.g., te retroaktivno utvrditi nevaljanim pravomoćni pravni akt nadležnog suda Republike Hrvatske (kako to čini drugostupanjski sud u svojoj odluci)?

Kao razloge važnosti navodi odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-IIIB- 1373/2009, od 07. srpnja 2009.

Tuženica u sadržaju prijedloga navodi i da joj je povrijeđeno pravo vlasništva te njegova legitimna očekivanja.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387., čl. 389.a i 389.b Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj je sud zaključio slijedeće. Pravno shvaćanje iz pobijane odluke u skladu je s pravnim shvaćanjem ovoga suda izraženog u odluci broj Rev-2383/1999-2 od 30. listopada 2003. U odnosu na postavljena pitanja tuženica niti ne nudi drugačije razloge važnosti, pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a riješeno kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

4. U odnosu pak na razlog iz čl. 385.a st. 2. ZPP-a predlagateljici valja naznačiti da je sud drugoga stupnja vrlo iscrpno, jasno i detaljno obrazloženo naveo razloge za donošenje svoje odluke. Stoga i s obzirom na gore navedenu praksu ovoga suda takvim navodima tuženica nije učinila vjerojatnim povredu ustavnih i konvencijskih prava na koja se poziva. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 26. ožujka 2025.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek