Legislator Case Law & Legislation
P-2372/2019-41 AI generated

P-2372/2019-41 · Općinski sud u Crikvenici

Case Number P-2372/2019-41
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Tužbom predanom sudu 3. srpnja 2019, predloženo je da sud, po provedenom dokaznom postupku, prihvati tužbeni zahtjev i donese presudu, kojom će se utvrditi da bi tužitelj, bio vlasnik nekretnine koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku: k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, i to cijelog vlasničkog dijela. U nastavku teksta ovog obrazloženja, na prethodno navedenu nekretninu, referirati će se i kao na: utuženu nekretninu.

Legislator headnote

AI generated

P-2372/2019-41 · Općinski sud u Crikvenici: III.) Nalaže se tuženiku: Općini Malinska- Dubašnica OIB: 36462926568, isplatiti tužitelju: IM OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od: 3.223,62 EUR, s osnove nakade parničnog troška, u roku od 15 dana.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

Poslovni broj: P-2372/2019.-41.

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku, po sucu Antonu Hlača, u pravnoj stvari tužitelja: ĆM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojega zastupa punomoćnik Robert Rist, odvjetnik u Krku, protiv tuženika: Općine Malinska- Dubašnica OIB: 36462926568 iz Malinske, L. Bolmarčića 22, koju zastupa zakonski zastupnik ĆME, općinski načelnik, a on zastupan po punomoćniku Igoru Šaruniću, odvjetniku u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništvana na nekretnini. nakon održane i zaključene usmene i javne glavne rasprave 12. lipnja 2025, javno objavivši 17. srpnja 2025,

p r e s u d i o j e

I.) Utvrđuje se da je tužitelj IM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kbr.8, vlasnik nekretnine koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku: k. č. [katastarska čestica] Porat, dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica u cijelosti.

II.) Ovlašćuje se tužitelj, da po pravomoćnosti ove presude ishodi upis stečenog prava vlasništva glede nekretnine i u vlasničkom udjelu navedenom u točki I.) izreke ove presude, sa imena zemljišnoknjižnog vlasnika, ovdje tuženika, na svoje ime.

III.) Nalaže se tuženiku: Općini Malinska- Dubašnica OIB: 36462926568, isplatiti tužitelju: IM OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od: 3.223,62 EUR, s osnove nakade parničnog troška, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

I. Navodi tužitelja

1. Tužbom predanom sudu 3. srpnja 2019, predloženo je da sud, po provedenom dokaznom postupku, prihvati tužbeni zahtjev i donese presudu, kojom će se utvrditi da bi tužitelj, bio vlasnik nekretnine koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku: k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, i to cijelog vlasničkog dijela. U nastavku teksta ovog obrazloženja, na prethodno navedenu nekretninu, referirati će se i kao na: utuženu nekretninu.

1.1. U prilog tužbenom zahtjevu navedeno je da bi se u zemljišnim knjigama ovoga suda, samo formalno, kao vlasnik utužene nekretnine vodila uknjižena tužena jedinica lokalne samouprave, no da bi stvarni vlasnik, utužene nekretnine, bio tužitelj. Utužena nekretnina da se nalazi u naselju Porat, na području jedinice lokalne samouprave Općine Malinska – Dubašnica, istočno od kuće na adresi [adresa]. U naravi, na utuženoj nekretnini da se nalazi sagrađena natkrivena terasa i popločeni dio ispred natkrivene terase, dok se ispod natkrivene terase nalazi spremište. Prije izgradnje natkrivene terase, utužena nekretnina, da je bila dvorište, uz obiteljsku kuću tužitelja. Nakon što je stric tužitelja, sada pokojni KM, odlučio u dijelu kuće otvoriti ugostiteljski objekt, uz kuću da je izgrađena i natkrivena terasa na utuženoj nekretnini, kao terasa u funkciji ugostiteljskog objekta. Pa iako ugostiteljski objekt, više ne posluje, terasa i spremište, odnosno utužena nekrentina, ostali su u posjedu obitelji KM. Na kraju, godine 2010, nakon smrti KM, dogovorom u obitelji, kuća da je podijeljena, a sa njome i terasa te spremište ispod terase, a koji da su pripali, u samostalno vlasništvo tužitelju. Dakle, tužitelj IM, da se od 2010, nalazi u samostalnom posjedu terase i spremišta ispod terase, odnosno utužene nekretnine. Taj posjed, nastavljajući posjed svojih prednika, tužitelj da neometano izvršava, sve od podnošenja tužbe, kojom je iniciran ovaj postupak sudu.

1.2. Dodatno, ukazano je i kako je uknjižba jedinice lokalne samouprave, Općine Malinska- Dubašnica, posljedica pogreške, koja je učinjena u postupku obnove zemljišne knjige, pri čemu da tužitelj, nije bio u mogućnosti, tijekom postupka obnove, osporiti upis tužene jedinice lokalne samouprave. Naime, površina, na kojoj da se rasprostire utužena nekretnina, da je u postupku reambulacije katastra, izdvojena u zasebnu katastarsku česticu, a slijedom čega daje formirana k. č. [katastarska čestica] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica. Do tog trenutka, površina zemljišta na kojem se nalazila terasa, da je bila dio nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], u privatno pravnom vlasničkom statusu. Ta nekretnina, da je u postupku obnove zemljišne knjige utrnula, pri čemu, dio iste, da je izdvojen u novu česticu te je tako formirana utužene k. č. [katastarska čestica] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, a kao vlasnik koje da je upisana Općina Malinska- Dubašnica. Istaknuto je, i kako za takav upis nisu postojale osnove, obzirom da dio zemljine površine, koji je danas označen k. č. [katastarska čestica] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, nikada nije bio u posjedu tužene jedinice lokalne samouprave, ali niti njezine prednice, nekadašnje Općine Krk.

1.3. Uvažavajući navedeno, dalje navodeći kako tužitelj ima pravni interes, u skladu s odredbom članka 187. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP-a), za podnošenje tužbe za utvrđenje iz stavka 1. prethodno navedenog zakonskog članka, a kako bi se utvrdilo njegovo stečeno pravo suvlasništva, predloženo je prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

II. Navodi tuženika

2. Nakon što je naredbom suca izdanom 5. rujna 2019, naloženo tužbu proslijediti na odgovor tuženiku, s pozivom za podnošenje odgovora na tužbu u roku od 30 dana, tuženik je u odgovoru na tužbu, koji je podnesen 7. listopada 2019, osporio tužbeni zahtjev u cijelosti.

2.1. Tužena jedinica lokalne samouprave, osporila je navode tužitelja da bi on bio stvarni vlasnik k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, odnosno utužene nekretnine, potvrđujući da bi se na novoformiranoj zemljišnoj čestici, tužena Općina Malinska – Dubašnica, uknjižila na temelju odluke povjerenstva, tijekom postupka obnove zemljišne knjige koja je provođena za to područje

2.2. Suprotno navodima tužitelja, koji je isticao da bi utužena nekretnina nekada bila dio nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], u privatnom vlasništvu obitelji tužitelja, tužena jedinica lokalne samouprave, istaknula je da bi utužena nekretnina bila dio nekadašnje k. č. [katastarska čestica], u površini od 1873 m2, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno nekretnine, koja se je do utrnuća k. o. [katastarska općina] (nakon provedenog postupka obnove), vodila uknjižena kao vlasništvo tuženika. Prije upisa tuženika, ta nekretnina da je bila upisana kao društveno vlasništvo, i to kao javno dobro, korisnika Općine Krk.

2.3. Slijedom navedenoga, osporeni su navodi tužitelja, te je ukazano kako niti on, niti obitelj IM, nemaju, niti su ikada imali, bilo kakvi stvarnih prava na nekretnini današnje oznake k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, a sijedom čega je tužbeni zahtjev predloženo odbiti kao neosnovan.

III. Tijek postupka

3. S obzirom na kontradiktorne navode stranaka, nužnim se je u ovome postupku, ukazalo provesti dokazni postupak, a slijedom čega je, pripremno ročište održano 11. veljače 2020. Na pripremnom ročištu, raspravljeno je o dokaznim prijedlozima stranaka, činjeničnim navodima i pravnoj osnovi spora, a nakon čega je odlučeno, prihvatiti sve dokazne prijedloge stranaka te u nastavku postupka, kao prvu dokaznu radnju, provesti uviđaj lokacije prijepora, uz sudjelovanje vještaka geodetske struke.

3.1. Nakon što je rješenjem suda od 2. travnja 2021, određena osoba vještaka i zadatak vještačenja, prvo ročište za glavnu raspravu, održano je 16. rujna 2021, izvan zgrade suda, na lokaciji prijepora, u naselju Porat, na području koje potpada pod Općinu Malinska- Dubašnica, ovdje tuženika. Vještak geodetske struke, Nenad Vidmar, prema pokazivanju stranaka, na ročištu je izvršio je identifikaciju nekretnine koja je predmet spora.

3.2. Vještak geodetske struke, Nenad Vidmar, dostavio je sudu 18. ožujka 2022, nalaz i mišljenje, u kojem je odgovorio na zadatak vještačenja, a nakon čega su 19. srpnja 2022, 8. studenoga 2022. i 11. listopada 2023, sudu dostavljene i dopune nalaza, u kojima je vještak pismenim putem odgovorio na prigovore tuženika.

3.3. Na ročištu, koje je održano izvan zgrade suda, 12. studenoga 2024, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja ĆM i zakonskog zastupnika tuženika, ĆME, općinskog načelnika. Nakon toga, a vezano uz opetovane prigovore tuženika, glede nalaza i mišljenja vještaka Nenada Vidmara, na ročištu održanom 12. lipnja 2025, proveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka geodetske struke Nenada Vidmara, a koji je, pred sudom, obrazložio nalaz i mišljenje, ranije iznesen u pisanom obliku. Na ročištu održanom 12. lipnja 2025, nakon saslušanja vještaka, proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka, i to AM i ČM, a nakon čega je odlučeno zaključiti glavnu raspravu, obzirom da je sukladno odredbi članka 304. ZPP-a, utvrđeno da je izvođenjem svih predloženih dokaza predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka.

IV. Utvrđenja suda i ocjena provedenih dokaza

4. Radi razjašnjenja bitnih činjenica za ovaj postupak pročitane su sve isprave priležeće spisu te zapisnici o izvedenim dokazima pa brižljivo i savjesno ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a, stav je ovoga suda da je tužbeni zahtjev osnovan.

4.1. Rezimirajući navode stranaka, može se zaključiti kako se je tužiteljevim navodima da bi bio stvarni vlasnik nekretnine koja u zemljišnim knjigama ovoga suda nosi oznaku: k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, suprotstavila tužena jedinica lokalne samouprave, ističući da bi se radilo o nekretnini, koja predstavlja njezino stvarno vlasništvo.

4.2. U bitnome, iz navoda tužitelja, može se sumirati, kako bi utužena nekretnina, bila u dugogodišnjem posjedu obitelji tužitelja, a koji posjed da se izvršavao, od kako tužitelj zna za sebe, obzirom da bi utužena nekretnina, bila neposredno uz kuću obitelji ČM u [adresa]. Čak i prije, nego li je na nekretnini sagrađena natkrivena terasa (koja je imala svoju funkciju tijekom rada ugostiteljskog objekta u kući), nekretnina koje je predmet ovog postupka da je oduvijek bila u posjedu obitelji ČM i to kao dvorište, uz kuću, djelom ograđeno, na kojem su se držala, između ostaloga i drva za ogrjev. Dakle, tužena jedinica lokalne samouprave, da nije nikada izvršavala bilo koji oblik vlasti na utuženoj nekretnini, kao što to nije činila niti njezina prednica, nekadašnja Općina Krk. Upis vlasništva, a koji da je proveden u korist jedinice lokalne samouprave, da je posljedica greške, koja je učinjena u postupku obnove zemljišne knjige, kada je pogrešno identificirana površina, koja je formirana kao zasebna zemljišna čestica, dobivši oznaku k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica. Naime, ako je odluka povjerenstva već trebala biti takva, da se površina uz kuću tužitelja, na kojoj je izgrađena natkrivena terasa, ne objedini sa zemljištem na kojem je izgrađena kuća, tada je, trebalo izvršiti upis prava vlasništva u korist tužitelja u postupku obnove, a ne u korist Općine Malinska- Dubašnica.

4.3. Pa iako je tužitelj, ukazivao na pogrešku u radu povjerenstva u postupku obnove zemljišne knjige, ovaj sud, tužbu istoga nije tretirao kao tužbu za ispravak, već kao deklaratornu tužbu, koju uređuje članak 187. ZPP-a, a kojom se, traži utvrđenje o stečenom pravu vlasništva i koja tužba, nije opterećena rokovima, koji su propisani Zakonom o zemljišnim knjigama. Ratio takve odluke suda, leži jednostavno u postavljenom tužbenom zahtjevu, deklaratorne naravi radi utvrđenja prava vlasništva (list 3 spisa), a kojim je sud vezan.

4.4. Polazeći o navedenoga, temeljna činjenica, koju se je ukazalo nužnom utvrditi, je pitanje faktičke vlasti, odnosno posjeda na nekretnini kroz vrijeme do podnošenja tužbe sudu te u svezi s navedenim i pitanje poštenja posjeda.

4.5. Kada je pak u pitanju pozicija u prostoru, nekretnine oznake: k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, valja prije svega istaknuti, kako između stranaka, nije bilo spora oko identifikacije nekretnine, a kako je to prikazao vještak geodetske struke Nenad Vidmar u svojem nalazu od 18. ožujka 2022. Vidljivo je iz nalaza vještaka, da bi veći dio nekretnine, bio pokriven natkrivenom terasom, a ispod koje se nalazi spremište. Nekretnina se nalazi u naselju Porat, pored kuće na kućnom broju 10, odnosno male lučice za privezivanje brodica.

4.6. U svojem stranačkom iskazu, tužitelj IM, na ročištu koje je održano izvan suda 12. studenoga 2024, istaknuo je kako pamti, još iz razdoblja djetinjstva, dakle kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća (tužitelj je rođen 1962), da bi se na utuženoj nekretnini nalazila sagrađena natkrivena terasa, a koja je bila u funkciji uz susjedni ugostiteljski objekt, kojeg je vodio KM, ribar i ugostitelj, stric tužitelja. Nakon smrti KM, godine 2007, njegovi nasljednici (tužitelj, njegov brat i drugi stric, ČM), da su dogovorili podjelu Mirkove imovine, a temeljem koje podjela da je dio kuće, sa terasom nekadašnjeg ugostiteljskog objekta (prijeporom), pripao tužitelju u samostalni posjed. Dakle, može se zaključiti da bi se prijepor (odnosno utužena nekretnina), prema navodima tužitelja, u posjedu tužiteljevog prednika, a kasnije i tužitelja osobno nalazio još počev od šezdesetih godina prošlog stoljeća (najmanje). Posjed KM na prijeporu, potvrdio je i svjedok AM, star 80 godina u vrijeme saslušanja, a koji je istaknuo prilikom svojeg iskaza na ročištu održanom 12. lipnja 2025, da bi pokojni KM, stric tužitelja, nakon što je otvorio restoran, u nekadašnjoj obiteljskoj kući, uz taj restoran, dao sagraditi i natkrivenu terasu, koja se održala u svojem obliku sve do danas. Čak i nakon što je restoran prestao sa radom, nakon nekih 12 ili 15 godina, KM, da je zadržao terasu, odnosno posjed toga prostora. Nakon smrti KM, da je provedena dioba njegove imovine, temeljem koje je, prijepor pripao tužitelju. Svjedok AM, spomenuo je da bi ostavinska rasprava bila provedena 1998, iako je ista, uzimajući u obzir navode tužitelja, mogla biti provedena tek nakon smrti KM, 2007. Međutim, omašku oko datuma provedbe ostavinske rasprave u iskazu svjedoka, ovaj sud nije uzeo kao navod koji dovodi u pitanje iskaz svjedoka, obzirom da je svjedok, izuzev datuma, o bitnim činjenicama iskazivao jasno i konzistentno, potvrđujući kako, kao mještanin, s prebivalištem u [adresa], nije nikada čuo da bi posjedniku prijepora, KM, a kasnije tužitelju, netko osporavao pravo na posjed prijepora, bilo od strane trećih osoba, bili tužene jedinice lokalne samouprave. Uvažavajući dob svjedoka, sud je cijenio njegov iskaz, obzirom da je svjedok iskazivao o duljem vremenskom periodu, pri čemu omaška oko datuma ostavinske rasprave, opet se naglašava, ne dovodi u pitanje bitan dio iskaza svjedoka.

4.7. Da jedinica lokalna samouprave, Općina Malinska Dubašnica, nije protiv tužitelja, ali i njegovih prednika, vodila bilo kakav parnični predmet, tražeći primjerice predaju u posjed ili isplatu, potvrdio je u svojem iskazu i općinski načelnik ĆME, kao ovlašteni zakonski zastupnik tužene jedinice lokalne samouprave. Pa iako je općinski načelnik istaknuo kako nema informacija o tome, da li je primjerice prednik tuženika, nekadašnja Općina Krk, vodila bilo kakav postupak protiv prednika tužitelja, ovaj sud mora životno zaključiti kako bi, da je takav postupak vođen, o tome ostalo pisanog traga, bilo na sudu, bilo u dokumentaciji, pa makar i arhivskoj, jedinice lokalne samouprave. Dakle, sasvim je jasno, da niti Općina Krk, nije nikada vodila bilo kakav postupak protiv prednika tužitelja, a koji je, držao u posjedu prijepor, na vrlo vidljiv način, obzirom da je na prijeporu poslovala terasa ugostiteljskog objekta. Dakle, posjed je izvršavan na vrlo uočljiv, vidljiv, odnosno transparentan način. Utužena nekretnina, treba naglasiti, nalazi se tik uz more, do pomorskog dobra, pored lučice, u samom centru naselja Porat, tako da bi komunalne službe, bilo tuženika, bilo njegovog prednika (Općine Krk), životno je i logično pretpostaviti, protiv tužitelja ili njegovog prednika, strica KM, zasigurno inicirale barem sudski postupak radi isplate, da su bile stava, kako je utužena nekretnina u vlasništvu općine.

4.8. Štoviše i sam općinski načelnik, kao mještanin, potvrdio je u svojem iskazu, na temelju vlastitih sjećanja koja datiraju od osamdesetih godina prošlog stoljeća (općinski načelnik ĆME rođen je 1972), da bi se na prijeporu, nalazila sagrađena natkrivena terasa, a što jasno ukazuje na zaključak, kako se prije tužitelja, u mirnom posjedu prijepora, nalazio njegov prednik, KM, koji je preminuo 2007. To, konačno potvrđuje, ne samo iskaz AM, osamdesetogodišnjaka, koji se je prisjetio i dvorišta uz kuću, obitelji KM, koje je postojalo prije gradnje natkrivene terase, spomenuti iskaz općinskog načelnika, već i navodi tuženika izneseni tijekom postupka, koji niti u jednom trenutku nisu spomenuli, da bi bilo Općina Malinska- Dubašnica bilo njezin prednik Općina Krk, u bilo kojem vremenskom trenutku, izvršavali neki oblik faktičke vlasti na prijeporu. Dakle, može se zaključiti, kako provedeni dokazi upućuju na zaključak da bi se, ako se kao početna godina uzme 1987, kao najpovoljnija za tuženika, prednik tužitelja KM nalazio u kontinuiranom posjedu utužene nekretnine, sve do svoje smrti. Taj posjed bio je miran i pošten, obzirom da provedeni dokazi ne upućuju na zaključak da bi protiv prednika tužitelja, bi pokretan bilo kakav postupak u svezi sporne nekretnine, niti da bi isti imao razloga vjerovati, da se radi o zemljištu, koje pripada drugoj osobi, bilo fizičkoj, bilo pravnoj. Nadalje, provedeni dokazi upućuju i na zaključak, da bi nakon smrti KM, bila dogovorena podjela njegove imovine, a temeljem koje je, prijeporni prostor uz kuću, na kojem je sagrađena terasa, pripao u samo vlasništvo tužitelju. Tu činjenicu, nije osporio niti ČM, brat KM i stric tužitelja, u svojem iskazu sa ročišta od 12. lipnja 2025. Tužitelj IM, stupio je dakle u samostalni posjed prijepora 2010, a isti je bio u poštenom posjedu, sve do 2018, a kada je isti, podnio prigovor, protiv upisa tuženika, kao vlasnika k. č. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, površine 84 m2, a koja je upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, u zemljišnoknjižnom predmetu Z-41287/2018, vođenom povodom postupka obnove zemljišne knjige.

4.9. Vodeći se dalje mišljenjem vještaka Nenada Vidmara, stalnog sudskog vještaka geodetske struke, a koji je u nalazu i mišljenju od 18. ožujka 2022, dopunama kojima se odgovara na prigovore tuženika te na ročištu održanom 12. lipnja 2025, ustrajao pri mišljenju da bi prijepor, dakle dio zemljišta koji je u postupku obnove zemljišne knjige izdvojen u novu česticu k. č. [katastarska čestica] k.o. 337269 Malinska- Dubašnica, bio dio nekadašnje k. č. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], dakle nekretnine u privatno pravno vlasničkom režimu, stav je ovoga suda, kako se osnovanim ukazuju navodi tužitelja, slijedom čega se prihvaća deklaratorni tužbeni zahtjev te se tužitelj, IM, utvrđuje vlasnikom utužene nekretnine. Upis jedinice lokalne samouprave, Općine Malinske – Dubašnice, izvršen 25. listopada 2017, na temelju odluke koja je donesena na raspravi koju je provelo povjerenstvo ovog suda u postupku obnove zemljišne knjige (spisu priležeći spis Z- 6000/2015/1191, bio je pogrešan, obzirom da prostor natkrivene terase, nije bio nikada pripadak nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, već pripadak sada utrnule (ugašene) k. č. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], u privatno pravnom vlasničkom režimu. Ovaj sud poklanja vjeru nalazu i mišljenju vještaka Nenada Vidmara, kao stručnom i detaljnom, odnosno nalazu koji je sastavljen lege artis, na jasan i razumljiv način. Vještak geodetske struke, Nenad Vidmar, proveo je detaljnu i sveobuhvatnu analizu katastarskih planova (kakva često, zbog rokova i brzine izostaje u postupcima obnove zemljišnih knjiga), jasno ukazavši kako su na kopiji katastarskog plana, koja je vrijedila prije nove izmjere, jasno vidljive linije koje označavaju granicu katastarskih čestica i koje se razlikuju od linija koje označavaju zgrade (po debljini linija), a kako je to obrazloženo u dopuni od 8. studenoga 2022. (list 172 do 174 spisa).

4.10. Dakle, uvažavajući sve isprave i zapisnike o izvedenim dokazima koji prileže spisu, cijeneći jasne, suglasne i sadržajne iskaze saslušanih svjedoka te imajući u vidu činjenice utvrđene prilikom uviđaja lokacije prijepora, ovaj sud utvrđuje tužbeni zahtjev osnovanim pa temeljem odredbe članka 114. i 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br.91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17: u nastavku teksta; ZVDSP), odlučuje kao u točki I.) izreke ove presude, utvrđujući da bi tužitelj IM, kao samostalni i pošteni posjednik, dosjelošću stekao vlasništvo na utuženoj nekretnini i to: neprekidnim posjedovanjem iste kroz vremensko razdoblje dulje od zakonom predviđenih 20 godina za izvanrednu dosjelost predviđenu u članku 159. stavak 3. ZVDSP.

4.11. Sud je, prilikom izračuna vremena posjedovanja, kao početnu, uzeo godinu 2010, a kada da je tužitelj, nakon smrti strica, stupio u samostalni posjed utužene nekretnine. Obzirom da je pošteni posjed tužitelja trajao sve do 2018, a iz prethodno obrazloženih razloga (podnošenje prigovora protiv upisa u zemljišne knjige Općine Malinska – Dubašnica), tužitelju je, do 2018, uračunato i vrijeme posjeda njegovog prednika, KM, a koji se je, nalazio u posjedu prijepora, polazeći od iskaza samog općinskog načelnika (najkasnije) od 1987. Dakle, tužitelj, ima i više od dvadeset godina posjeda, ako se ukalkulira i posjed tužiteljevog prednika KM. Opet se naglašava, sagradivši natkrivenu terasu, koja je bila svima vidljiva, KM, ostvario je faktičku vlast na prijeporu, koju je kontinuirano izvršavao do smrti. S obzirom da je prijepor, neovisno o današnjem upisu Općine Malinska Dubašnica, a koji je pogrešan i samo formalne naravi, bio do provedenog pogrešnog upisa, u privatno pravnom vlasničkom režimu, kao dio k. č. [katastarska čestica]/2G k. o. [katastarska općina], to tužitelju za stjecanje prava vlasništva, kao poštenom posjedniku, treba dvadeset a ne četrdeset godina. Slijedom navedenoga, protekom vremenskog roka, duljeg od 20 godina, do 2018, kao vremena podnošenja prigovora i prestanka poštenja posjeda, tužitelj je stekao vlasništvo utužene nekretnina ex lege, temeljem pravnog instituta dosjelosti. Na temelju prethodno utvrđenog, može se deklarirati stečeno pravo vlasništva, a u svezi čega, tužitelj ima legitimni pravni interes, utemeljen na odredbi članka 187. ZPP- a.

4.12. Cijeneći činjenicu da je tužitelj utvrđen vlasnikom utužene nekretnine, istog je valjalo ovlastiti da po pravomoćnosti ove presude, sukladno odredbi članka 130. stavak 1. ZV-a, ishodi upis prijenosa prava vlasništva sa imena zemljišnoknjižnog vlasnika, na svoje ime, a u odnosu na utuženu nekretninu, slijedom čega je odlučeno kao u točki

II.) izreke ove presude.

V. Troškovi postupka

5. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, u svezi s člankom 155. istog Zakona, pri čemu se sud vodio zahtjevom punomoćnika tužitelja koji prileži na listu 213 spisa. Prilikom odlučivanja o nadoknadi parničnog troška ovaj sud vodio se je i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23: u nastavku teksta; Tarifa) i utvrđenom vrijednosti predmeta spora od 10.001,00 HRK, sada 1.327,36 EUR.

5.1. Tako je tužitelju, kao osnovana, priznata naknada troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom: 11. veljače 2020, 16. rujna 2021, 8. studenoga 2023, 24. rujna 2024, 12. studenoga 2024. i 12. lipnja 2025. u vrijednosti od 100 bodova za svako, prema Tbr.9 t.1 Tarife. Pored troška zastupanja na ročištima, tužitelju pripada i pravo na naknadu troška sastava tužbe te dva obrazložena podneska, i to onog od 8. lipnja 2022. i 1. kolovoza 2022, za svaku radnju u vrijednosti od 100 bodova, sve prema Tbr.7 t.1. i Tbr.8. t.1. Tarife.

5.2. Dakle, sveukupno, tužitelj ostvaruje pravo na naknadu troška u vrijednosti od 900 bodova. Kako vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR, to tužitelju pripada pravo na naknadu iznosa od 1.800,00 EUR, s osnova zastupanja po kvalificiranom punomoćniku (2,00 EUR x 900 bodova = 1.800,00 EUR). Navedeni iznos, priznatog parničnog troška, valjalo je dalje uvećati za iznos PDV-a o 25%, prema Tbr. 46 Tarife, dakle za iznos od 450,00 EUR, slijedom čega tužitelju, pripada pravo na naknadu iznosa od 2.250,00 EUR, s osnove troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku.

5.3. Dodatno, tužitelj ostvaruje i pravo na naknadu materijalnih troškova, i to plaćenih troškova sudske pristojbe za tužbu i rješenje, u iznosu od 66,36 EUR, te daljnjeg iznosa od 53,09 EUR, s osnove sudske pristojbe za ovu presudu. Dodatno, tužitelj ostvaruje i pravo na naknadu predujmljenih troškova vanjskog uredovanja suda 16. rujna 2021, u iznosu od 57,34 EUR, troškova vještačenja u ukupnom iznosu od 572,24 EUR, troškova vanjskog uredovanja suda 12. studenoga 2024. u iznosu od 56,93 EUR te konačno troškova pristupa vještaka na ročište održano 12. lipnja 2025. u iznosu od 167,66 EUR (troškovi su priznati vještaku rješenjem od 17. srpnja 2025.). Dakle, s osnove naknade materijalnih troškova, tužitelj ostvaruje pravo na novčani iznos od 973,62 EUR.

5.3. Uvažavajući navedeno u prethodnim točkama, odlučeno je kao u točki II.) izreke ove presude te je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju iznos od: 3.223,62 EUR, u roku od 15 dana, s osnove naknade prouzročenog parničnog troška.

Krk, 17. srpnja 2025.

S u d a c:

Anton Hlača

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. U slučaju podnošenja žalbe, u trenutku predaje iste, za stranku koja podnosi žalbu, nastaje obveza plaćanja sudske pristojbe, sukladno odredbi članka 4. stavak 1. točka 1. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ br. 118/18).