P-263/2017-15 · Općinski sud u Slavonskom Brodu

Poslovni broj: 6.P-263/2017-15

Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg Pobjede 13

35000 SLAVONSKI BROD

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, OIB: ..., po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B. T., OIB: ... iz S. B., kojeg zastupa punomoćnik Z. H., odvjetnik iz S. B., protiv tužene D. A., OIB: ... iz S. B., koju zastupa punomoćnica J. D., odvjetnica iz S. B., radi uklanjanja izvora štetnih imisija, nakon rasprave zaključene 9. veljače 2018. u prisutnosti tužitelja uz punomoćnika, te tužene uz punomoćnika, 23. ožujka 2018.

p r e s u d i o j e

I.Odbija se tužitelj B. T. iz S. B. sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Tuženica D. A. iz S. B. dužna je ukloniti sve domaće životinje sa nekretnine iste, a koje se nalaze u z.k. odjel S. B. k.o. 328758, S. B., z.k. uložak 11583, a koje su neposredni izvor prekomjernih imisija prema tužitelju B. T. iz S. B., bez odgode, a u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženici platiti tužitelju trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a koja teče od dana presuđenja, pa do isplate u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju B. T. iz S. B. da tuženoj D. A. iz S. B. na ime naknade parničnog troška isplati iznos od 4.375,00 kuna u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe

Obrazloženje

Tužitelj je podnio tužbu u kojoj navodi da je suvlasnik na nekretninama upisanim u z.k. uložak 7376 k.o. S. B. i to kč. br. 6751 Kuća broj 22 i dvorište u Ulici F. F. ukupne površine 420 m2. Tužena je vlasnica nekretnina upisanih u z.k. uložak 11583 k.o. S. B. i to kč. br. 6752/1 i 6752/2 O. B. ukupne površine 723 m2. Tužena je prvi susjed tužitelja. Tužena na svojoj nekretnini duži niz godina drži veći broj domaćih životinja različite vrste. Tuženoj navedena aktivnost nije glavno zanimanje. Kao nus produkt te aktivnosti sa nekretnine tužene, na nekretninu tužitelja tijekom cijele godine dolaze prekomjerne imisije u vidu neugodnih mirisa, tekućina životinjskog podrijetla i rojeva muha. Odlukom o držanju životinja na području Grada S. B. područje na kojem se nalaze nekretnine određeno je kao zona III, te je u istoj zoni dozvoljeno držanje ograničenog broja domaćih životinja. Tužitelj je u više navrata pokušavao ovaj problem riješiti aktiviranjem komunalnih službi, međutim neuspješno. U nemogućnosti ostvarivanja bilo kakve druge zaštite svojih prava, a time i prava drugih susjeda na kvalitetan i dostojanstven život u ulici tužitelj je pokušao na miran način postići dogovor sa tužiteljicom, međutim, nije uspio. Budući da smanjenje broja životinja neće riješiti problem tužitelja, tužitelj traži uklanjanje svih postojećih životinja sa nekretnine tuženice koje su neposredni izvor negativnih imisija. Tužbenim zahtjevom tužitelj, dakle traži da tužena ukloni sve domaće životinje sa svojih nekretnina.

Tužena u svom odgovoru na tužbu priznaje da su ona i tužitelj prvi susjedi. Ističe da je vlasnica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ističe međutim da je netočno da drži neograničeni broj domaćih životinja različite vrste. Tužena se, kako navodi, u sklopu Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva bavi svinjogojstvom, te ista za tov svinja ima jednu krmaču i četvero prasadi, za što ima dozvole i odobrenje nadležnih institucija i komunalnog redara. Tužena vodi brigu o životinjama, dva puta dnevno ih čisti i drži uredne. Tvrdi da od životinja koje se nalaze na njezinoj nekretnini ne dolaze nikakve štetne imisije. Ističe da tužiteljeva susjeda V. B. na svojoj nekretnini drži čopor pasa. Drugi susjed drži tri ovce i ima golubinjak, te tuženoj nije jasno kako je tužitelj utvrdio da štetne imisije dolaze upravo sa nekretnina tužene. Predlaže da sud tužbeni zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u zemljišno knjižne izvatke za nekretnine upisane u z.k. ul. 7376 i 11583 sve k.o. B., Odluku o držanju životinja na području Grada S. B., Rješenje Agencije od 11. rujna 2015., foto dokumentaciju, izvješće o stanju OPG tužene za 2016. i 2017. Upravnog odjela Grada S. B. od 30. listopada 2017., službene bilješke od 20. listopada 2017. i 8. studenog 2016. i zapisnik od 13. rujna 2016. Saslušani su svjedoci V. B., J. T.., P. A. i T. A., te parnične stranke u svrhu dokazivanja. Dana 9. veljače 2018. obavljen je i očevid na nekretninama parničnih stranaka.

Nesporno je da je tužitelj suvlasnik i suposjednik nekretnina upisanih u z.k. uložak 7376 k.o. S. B. koje u naravi predstavljaju kuću i dvorište u kojima tužitelj živi zajedno sa svojom obitelji. Tužena je vlasnica i posjednica nekretnina upisanih u z.k. uložak 11583 k.o. S. B.. koje u naravi čine dvije oranice u površini od 723 m2. Nekretnine parničnih stranaka nalaze se neposredno jedna iza druge i to tako da se nekretnina tužitelja nalazi u prednjem dijelu i izlazi na Ulici F. F. u S. B., a oranice tužene nalaze se neposredno iza kuće i gospodarskih objekata tužitelja. Na nekretninama koje su u vlasništvu tužene nalazi se svinjac i kokošinjac, te oranica.

Na očevidu koji je obavljen dana 9. veljače 2018. utvrđeno je da je svinjac prazan i očišćen, u kokošinjcu su zatečene kokoši. Na parceli tužene nije zatečen animalni otpad, a prema navodima tužene isti se odlaže u dnu parcele koji je od dvorišta tužitelja udaljen cca 70 m, a koji otpad tužena, kako navodi, prekriva najlonom i isti redovito odvozi sa svoje parcele.

Saslušanjem tužitelja kao stranke u svrhu dokazivanja utvrđeno je da je tužena predmetne nekretnine kupila 2013. godine. Do tada je oranicu, koja se nalazi neposredno iza njegove kuće, održavao tužitelj. Nakon što je kupila predmetnu nekretninu tužena je u objektu koji se nalazi na nekretnini počela držati svinje i kokoši. Kako tužitelj navodi, sa tuženom je u više navrata razgovarao i isticao kako mu smetaju neugodni mirisi koji dolaze sa njezine nekretnine. Budući da tužena nije obraćala pažnju na primjedbe, u više navrata je probleme prijavljivao komunalnom redaru. Nakon izlazaka komunalnih redara situacija se malo popravljala, međutim, kako se tužena nije pridržavala naloga komunalnog redara u cijelosti, tužitelj se odlučio na podizanje tužbe. Tužitelj navodi da je njegova kuća od prostora u kojem tužena drži svinje i kokoši udaljena otprilike 11 do 12 metara. Navodi također da čim izađe u dvorište zapuhnu ga neugodni miris i rojevi muha. Tužitelj priznaje da treća susjeda od njega drži ovce, međutim, smatra kako neugodni mirisi ne dolaze od ovaca, već isključivo od domaćih životinja koje drži tužena.

Tužena saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja, u svom je iskazu navela da je predmetnu nekretninu kupila 2013. ili 2014., te da je do tada tu nekretninu bespravno obrađivao tužitelj. Misli da je tužitelj ljut zbog činjenice što je upravo ona kupila predmetnu oranicu, te da ju zbog toga prijavljuje. Ističe da su suprug i ona napravili prostor gdje su odlučili držati svinje. Ističe da u trenutku davanja iskaza nema niti jednu svinju. Ima deset kokoši i dva pijetla. Svinje kupi u ožujku ili travnju i hrani ih za tovljenike do mjeseca studenog. Tijekom zime svinje ne drži. Ukupno ima najviše pet komada, jer je toliko i dopušteno. Za svoje potrebe drži tri svinje, a dvije proda. Za novac koji dobije od prodaje svinja kupi si ogrjev. Ističe da ona i suprug žive od njegove mirovine koja iznosi 1.000,00 kuna. Novac koji dobije od prodaje svinja nužan joj je za život. Tužena je navela da su točni navodi tužitelja da je jedne prilike imala više svinja nego je to dopušteno. Radilo se o svinjama koje su bile potrebne za svatove, s obzirom da im se ženio unuk. Ističe da je to rekla tužitelju i molila ga da se strpi, jer je to trajalo kratko vrijeme. Tužena je također navela da ju je u više navrata tužitelj prijavljivao, da je komunalni redar izlazio na lice mjesta, te da je svaki put postupala u skladu sa uputama komunalnog redara. Tako je na zahtjev komunalnog redara stavila lim na vrata svinjca i kokošinjca, kako bi spriječila širenje neugodnih mirisa prema nekretnini tužitelja. Tužena je navela da ima registrirano Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Svinje koje drži uredno su prijavljene veterinaru. Što se tiče animalnog otpada isti, sakuplja svako jutro i večer i odnosi ga na kraj svoje parcele, koja je od samog svinjca i kokošinjca udaljena otprilike oko 70 m. Animalni otpad prekrije najlonom i smatra kako se od istoga ne mogu širiti neugodni mirisi. Tužena je navela da prva susjeda tužitelja drži pse, a druga susjeda čije su nekretnine od tužiteljevih nekretnina udaljene svega 12 metara drži ovce.

Svjedoci J. T. i V. B. potvrdili su navode tužitelja ističući da su neugodni mirisi koji se šire osobito tijekom ljetnih mjeseci, nesnosni. Navode, da se od muha ne može sjediti u dvorištu. J. T., supruga je tužitelja, a V. B. je njihova prva susjeda. Što se tiče navoda tužene da V. B. drži pse, ista je u svom iskazu navela da se radi o dva psa, koja su održavana i uredna, te da psi žive u kući. Istaknula je također da njezina prva, a tužiteljeva druga susjeda drži tri ovna. Smatra međutim, da neugodni mirisi dolaze od svinja, a ne od ovnova.

Kao svjedoci u ovom postupku saslušani su i P. A., suprug tužene, te T. A., njezin sin. Iz njihovih iskaza proizlazi da se tužena, zajedno sa svojim suprugom, odlučila držati svinje i kokoši kako bi popravila svoju materijalnu situaciju, a s obzirom na izuzetno mala primanja. Navode, kao i tužena, da drže između 2 i 5 svinja, te da animalni otpad odlažu na dnu svoje oranice, te ga adekvatno zbrinjavaju. Svjedoci su također istaknuli da se u neposrednoj blizini njihovih nekretnina nalazi i glavni gradski deponij otpada, koji je udaljen svega stotinjak metara, te da se sa istoga osjete neugodni mirisi.

Prilikom očevida na licu mjesta tužitelj je u sudski spis predao fotodokumentaciju koja je, kako je sam tužitelj naveo, nastala u vremenskom razdoblju od 2013. pa nadalje. Fotografije su rađene u vrijeme kada su vršene prijave komunalnom redaru. Na fotografijama je prikazano stanje kako je bilo prije prijava komunalnom redaru, pa se tako na strani 49 i 50 nalaze fotografije koje je tužitelj slikao neposredno iz svog dvorišta i prikazuju svinjac i kokošinjac prije prijava komunalnom redaru.

Nakon toga, da bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa, tužena je na vrata svinjca stavila najlon, a što je vidljivo na fotografijama na strani 51. Nakon prijava tužena je na vrata svinjca i kokošinjca stavila limena vrata, što je vidljivo na svim ostalim fotografijama. Unatoč stavljanju limenih vrata na otvore svinjca i kokošinjca šire se neugodni mirisi, kako to navodi tužitelj u svom iskazu.

Iz obavijesti Upravnog odjela Grada S. B. proizlazi da je tijekom 2016. izvršen nadzor na predmetnom gospodarstvu, dok tijekom 2017. nisu izvršavani nadzori, jer nije bilo prijava. Uvidom u zapisnik komunalnog redara od 13. rujna 2016. utvrđeno je da je navedenog dana povodom prijave zbog neurednog držanja životinja izvršen nadzor u domaćinstvu obitelji A.. Nadzorom je utvrđeno da se iza stambene građevine – obiteljske kuće, na zemljištu koje je u posjedu obitelji A. u nastambi za životinje koja je izrađena od metalne konstrukcije drži 11 tovnih svinja. Animalni otpad je uz nastambu za životinje, te nije riješen higijenski u ambalaži koja bi osigurala kompaktnost i zaštitu od curenja. Konstatirano je da se osjete emisije neugodnih mirisa. Konstatirano je također da je nastamba za životinje udaljena cca 4 metra od najbližeg objekta susjedne parcele. Konstatirano je na zapisniku da se u konkretnom slučaju radi o III gradskoj zoni u kojoj je dozvoljeno držanje do 5 tovnih svinja, te je naloženo usklađivanje sukladno Odluci, u roku od 15 dana. Isto tako, naloženo je da se animalni otpad ukloni odmah, te da se ubuduće otpad odlaže u ambalažu koja osigurava kompaktnost i zaštitu od curenja. Iz zapisnika proizlazi da je tuženoj naloženo da je nastambu potrebno češće prati i čistiti kako bi se uklonile imisije neugodnih mirisa.

Iz službene bilješke Upravnog odjela Grada S. B. od 8. studenog 2016. proizlazi da je komunalni redar navedenog dana u 11,35 sati obavio očevid na licu mjesta te utvrdio da su D. i P. A. postupili po zapisničkom nalogu redara. Uklonili su prekomjerni broj svinja, te drže pet komada, što je i dozvoljeno Odlukom o držanju životinja na području Grada S. B.. Uklonjen je kruti animalni otpad i isti se više ne odlaže na navedenoj parceli.

Iz Odluke o držanju životinja na području Grada S. B. proizlazi da se nekretnine parničnih stranaka nalaze u zoni III, što među parničnim strankama nije sporno. Prema članku 7. Odluke, u III. zoni dopušteno je držanje kao u zoni II. uz mogućnost držanja u svrhu uzgoja ili hobija do dva goveda, pet tovnih svinja, pet ovaca ili pet koza s podmlatkom, 20 kunića, 20 krznaša i do 30 komada peradi, do 2 kopitara, 30 komada ukrasnih ptica, 10 glodavaca, 5 mačaka s tri legla.

Prilikom očevida koji je obavljen 9. veljače 2018. utvrđeno je da se u ovom trenutku na nekretnini tužene ne nalaze svinje, te da tužena drži određeni broj kokoši, odnosno kako je navela 10 kokoši i dva pijetla. Nije sporno da tužena svinje kupuje u ožujku ili travnju, te ih hrani za tovljenike do mjeseca studenog tekuće godine.

Nije sporno niti da je tužena ranijih godina, konkretno 2016. držala veći broj svinja i to, kako proizlazi iz zapisnika komunalnog redara, u trenutku nadzora imala je 11 tovnih svinja. Nesporno je također da je tužena postupila po nalogu komunalnog redara, te je uklonila prekomjerne svinje, te je prilikom kontrole koja je obavljena 8. studenog 2016. držala 5 komada.

Nesporno je također da je tužena upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kao nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i to Rješenjem Agencije. Tužena dakle ima dopuštenje nadležne vlasti za obavljanje djelatnosti uzgoja domaćih životinja. Prema članku 110. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00.,129/00., 114/01., 79/06., 141/06.,146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.; dalje u tekstu ZVDSP) nitko se ne smije služiti ni koristiti nekretninom na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i slično, ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredaba posebnoga zakona (prekomjerne posredne imisije). Vlasnici nekretnine koje su izložene prekomjernim posrednim imisijama ovlašteni su od vlasnika nekretnine s koje oni potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koje su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

Prema stavku 3. članka 110. ZVDSP kada prekomjerne posredne imisije potječu od djelatnosti za koju postoji dopuštenje nadležne vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izložena nemaju pravo dok to dopuštenje traje zahtijevati propuštanje obavljanja te djelatnosti, ali su ovlašteni zahtijevati naknadu štete koju su imisije nanijele, kao i poduzimanje prikladnih mjesta da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno nastupanje štete, ili da se smanje.

Nesporno je iz izvedenih dokaza da parnične stranke žive u III. gradskoj zoni u kojoj je u skladu sa Odlukom o držanju životinja na području Grada S. B. između ostalog dopušteno držanje 5 tovnih svinja i do 30 komada peradi u svrhu uzgoja ili hobija. Prilikom očevida na licu mjesta, koji je obavljen 9. veljače 2018. utvrđeno je da je u vrijeme obavljanja očevida tužena nije imala svinje, te da je imala deset kokoši i dva pijetla. Iz podataka Upravnog odjela od 8. studenog 2016. proizlazi da je tužena nakon obavljenog nadzora postupila u skladu sa uputom komunalnog redara, te je uklonila prekomjerni broj svinja i da je u trenutku nadzora imala pet komada. Iz iskaza tužene, te svjedoka P. i T. A. proizlazi da od obavljenog nadzora drže do pet komada svinja koliko je i dopušteno u skladu sa važećom Odlukom Grada S. B..

Nesporno je također da je tužiteljica nositeljica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a iz podataka o gospodarstvu i brojnog stanja svinja na gospodarstvu Uprave za veterinarstvo proizlazi da su svinje bile prijavljene nadležnom veterinaru.

Tužbenim zahtjevom tužitelj traži da sud naloži tuženoj da ukloni sve domaće životinje sa svojih nekretnina, a koje su neposredni izvor prekomjernih imisija.

Kako je već naprijed navedeno prema stavku 3. članka 110. ZVDSP, a budući se radi o djelatnosti za koju tužena ima dopuštenje nadležne vlasti (Odluka o držanju životinja na području Grada S. B., te registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) tužitelj sukladno članku 110. stavak 3. ne može zahtijevati propuštanje obavljanja takve djelatnosti, odnosno ne može tužbenim zahtjevom tražiti uklanjanje svih domaćih životinja. Pravo na zaštitu u takvim slučajevima ograničeno je na naknadu štete nanesene imisijama i zahtjev za poduzimanjem prikladnih mjera da se ubuduće spriječe prekomjerne imisije, odnosno da se spriječi nastupanje štete, ili da se imisije smanje.

Zbog naprijed navedenog sud je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je zatraženo uklanjanje svih domaćih životinja koje su neposredni izvor prekomjernih imisija, odbio kao neosnovan. Tužitelj koji je izgubio spor dužan je tuženoj naknaditi parnični trošak sukladno članku 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine " 148/11 pročišćeni tekst, 25/13. i 89/14.; dalje u tekstu ZPP). Trošak je odmjeren u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 142/12., 103/14. i 118/14. dalje OT), te u skladu sa vrijednosti predmeta spora.

Trošak tužene sastoji se od troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr. 8. točka 1. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištu održanom 9. listopada 2017. u iznosu od 500,00 kuna (Tbr. 9. točka 2. OT), troška zastupanja po punomoćniku na ročištima održanim 18. siječnja 2018. i 9. veljače 2018. u iznosu od po 1.000,00 kuna svako (Tbr. 9. točka 1. OT), te troška PDV-a u iznos od 875,00 kuna (Tbr. 42. OT) ili ukupno 4.375,00 kuna.

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 23. ožujka 2018.

Sutkinja:

Draženka Ilak,v.r.

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno na Županijski sud, u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presu obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Rj.

1. Presuda nepravomoćna.

2. Vidi upisnik «P».

3. DNA: l. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika

4. Pristojba zvati tužitelja za presudu

5. Kalendar do pravomoćnosti.

U Slavonskom Brodu, 23. ožujka 2018.

Sutkinja: