Jž-2933/2018-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Broj:Jž-2933/18

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog D. Lj. i okrivljenog V. G., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), odlučujući o žalbi okrivljenog D. Lj., podnijete protiv presude Prekršajnog suda u Sisku, Stalne službe u Hrvatskoj Kostajnici, poslovni broj: 14. Pp J-983/18-8 od 28. studenog 2018., na sjednici vijeća održanoj 9. siječnja 2019.,

r i j e š i o j e

I U povodu žalbe okrivljenog D. Lj., a po službenoj dužnosti, ukida se pobijana presuda u cijelosti u odnosu na okrivljenog D. Lj. i okrivljenog V. G. te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

II Uslijed odluke iz točke I. ove presude, žalba okrivljenog D. Lj. je bespredmetna.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljeni D. Lj. i okrivljeni V. G. proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci pobijane presude, te su okrivljenicima izrečene novčane kazne, u iznosu od po 375,00 kuna, a što je protuvrijednost od po 100 DEM, odnosno 50 EUR-a svakome, a koji su upozoreni da ako u roku od mjesec dana po pravomoćnosti presude plate dvije trećine izrečene novčane kazne da će se smatrati da su u cijelosti plaćene.

Istom presudom okrivljeni D. Lj. je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznos od 150,00 kuna, dok je okrivljeni V. G. oslobođen naknaditi troškove prekršajnog postupka.

Okrivljeni D. Lj. pravodobno je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći u bitnome da nije kriv niti je počinio prekršaj te da je okrivljeni V.G. počinio prekršaj u odnosu na žalitelja i iznio lažne i neistinite činjenice.

Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

Žalba je bespredmetna.

Rješavajući sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), ovaj je sud ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona buduću se prvostupanjska odluka temelji na nezakonitim dokazima.

Naime, u povodu žalbe okrivljenika D. Lj., a po službenoj dužnosti, ovaj je sud utvrdio iz stanja spisa da je prvostupanjski sud tijekom glavne rasprave održane 27. studenog 2018., izvršio uvid i pročitao službene zabilješke PP Dvor od 20. rujna 2018. koje prileže u spisu (list 18 spisa) i na kojima temelji osuđujuću presudu (list 26 spisa), a koje su prema ocjeni ovog suda nezakoniti dokazi, budući se ne radi o službenim bilješkama iz članka 158. stavka 5. Prekršajnog zakona koje se mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.

U odredbi članka 158. stavka 2. Prekršajnog zakona je propisano da tijela državne uprave mogu tražiti obavijesti od građana te poduzimati druge mjere sukladno propisima kojima je uređeno njihovo djelovanje, osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom, dok je u stavku 4. navedene odredbe propisano da o činjenicama i okolnostima koje su utvrđene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. – 3. ovoga članka, a od interesa su za prekršajni postupak, sastavit će se službena bilješka, ako ovim Zakonom ili posebnim propisom nije određeno da se sastavlja zapisnik. U konkretnom slučaju policijski službenici su ispitali u svojstvu građana D. Lj., V.G., kao i D. G. o čemu su sastavljene službene bilješke, a iz kojih proizlazi osnove sumnje da su D. Lj., V. G. počinitelji predmetnog prekršaja, a koje je stoga trebalo ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno članku 158. stavku 6. Prekršajnog zakona i o tome sastaviti zapisnike sa propisanim pravima i upozorenjima kako je to propisano odredbom članka 171. i članka 172. stavka 2. Prekršajnog zakona.

Nadalje, iz sadržaja bilješke o ispitivanju D. G. proizlazi da je istog trebalo ispitati kao svjedoka sukladno odredbi članka 158. stavka 7. Prekršajnog zakona u kojoj je propisano da ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, te o navedenom sastaviti zapisnik sa propisanim upozorenjima sukladno odredbama članka 285. stavka 3. i članka 286. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) koji se supsidijarno primjenjuje na temelju članka 82. stavka 3. Prekršajnog zakona.

Stoga, budući da gore navedene osobe nisu ispitane na zakonit način sa propisanim pravilima i upozorenjima i u propisanoj formi, ovaj je sud ocijenio da službene bilješke na kojima se temelji pobijana odluka predstavljaju nezakonite dokaze sukladno članku 90. stavku 2. točki 2. Prekršajnog zakona, a u svezi sa odredbom članka 158. stavka 6. i 7. Prekršajnog zakona, koje je trebalo po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa sukladno odredbi članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona.

Budući da prvostupanjski sud temelji svoju odluku na nezakonitim dokazima kako to proizlazi iz stanja spisa, a koje je trebao po službenoj dužnosti izdvojiti iz spisa posebnim rješenjem, sukladno odredbi članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, trebalo je po službenoj dužnosti ukinuti pobijanu presudu u cijelosti u odnosu na okrivljenog D. Lj. koji je podnio žalbu, ali i u odnosu na okrivljenog V. G. koji nije podnio žalbu sukladno odredbi članka 202. stavka 6. Prekršajnog zakona (beneficium cohaesionis), te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

U ponovnom postupku prvostupanjski će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, donijeti po službenoj dužnosti posebno rješenje o izdvajanju gore navedenih službenih zabilješki kao nezakonitih dokaza sukladno odredbi članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, te ponovno provesti glavnu raspravu sukladno zakonu, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 9. siječnja 2019..

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Stanislav Walaszek, v. r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Sisku u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenicima i ovlaštenom tužitelju.