Criminal jurisdiction transfer rejected due to lack of legal prerequisites and need for unified proceedings.
Legislator-Zusammenfassung
KI-generiertThe Supreme Court of Croatia rejected the prosecutor's request to transfer criminal jurisdiction from the Dubrovnik to the Rijeka District Court. Although the defendant and his parents resided in Rijeka, the court found that the legal requirements for transferring jurisdiction were not met. The decision emphasized that a separate proceeding against the same defendant in Rijeka would require merging the cases, making the Dubrovnik court better suited to conduct a unified process.
Legislator-Regeste
KI-generiertčl. 32. st. 1. ZKP; Jurisdiction transfer is not justified merely by the defendant's residence if it does not facilitate the trial, especially when merging proceedings with another case against the same defendant would be more efficient.
Schlagwörter
KI-generiertZitierte Gesetzesbestimmungen
KI-generiertVolltext
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: II-4 Kr-485/1999-3
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ane Garačić, kao predsjednice vijeća, te Neve Šibl i Josipa Budinskog, kao članova vijeća i tajnice u odjelu Ileane Vinja, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. S. B., zbog kaznenog djela iz čl. 367. st. 1. KZ, odlučujući o prijedlogu suca za mladež Općinskog suda u Dubrovniku za prenošenje mjesne nadležnosti od 8. studenog 1999. godine broj K-283/99, u sjednici održanoj 12. siječnja 2000. godine,
r i j e š i o j e :
Odbija se prijedlog za prenošenje mjesne nadležnosti.
Obrazloženje
Sudac za mladež Općinskog suda u Dubrovniku dostavio je prijedlog da se u smislu čl. 32. st. 1. ZKP za vođenje kaznenog postupka protiv okr. S.B. zbog kaznenog djela iz čl. 367. st. 1. KZ odredi Općinski sud u Rijeci, kao drugi stvarno nadležan sud.
U prijedlogu se navodi da okrivljenik ima prebivalište u R., ..., gdje prebivaju i njegovi roditelji koje će trebati saslušati u svojstvu svjedoka, dok izvođenje drugih dokaza neće biti vezano za područje Općinskog suda u Dubrovniku, pa da će Općinski sud u Rijeci očito lakše i brže provesti kazneni postupak. Prijedlog nije osnovan.
Iako je točan podatak da okrivljenik i njegovi roditelji imaju prebivalište na adresi u R., ovaj Vrhovni sud ocijenjuje da samim time nisu ispunjene zakonske pretpostavke koje bi opravdavale prenošenje već formirane mjesne nadležnosti kod Općinskog suda u Dubrovniku.
Naime, uvidom u spis K-234/99 Općinskog suda Dubrovnik utvrđeno je da se i u tom predmetu protiv istog okrivljenika vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela iz čl. 367. st. 1. KZ, a u kojem je također predloženo prenošenje mjesne nadlženosti. Kako međutim u tom predmetu treba preslušati kao svjedoka A.R. sa prebivalištem u P. to je prijedlog Općinskog suda u Dubrovniku odbijen. Budući da se radi o istom okrivljeniku i u ovom predmetu, to će trebati spise spojiti radi vođenja jedinstvenog postupka, pa je očito da će Općinski sud u Dubrovniku lakše provesti taj jedinstveni postupak. Stoga, a kako nisu ostvarene zakonske pretpostavke iz čl. 32. st. 1. ZKP, valjalo je odlučiti kao u ovom rješenju.
U Zagrebu, 12. siječnja 2000. godine
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Ileana Vinja, v.r.
Ana Garačić, v.r.