Gž Zk-419/2015-2 · Županijski sud u Splitu

Gž Zk-419/15-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu tog suda Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja M.M. iz B., protiv protustranaka: 1 L.J., 2 T.J., 3. B.J., 4. M.K. i 5. M.P., radi otvaranja i vođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Z-3078/14 od 27. srpnja 2015., dana 5. rujna 2016.,

r i j e š i o j e:

Ukida se rješenje Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj Z-3078/14 od 27. srpnja 2015. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Nalaže se Općinskom sudu u Vukovaru-zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u zk. ul. br. 496 k.o. B. k. č. br. 1978/2, oranica K. put sa 3820 m2 i zk. ul. br. 1045 k. o. B. k. č. br. 1976/1, oranica K.put sa 4812 m2.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog radi ispravka i uknjižbe prava vlasništva na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 496 k.o. B. koje se sastoje od k. č. br. 1875/2, oranica K. puta sa 3820 m2 i nekretninama upisanim u zk. ul. br. 1045 k.o. B. koje se sastoji od k. č. br. 1876/1, oranica K. put sa 4812 m2 (točka I. izreke) te je određena zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. br. 496 k.o. B. i u zk. ul. br. 1045 k.o. B. (točka II. izreke).

Protiv tog rješenja predlagatelj je podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i povrede zakona te je predložio da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Žalba je osnovana.

Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog radi ispravka upisa na nekretninama upisanim u zk. ul. br. 496 k.o. B. koje se sastoje od k. č. br. 1875/2, oranica K. puta sa 3820 m2 i nekretninama upisanim u zk. ul. br. 1045 k.o. B. koje se sastoje od k. č. br. 1876/1, oranica K. put sa 4812 m2 i uknjižbe prava vlasništva u korist predlagatelja M. M. te Z.M. iz B., V.S. iz V., G.K. iz B. i B.L. iz N. jer je prvostupanjski sud ocijenio da kupoprodajni ugovor koji je sad pok. B.M., pravni prednik predlagatelja, sklopio s V. J. dana 3. ožujka 1970. nije isprava kojom je učinjeno vjerojatnim da predlagateljima pripada pravo koje nije upisano, radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, pri čemu taj sud navodi da predlagatelj u ovom trenutku ne može svoje pravo izvoditi iz neuknjiženog prava svoga prednika.

Osnovano predlagatelj ističe u žalbi da pobijano rješenje nije zakonito. Predlagatelj je u ovom zemljišnoknjižnom predmetu podnio prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnine k. č. br. 1875/2 oranica K. put površine 3820 m2 upisane u zk. ul. br. 496 k.o. B. i nekretnine k. č. br. 1876/1, oranica K. put površine 4812 m2 upisane u zk. ul. br. 1045 k.o. B..

Prema odredbi članka 200. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, u daljnjem tekstu: ZZK) pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog, time da se pojedinačni ispravni postupak može provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.

Odredbom članka 200. stavaka 3. ZZK-a je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati. Prema odredbi stavka 5. članka 200.a ZZK-a predlagatelj treba prijedlogu priedložiti isprave iz kojih proizlazi osnovanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelje i sl.).

Predlagatelj je uz prijedlog priložio odgovarajuće isprave o prijenosu knjižnih prava u korist B.M., pravnog prednika predlagatelja, koga je predlagatelj naslijedio kako to proizlazi iz priloženog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj. O-445/06, UPP/OS-VU-181/06 od 20. rujna 2006. donesenog od javnog bilježnika J.K. iz V..

Pojedinačni ispravni postupak je podijeljen u dva dijela-postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak u kojemu se u skladu s odredbama članka 200. stavka 2. i članka 200.g ZZK-a na odgovarajući način primjenjuju pravila iz članaka 191. do 197. ZZK-a. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupaka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenje nije dopuštena posebna žalba (članak 200.c stavak 1. ZZK-a), time da je stavkom 2. članka 200.c ZZK-a propisano da će se u uputi o pravnom lijeku označiti da osobe koje za to imaju pravni interes, svoja prava mogu ostvarivati u ispravnom postupku podnošenjem prijave ili prigovora u roku otvorenom za ispravak, odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom, nakon što pojedinačni ispravni postupak bude zaključen. U ovom dijelu postupka sud ne raspravlja i ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga, odnosno ne raspravlja i ne odlučuje o tome treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

U dijelu postupka koji se odnosi na otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka dovoljno je učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, dok će se o njegovoj osnovanosti, odnosno o tome pripada li predlagatelju doista knjižno pravo radi kojega traži vođenje pojedinačnog pravnog postupka odlučiti nakon otvaranja postupka i provedene rasprave za ispravak, pri čemu treba navesti da je odredbom članka 200.g ZZK-a propisano da se na raspravu za ispravak, odlučivanje o prijavama i prigovorima, na provedbu upisa u pojedinačnom ispravnom postupku te na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila iz članaka 191. do 197. ZZK-a.

U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je ocjenjivao osnovanost prijedloga odnosno zahtijevane promjene zemljišnoknjižnog stanja, a da prethodno nije valjano raspravio pitanje postojanja opravdanog razloga za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno nije donošenjem odgovarajućeg rješenja odlučio postoje li zakonske pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, čime je pogrešno primjenio matarijalno pravo koje uređuje institut pojedinačnog ispravnog postupka.

Zbog toga je valjalo na temelju odredbe članka 380. točke 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14) u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a ukinuti prvostupanjsko rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Odluka o brisanju zabilježbe odbijenog prijedloga temelji se na odredbi članka 128. stavka 1. ZZK-a.

U ponovno postupku će prvostupanjski sud najprije odlučiti o tome postoje li opravdani razlozi za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka po prijedlogu predlagatelja i o tome donijeti odgovarajuće rješenje.

Pritom treba reći da okolnost da predmetne nekretnine čine ostavinu prednika predlagatelja sada pok. B.M., odnosno njegovo izvanknjižno vlasništvo, nije zapreka da predlagatelj kao nasljednik podnese prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Naime, prema odredbi članka 129. stavka 1. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/03 i 33/15) u času ostaviteljeve smrti nasljednik sječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, čime postaje njegovo nasljedstvo, dok je odredbom članka 128. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 159/09, 143/12 i 152/14) propisano da nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno, a stavkom 2. istog članka je određeno da je nasljednik ovlašten ishoditi upis svoga prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi.

Tek onda ako se otvori pojedinačni ispravni postupak sud će nakon provedene i zaključene rasprave za ispravak odlučiti o osnovanosti prijedloga za ispravak odgovarajućeg upisa u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku.

U Splitu 5. rujna 2016.

Sudac:

Vicko Prančić