Gž-447/2025-2 · Županijski sud u Karlovcu



Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-447/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Mateo Barbir, odvjetniku u Vrgorcu, protiv tuženog BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Vladi Rebiću, odvjetniku u Zagrebu, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika i umješača na strani tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Psp-9/2021-56 od 31. ožujka 2025., 3. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i umješača na strani tuženika te se rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Psp-9/2021-56 od 31. ožujka 2025. potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj Psp-9/2021- 56 od 31. ožujka 2025. odlučeno je:

"I. Tuženik je zasmetao tužitelja u zadnjem, faktičnom i mirnom posjedu prava služnosti prolaza pješice putem na nekretnini oznake dio k. č. [katastarska čestica], dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to baš na dijelu označenih nekretnina koji su u skici lica mjesta prikazani unutar lomnih točaka A-B-C-K-A, površine 17 m2 (dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]) i C-DE- F-G-H-I-K-C, površine 56 m2 (dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]), koji se proteže od seoskog puta ([adresa]) pa sve do nekretnine oznake č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], i to na taj način što je dana 07.03.2021. godine, na sjeveroistočnoj međi k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u skici izmjere od točke A do točke B, a koja skica čini sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka Perice Puljića, dip. ing. geodezije, od 11.01.2024. i ovog Rješenja, zaključao postavljenu željeznu kapiju (raštelu) lancem i lokotom, te preko preostale širine postavio željezne komade kapije i žičanog pletiva, pa je sukladno ovome dužan uspostaviti prijašnje posjedovno stanje i to na način, što će otključati kapiju i predati ključ novopostavljene brave – lokota tužitelju, kao i ukloniti postavljene željezne komade kapije i žičanog pletiva, jer se u protivnom tužitelj ovlašćuje sam uz pomoć sudskog ovršitelja ukloniti lanac i lokot, te žičano pletivo i kapiju, te kaniti se ubuduće svakog ovakvog ili sličnog smetanja posjeda.

II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.089,52 eur sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od donošenja ovog rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena."

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija tuženik i umješač na strani tuženika. Žalbu ulažu zbog svih žalbenih navoda normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku. U žalbi ističu u bitnome kako tuženiku nije poznato da bi tužiteljeva teta i njen suprug prelazili preko kč. br. [katastarska čestica], da bi tražili suglasnost za prolaz niti im je on tu suglasnost dao. Ističu da prednici tužitelja nisu imali potrebu prolaziti preko kč. br. [katastarska čestica], su na kč. br. [katastarska čestica] mogli pristupiti gornjim rubom kč. br. [katastarska čestica] gdje nije bilo niti žičanih niti drugih prepreka, a tužitelj je po smrti svoje tete P pokrenuo 2011/2012 godine spor protiv suposjednika braće CF koji je izgubio a u kojem je postupku svjedokinja tužitelja svjedočila kako je ona viđala njegovu tetu P kako prolazi dijelom kč. br. [katastarska čestica] do kč. br. [katastarska čestica]. Navode da je tužitelj, ukoliko je prolazio preko utuženih čestica to činio samovoljno, nedopušteno, bez znanja i dopuštenja tuženika koji živi u [adresa]. Ističu kako ih sporno pravo služnosti uznemirava u uživanju prava vlasništva nekretnina, pa je neprihvatljiva odluka suda po kojoj bi tuženik trebao trpjeti pravo služnosti puta, tužitelj nikog nije kontaktirao u vezi postizanja dogovora, te da je tuženik onemogućen u raspravljanju pred sudom jer sud nije pozvao geodetskog vještaka da se na iznesene primjedbe izjasni na ročištu. Navode da tuženik nije povukao prigovore vještaku te da je sud neistinito iskazao kako je na ročištu 19. veljače 2025. tuženik odustao od daljnjih primjedaba na nalaz i mišljenje vještaka. Smatraju kako nije bilo mjesta otvaranju nužnog prolaza, da je ograda kućnog dvorišta sa kapijom postavljena nakon izgradnje kuće 1976. Tuženik ima pravo održavati svoju ogradu, zaključavati kapiju, a za osnivanje prava služnosti potrebno je postojanje razumne svrhe. Tužitelj za dolazak i odlazak na kč. br. [katastarska čestica] koristi i pristup sa gornje sjeverne strane i to jugoistočnim dijelom kč. br. [katastarska čestica] obzirom je taj pristup povezan sa putem javne namjene koji prolazi od javne ceste na zapadu, preko gornjeg dijela kč. br. [katastarska čestica], iznad vrha kč. br. [katastarska čestica] te rubnim dijelom kč. br. [katastarska čestica] i dalje maslinike mještana. Predlažu žalbu usvojiti te pobijano rješenje "poništiti".

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika i umješača na strani tuženika nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za sudsku zaštitu posjeda prava stvarne služnosti na dijelu kč. br. [katastarska čestica] i dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji je dio na skici mjesta očevida označen slovima A-B-C-K-A (dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i C-D-E-F-G-H-I-KC (bio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koji se proteže od seoskog puta sve do nekretnine tužitelja oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6. Tužitelj svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je po tuženiku ..2021. zaključana postavljena željezna kapija s lancem i lokotom, te je sa lijeve strane kapije postavljeno metalno pletivo i komadi željezne kapije sa desne strane, čime je onemogućen u ostvarivanju posjeda prava služnosti prolaza pješice, radi dolaska na svoju nekretninu.

7. U predmetu nema spora da je okućnica tuženika nakon dovršetka prizemnog dijela kuće 1976. godine prema javnom putu ograđena pletenom žičanom ogradom i ulaznom dvokrilnom željeznom kapijom s ugrađenom bravom za zaključavanje. Nadalje, neprijeporno je da je tuženik postavljenu željeznu kapiju zaključao ..2021. (odnosno da je to po njegovom nalogu učila treća osoba), te je preko preostale širine ulaza u dvorno mjesto postavio komade željezne kapije i žičanog pletiva.

8. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je prije svega je li tužitelj aktivno legitimiran zahtijevati posjedovnu zaštitu, odnosno prijeporno je je li tužitelj u posjedu prava služnosti prolaza pješice preko nekretnina tuženika.

9. Ispitujući zakonitost pobijanog rješenja povodom žalbe tuženika a i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog propisa.

10. Nije ostvaren ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a kojeg tuženik opisno iznosi u žalbi tvrdnjom da je bio onemogućen u postavljanju pitanja vještaku. Naime, iz stanja spisa (raspravni zapisnik od 19. veljače 2025.) proizlazi da je tuženik "…odustao od prigovora da se ispravi nalaz vještaka…", pa sada u žalbi tvrdnjom o počinjenju navedene bitne povrede ne može s uspjehom pobijati zakonitost ove odluke.

11. U postupku pred prvostupanjskom sudom je pored radnije navedenih nespornih činjenica još utvrđeno, te iz stanja spisa proizlazi:

- da su prednici tužitelja, teta C i suprug, naslijedili 1979. kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su navedenu česticu počeli obrađivati počam od 1981., te je posjedovali kroz obradu, sadnju poljoprivrednih kultura i sadnju maslinika,

- da su prednici tužitelja dolazili na kč. br. [katastarska čestica] na način da bi sa [adresa] prošli uz kuću tuženika sve do maslina na svojoj čestici,

- da je tuženik na ulazu svoje čestice postavio ogradu i vrata koja nisu bila zaključavana pa su ih i prednici tužitelja i tužitelj koji je nastavio uživati česticu otvarali i prolazili do svoje čestice,

- da su tuženici prije podnošenja tužbe postavili i pletenu žicu te su produžili ogradu 50 do 60 m južno od ulazne kapije,

- da pri prolazu prednika tužitelja, kao i samog tužitelja te osobe koje su mu pomagale u poljoprivrednik radovima tuženik u pravilu nije bio kod kuće,

- da tuženik inače živi u [adresa] te je na predmetnu nekretninu dolazio u pravilu 15-ak do 20 dana za trajanja godišnjeg odmora, a počem od umirovljenja i češće, da su vrata na ulaznoj kapiji zaključena u ožujku 2021., kada je postavljeno metalno pletivo sa lijeve strane te komad željezne ograde na desnoj strani.

12. Sva ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženika, koji preocjenjuje izvedene dokaze, tumače u svoju korist, van konteksta dokaznog postupka, te iz u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. To što žalitelji nisu zadovoljni činjeničnim zaključivanjem prvostupanjskog suda i šta smatraju da je istinito i odlučno samo ono što oni tvrde da jest, suprotno njihovim žalbenim navodima nije dovelo do povrede niti jednog od njihovog prava.

13. Naime, prema mjerodavnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14. – u daljnjem tekstu ZV) sa posjedom prava izjednačeno je faktično (efektivno) izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) i na posjed prava se na odgovarajući način primjenjuju odredbe o pojedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama Zakona (članak 10. stavak 5.), kojim je između ostalog normirano da oni tko ga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (članak 21. stavak 1.) i ovlašten ga je štiti putem suda (članak 2. stavak 1.), a koju posjedovnu zaštitu sud pruža u posebnom, hitnom postupku (postupak za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to ukoliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2.).

14. Drugim riječima faktično izvršavanje sadržaja prava stvarne služnosti u odnosu na neku nekretninu, odnosno posjed prava služnosti izjednačen je sa posjedom prava stvari, pa se na posjed prava stvarne služnosti primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari. Navedeno znači da je za pokretanje i vođenje postupka zbog smetanja posjeda prava služnosti prolaza aktivno legitimiran nositelj prava na zaštitu posjeda, u konkretnoj situaciji to je posljednji, faktični i mirni posjednik prava služnosti prolaza.

15. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako je tužitelj dokazao da je posjednik prava stvarne služnosti prolaza pješice u času smetanja. Iz stanja spisa proizlazi da su još i prednici tužitelja, a nastavno i tužitelj koristili nekretnine tuženih radi dolaska na svoju nekretninu, te da u tome prolazu nisu po nikome bili ometani.

16. U situaciji kada je tužitelj nastavio prolaziti putem kojim su se koristili i njegovi prednici preko više od 40 godina, ovisno o potrebama obrađivanja poljoprivrednog zemljišta, što je tuženik i morao (obzirom na dugogodišnji vremenski period prolaza) znati, tužitelj je i po stajalištu ovog drugostupanjskog sud u posjedu prava služnosti prolaza pješice preko utuženih čestica, jer je dokazao da faktički koristi utužene nekretnine (u dijelu koji je naznačen na skici očevida po geodetskom vještaku) u granicama ostvarivanja prava služnosti, pa je time suprotno žalbenim navodima i aktivno legitimiran za utuženje.

17. Zaključavanjem ulazne kapije i postavljanjem dodatne mreže i stupova tužitelj je i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda smetan u posjedu prava stvarne služnosti prolaza pješice preko nekretnine tuženika.

18. U odnosu na žalbene navode tuženika i umješača na strani tuženika koji se odnose na osnivanje nužnog prolaza i osnivanje prava služnosti valja istaći da oni nisu relevantni obzirom je predmet spora posjedovna zaštita prava služnosti prolaza pješice.

19. Slijedom svega iznesenog prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je usvojio tužbeni zahtjev, pa je žalbu tuženika i umješača na strani tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu.

20. Kako je tužitelj uspio u postupku to mu u skladu s odredbom iz članka 154. ZPP-a pripada pravo na naknadu troškova postupka, koji je trošak i pravilno obređen.

21. Slijedom svega iznesenog u skladu s odredbom iz članka 368. stavak 1.

ZPP-a odlučeno je kao u izreci.

U Karlovcu 3. srpnja 2025.

Sudac

Vesna Stokrp