Rev-1452/2001-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1452/01-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Borisa Guttmanna, kao predsjednika vijeća, te Vlatke Potočnjak Radej, Ivana Mikšića, Marijana Ramušćaka i Petra Milasa, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. d.o.o. kao pravnog sljednika G. T. d.o.o. Z., zastupanog po V. T., odvjetniku u B., protiv tuženika I. B. iz R., zastupanog po odvjetnicima Zajedničkog odvjetničkog ureda V., J. i Š. iz R., radi predaje poslovnog prostora, odlučujući o reviziji tuženika protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Rijeci od 07. prosinca 2000. broj Gž-1441/00-2, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Opatiji od 21. veljače 2000. broj P-540/94-39, u sjednici održanoj dana 03. prosinca 2003. godine

r i j e š i o j e:

Revizija se odbacuje kao nedopuštena.

Obrazloženje

Presudom suda drugog stupnja odbijena je kao neosnovana žalba tuženika, te je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je suđeno:

"I Nalaže se I. B. iz R., da iseli iz poslovnih prostorija tužitelja, u O., te da iste prostorije isprazni i preda otkazivaocu u posjed, slobodne od osoba i stvari.

II Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu parničnih troškova."

Protiv te drugostupanjske presude reviziju je izjavio tuženik, a zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da nižestupanjske presude budu ukinute i da predmet bude vraćen na ponovni postupak. Odgovor na reviziju nije podnesen, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske o reviziji se nije izjasnilo.

Revizija je nedopuštena.

Predmetni spor proizlazi iz ugovora o "frannchisingu", sklopljenog između stranaka dana 12. srpnja 1991., na temelju kojeg je tužitelj dao tuženiku kao franšizeru na korištenje dio poslovnog prostora svoje poslovne jedinice u O. radi otvaranja café bara, pod uvjetima utvrđenim tim ugovorom i uz ugovorenu franšizing naknadu.

Dakle, riječ je o sporu koji proizlazi iz međusobnog trgovačkog odnosa između imatelja radnje i pravne osobe koja obavlja trgovačku djelatnost, a prema odredbi čl. 489.a/ Zakona o parničnom postupku – ZPP (“Narodne novine” broj 53/91 i dr.) u takvom sporu primjenjuju se pravila o postupku u trgovačkim sporovima. Stoga se pitanje dopuštenosti predmetne revizije ocjenjuje uz primjenu odredbe čl. 497. ZPP.

Pobijana drugostupanjska presuda donesena je dana 07. prosinca 2000., dakle nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 112/99), koji je stupio na snagu 06. studenog 1999., pa se dopuštenost revizije ispituje uz primjenu tog Zakona, s obzirom na njegovu odredbu iz čl. 10. st. 3., kojom je određeno da će se o reviziji izjavljenoj protiv pravomoćne odluke drugostupanjskog suda donesene prije stupanja na snagu tog Zakona rješavati po pravilima parničnog postupka koja su važila do dana njegovog stupanja na snagu.

Prema odredbi čl. 497. ZPP revizija u trgovačkim sporovima nije dopuštena ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 500.000,00 kn. U konkretnom slučaju vrijednost pobijanog dijela presude predstavlja vrijednost predmeta spora koji je tužitelj naznačio u tužbi, a to je iznos od 180.000,00 kn, pa budući da ta vrijednost ne prelazi navedenu graničnu vrijednost dopuštenosti revizije, predmetna revizija je nedopuštena.

Stoga je na temelju odredbe čl. 392. ZPP takvu reviziju valjalo odbaciti.

U Zagrebu, 03. prosinca 2003. godine

Predsjednik vijeća:

Boris Guttmann, v. r.