Gzp-60/2009-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Gzp 60/09-5

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu po sucu Đuri Sessi, u pravnoj stvari predlagateljice N. D. iz R. S., B., koju zastupa punomoćnik M. L., odvjetnik u Z., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, rješavajući o zahtjevu predlagateljice od 14. siječnja 2009., dana 22. veljače 2010.,

r i j e š i o j e:

I. Predlagateljici N. D., određuje se primjerena naknada u iznosu od 8.500,00 (osamtisućapetsto) kuna.

II. Nalaže se Republici Hrvatskoj isplatiti primjerenu naknadu iz točke I. izreke ovog rješenja u roku od 3 (tri) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagatelja Ministarstvu financija Republike Hrvatske za njezinu isplatu, računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

Obrazloženje

Predlagateljica je 14. siječnja 2009. podnijela Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, u smislu odredbe čl. 27. Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 150/05, 16/07, 113/08 i 153/09 – dalje: ZS).

Predlagateljica smatra da joj je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku zbog dugog trajanja postupka, a koji se u vrijeme podnošenja zahtjeva vodio kod Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Gž-4681/08. povodom žalba predlagateljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-1644/02. od 14. travnja 2008.

Zahtjev je osnovan.

Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZS stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo, može neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

U provedenom postupku Vrhovni sud Republike Hrvatske je na temelju navoda predlagateljice iz zahtjeva, pribavljene preslike spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-2348/99. (kasnije R1-1644/02.) i očitovanja Županijskog suda u Zagrebu od 10. ožujka 2009. te službene provjere putem telefona 22. veljače 2010. kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice za odlučivanje o zaštiti prava predlagatelja na suđenje u razumnom roku, zajamčenog odredbom čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 41/01 - pročišćeni tekst, 55/01 - dalje: Ustav).

-da je 25. studenog 1999. predlagateljica (u ovom postupku predlagateljica) podnijela Općinskom sudu u Zagrebu prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina s naznačenom protustrankom K. V.,

-da se postupak vodio pod poslovnim brojem R1-2348/99.,

-da je održano ročište 15. veljače 2000. na kojem je sud pozvao predlagateljicu da plati pristojbu na podneseni prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice,

-da je rješenjem od 15. veljače 2000. sud ponovno pozvao predlagateljicu na platež pristojbe na prijedlog,

-da je podneskom od 12. svibnja 2000. predlagateljica naznačila nove protustranke i to V. G. i D. B., kao nasljednice prvotno naznačene protustranke K. V.,

-da je rješenjem od 25. svibnja 2000. sud pozvao predlagateljicu da dostavi rješenje o nasljeđivanju iza pok. K. V.,

-da je 29. ožujka 2001. Općinski sud u Zagrebu pod poslovnim brojem R1-2348/99. donio rješenje o prekidu postupka jer je protustranka K. V. umrla,

-da je rješenjem od 20. rujna 2001. sud pozvao predlagateljicu da dostavi sudu još dva primjerka podneska od 18. rujna 2001. kako bi podneske mogao dostaviti novoimenovanim protustrankama,

-da je održano ročište 20. studenoga 2001. na koje nisu pristupile novo naznačene protustranke,

-da je sud 4. ožujka 2002. donio rješenje pod poslovnim brojem R1-2348/99 kojim su nasljednici prvo naznačene protustranke, pozvani na preuzimanje postupka,

-da je održano ročište 5. lipnja 2002. na kojem se protustranke tražile rok za angažiranje punomoćnika i očitovanje na prijedlog,

-da je održano ročište 4. rujna 2002. na kojem je sud odlučio provesti građevinsko vještačenja, a predlagateljicu je pozvao na platež predujma za uviđaj,

-da je 22. siječnja 2003. predlagateljica ponovo pozvana na platež predujma za vještačenje,

-da je 22. svibnja 2003. sud proveo uviđaj na licu mjesta, a tužiteljicu je obvezao da doprinese posjedovni list s identifikacijom kako bi vještak mogao provesti vještačenje bez prisutnosti suda,

-da je 23. listopada 2003. sud ponovo pozvao predlagateljicu da udovolji rješenju suda s uviđaja na licu mjesta od 22. svibnja 2003.,

-da je 19. veljače 2004. sud pozvao predlagateljicu da određeno navede da li traži diobu knjižnog ili izvanknjižnog vlasništva, a s obzirom da se kao jedini izvanknjižni vlasnik pojavljuje V. M.,

-da je 27. svibnja 2004. sud pozvao predlagateljicu da u spis dostavi povijesni ZK izvadak, a zbog točnog određenja stranaka,

-da je na ročištu održanom 1. srpnja 2004. sud odlučio provesti dokaz građevinskim vještačenjem,

-da je 6. listopada 2004. sud zaprimio nalaz i mišljenje građevinskog vještaka,

-da je 22. rujan 2005. sud uputio dopis Ministarstvu pravosuđa radi upita o izdržavanju kazne zatvora protustranke V. G., a na koji dopis je Ministarstvo pravosuđa odgovorilo 4. listopada 2005.,

-da su na ročištu održanom 15. studenog 2005. protustranke predložile mirno rješenje predmeta, a predlagateljici je sud dodijelio rok od 8 dana za pismeno očitovanje,

-da je održano ročište 7. prosinca 2005. na kojem je sud obvezao predlagateljicu da dostaviti u spis novi ZK izvadak za nekretnine,

-da je na ročištu održanom 17. siječnja 2006. sud ponovno odredio provesti građevinsko vještačenje, a na okolnost visine vrijednosti predmeta diobe,

-da je 15. veljače 2006. sud proveo uviđaj na licu mjesta na kojem je naložio građevinskom vještaku da izvještači tržišnu vrijednost predmeta diobe,

-da je 15. ožujka 2006. sud zaprimio nalaz i mišljenje vještaka,

-da je na ročištu održanom 18. travnja 2006. sud zaključio glavnu raspravu,

-da je sud rješenjem od 22. svibnja 2006. preotvorio raspravu i zakazao ročište za 8. lipnja 2006. koje je ročište održano,

-da je 8. lipnja 2006. Općinski sud u Zagrebu donio rješenje pod poslovnim brojem R1-1644/02. kojim je uputio predlagateljicu sa svojim zahtjevom zbog razvrgnuća zajednice nekretnina na parnicu,

-da je protiv navedenog rješenja 19. rujna 2006. sud zaprimio žalbu predlagateljice,

-da 9. listopada 2006. spis povodom žalbe predlagateljice upućen Županijskom sudu u Zagrebu,

-da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4984/06. od 13. veljače 2007. odbijena žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-1644/02. od 8. lipnja 2006.,

-da je povodom prijedloga predlagateljice za donošenje rješenje o troškovima postupka, Općinski sud u Zagrebu 14. travnja 2008. donio dopunsko rješenje pod poslovnim brojem R1-1644/02. kojim je odbio predlagateljicu s prijedlogom za naknadu troškova diobe,

-da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem I Gž-4681/08. od 23. prosinca 2008. odbijena žalba predlagateljice i potvrđeno dopunsko rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1-1644/02. od 14. travnja 2008.,

-da je 16. ožujka 2009. predlagateljici putem punomoćnika dostavljena drugostupanjska odluka.

Pravno relevantno razdoblje razmatranja u postupku pružanja zaštite za suđenje u razumnom roku smatra se, u pravilu, razdoblje koje protekne od podnošenja tužbe sudu u predmetu za koji se tvrdi da predugo traje, do donošenja odluke u postupku pružanja zaštite za suđenje u razumnom roku, osim kada predmet u odnosu na čiju duljinu trajanja se traži zaštita nije pravomoćno okončan prije dana odlučivanja o zahtjevu predlagateljice.

Stoga pravno relevantno razdoblje u ovom predmetu započinje 25. studenog 1999. kada je podnesen prijedlog i traje do 13. ožujka 2009. kada je predlagateljica putem punomoćnika saznala za rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj I Gž-4681/08. od 23. prosinca 2008., što ukupno iznosi 9 (devet) godina, 3 (tri) mjeseca i 16 (šesnaest) dana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske ocjenjuje da ukupna duljina trajanja konkretnog postupka pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i Županijskim sudom u Zagrebu u navedenom razdoblju razmatranja predstavlja povredu prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog odredbom članka 29. st. 1. Ustava.

Sukladno odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH i 84/08; u daljnjem tekstu ZPP) sud je bio dužan postupak provesti bez odugovlačenja, i sa što manje troškova.

Dugotrajnost postupka u konkretnom slučaju daje osnovu za zaključak da postupak nije vođen s potrebnom učinkovitošću. U pravno relevantnom razdoblju razmatranja u periodu od 25. studenog 1999. pa do 9. listopada 2006. postupak se vodio pred prvostupanjskim sudom u kojem razdoblju razmatranja je prvostupanjski sud poduzimao procesne aktivnosti, pa je tako održao deset ročišta, (jedno ročište je odgodio) proveo građevinsko vještačenje i uviđaj na licu mjesta te donio meritornu odluku.

Predlagateljica je svojim ponašanjem doprinijela duljini trajanja ovog postupka, koji sam po sebi nije činjenično složen,tako što nije na vrijeme platila sudske pristojbe, predujmila troškove za sudskog vještaka, što je tijekom postupka tek na poziv suda dostavila dokumentaciju na koju se poziva, a i tada nije dostavila dovoljan broj primjeraka za sud i protivnu stranu, a što je ovaj sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja visine pravične naknade predlagateljici.

Visinu naknade u iznosu od 8.500.00 (osamtisućapetsto) kuna Vrhovni sud Republike Hrvatske je utvrdio imajući na umu sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja, posebno uzimajući u obzir složenost ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

Zato je na temelju odredbe članka 28. stavka 1. i 2. ZS-a, valjalo prihvatiti zahtjev predlagateljice i dosuditi joj primjerenu naknadu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 22. veljače 2010.

S U D A C

Đuro Sessa, v. r.

Pravna pouka:

Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja podnijeti žalba Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u tri primjerka.