II Kž-191/2015-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. sc. Marijana Svedrovića, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i mr. sc. Branka Brkića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. N. zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 2. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 24. travnja 2015. broj K-43/14 o produljenju istražnog zatvora nakon izrečene nepravomoćne presude, u sjednici održanoj 20. svibnja 2015.,
Legislator headnote
AI generatedII Kž-191/2015-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi D. N. po branitelju B. K., odvjetniku iz O., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: II Kž 191/15-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda mr. sc. Marijana Svedrovića, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i mr. sc. Branka Brkića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. N. zbog kaznenih djela iz članka 230. stavka 2. Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 24. travnja 2015. broj K-43/14 o produljenju istražnog zatvora nakon izrečene nepravomoćne presude, u sjednici održanoj 20. svibnja 2015.,
r i j e š i o j e:
Odbija se žalba optuženog D. N. kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Osijeku, nakon izrečene nepravomoćne presude kojom je optuženi D. N. proglašen krivim zbog pet kaznenih djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11. i 144/12., dalje: KZ/11), a optužena D. Č. zbog četiri kaznena djela razbojništva iz članka 230. stavka 2. KZ/11 pa su optuženom D. N. za ta djela i na temelju tih zakonskih odredbi utvrđene kazne zatvora u trajanju po dvije godine za svako djelo te je optuženik osuđen na jedinstvenu kaznu u trajanju devet godina, a optuženoj D. Č. su za ta djela i na temelju tih zakonskih odredbi utvrđene kazne zatvora u trajanju po jedna godina za svako djelo te je optuženica osuđena na jedinstvenu kaznu u trajanju tri godine i šest mjeseci, određen je (ispravno bi bilo „produljen“) istražni zatvor protiv optuženog D. N. iz osnove u članku 123. stavku 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., čišćeni tekst, 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14., 121/11. – pro
dalje: ZKP/08).
Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi D. N. po branitelju B. K., odvjetniku iz O., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.
II Kž 191/15-4
Žalba nije osnovana.
Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio, a potom valjano obrazložio da je ispunjen zakonski uvjet za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog D. N. iz osnove u članku 123. stavku 2. ZKP/08.
Naime, tom zakonskom odredbom izričito je propisano da će se pri izricanju presude uvijek odrediti ili produljiti istražni zatvor protiv okrivljenika kojem je izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna. Iz navedenog slijedi da je primjena mjere istražnog zatvora iz citirane osnove obvezna. S obzirom na to da je u konkretnoj situaciji optuženom D. N. izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju devet godina, sud prvog stupnja bio je obvezan odrediti odnosno produljiti istražni zatvor protiv njega po navedenoj osnovi.
Kraj takvog stanja stvari, žalbeni navodi kojima se upire da je sukladno odredbi članka 122. stavka 2. ZKP/08 povrijeđeno načelo razmjernosti, nisu doveli u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja. Naime, prilikom ocjene o eventualnoj povredi tog načela, osim vremena provedenog u istražnom zatvoru, treba imati na umu i razmjer između konkretne težine kaznenih djela kao i kazne zatvora u trajanju devet godina na koju je nepravomoćno osuđen te potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.
Slijedom navedenog, a budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08 nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 20. svibnja 2015.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Maja Ivanović Stilinović, v.r.
mr. sc. Marijan Svedrović, v.r.