Gž-128/2017-2 · Županijski sud u Rijeci

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-128/2017-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sucu pojedincu Darku Lupi, u izvanparničnom predmetu predlagatelja J. P. iz K., OIB …, zastupanog po punomoćniku Z. V., odvjetniku u B., i protustranke K. P. iz D. R., OIB …, zastupane po punomoćniku Ž. Š., odvjetniku u K., radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi protustranke podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-142/16-5 od 1. prosinca 2016., 9. prosinca 2019.,

r i j e š i o j e

1. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-142/16-5 od 1. prosinca 2016. u točki I. izreke potvrđuje.

2. Djelomičnim uvažanjem žalbe protustranke rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-142/16-5 od 1. prosinca 2016. u točki II. izreke preinačuje se:

Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja da mu protustranka K. P. iz D. R., OIB …, naknadi trošak postupka u iznosu od 3.000,00 kn.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"I. Razvrgava se suvlasništvo predlagatelja J. P., sin M., iz K., OIB …., i protustranke K. P., r. M., iz D. R., OIB …, na nekretnini upisanoj u zk. ul. 468 k.o.B., i to kčbr. 776 kuća broj 28/35 i dvorište u M. S. od 65 čhv prodajom na javnoj dražbi (civilnim razvrgnućem), prema pravilima ovršnog postupka, time da će dobiveni iznos strankama biti podijeljen prema njihovim suvlasničkim omjerima, odnosno na jednake dijelove.

II. Nalaže se protustranci K. P. iz D. R., OIB … da predlagatelju J. P. iz K., OIB …, naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 3.000,00 kn, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnijela je protustranka pozivajući se na sve propisane žalbene razloge predlažući da nadležni sud drugog stupnja pobijano rješenje preinači tako što će odbiti prijedlog za razvrgnuće od 8. studenoga 2016. i naložiti predlagatelju da protustranci naknadi trošak žalbenog postupka ili da isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

Ustvrđuje da je donošenjem pobijanog rješenja ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a koji se propis supsidijarno primjenjuje u predmetnoj izvanparničnoj stvari jer da isto ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

Pojašnjava da je predlagatelj 8. studenoga 2016. pokrenuo izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini k.č. br. 776 kuća broj 28/35 i dvorište u M. s., površine 65 čhv, upisane u z.k. ul. 468 k.o. B., u odnosu na koju su predlagatelj i protustranka suvlasnici, svaki pojedinačno u 1/2 dijela, da je nakon primitka prijedloga se o istom očitovala podneskom od 24. studenoga 2016. kojim je odbacila kao neprihvatljiv prijedlog za razvrgnuće jer da je između stranaka u tijeku parnični postupak radi utvrđenja bračne stečevine poslovni broj P-1222/2008 koji se već godinama pokušava riješiti nagodbom a predmet nagodbenih pregovora je i nekretnina u suvlasništvu stranaka koja je predmetom postupka radi razvrgnuća. Smatra da kod takvog stanja stvari predlagatelj nema ni pravni ni ekonomski interes za razvrgnuće suvlasništva na predmetnoj nekretnini jer da bi isto bilo na njenu izravnu štetu jer još nije riješen postupak utvrđenja bračne stečevine koja se vodi kod suda od 26. kolovoza 2008. Ukazuje i da predlagatelj uživa gotovo čitavu bračnu stečevinu tijekom više od osam godina a za to vrijeme ona, bez alternative, živi u nekretnini glede koje predlagatelj iz čiste obijesti traži razvrgnuće.

Nastavno, ističe da je elaborat o procijenjenoj vrijednosti nekretnina broj 2015175 od 26. kolovoza 2016. izrađen po vještaku D. P. izrađen na jednostrani zahtjev predlagatelja te je vidljivo je da su istim obuhvaćene dvije nekretnine različitih vlasnika i to predmetna nekretnina k.č. br. 776 iz z.k. ul. 468 k.o. B. koja je u suvlasništvu stranaka i predmetom razvrgnuća te k.č. br. 775/1 O. R. u M. s. upisana u z.k. ul. 467 k.o. B. koja je samovlasništvo protustranke te ne može biti predmet postupka niti se u odnosu na nju može odnositi elaborat ona procijenjenoj vrijednosti. Nastavno, da je provela i platila postupak legalizacije objekata koji su izgrađeni na dvije nekretnine k.č. br. 776. i k.č. br. 775/1 k.o. B. o čemu uz žalbu prilaže dokumentaciju.

Ustvrđuje da iz svega naprijed navedenog proizlazi da je sud prvog stupnja pri donošenju pobijanog rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo a uz to je učinio i bitnu povredu postupka iz čl. 354 st.2 toč. 11 ZPP-a.

Zaključno, predlaže da nadležni sud drugog stupnja uvaži žalbu te preinači pobijano rješenje tako što će u cijelosti odbiti prijedlog za razvrgnuće uz obvezivanje ovdje predlagatelja da joj naknadi trošak žalbenog postupka ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je djelomično osnovana, glede odluke o naknadi troškova predmetnog izvanparničnog postupka iz točke II. izreke pobijanog rješenja, što će se nastavno obrazložiti.

Iz stanja u spisu proizlazi da je predlagatelj dana 8. studenoga 2016. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina fizičkom diobom a ukoliko to nije moguće civilnom diobom označivši kao predmet razvrgnuća nekretninu upisanu u uložak 468 k.o. B., k.č.br. 776 kuća broj 28/25 i dvorište u M. S. površine 65 čhv.

Uz prijedlog priložio je izvadak iz zemljišne knjige za predmet razvrgnuća (list 3 spisa).

Nastavno, proizlazi da je u podnesku zaprimljenom 24. studenoga 2016. protustranka potvrdila da su predlagatelj i protustranka suvlasnici na predmetnoj nekretnini u omjeru 1/2 dijela ali da smatra da je prijedlog za razvrgnuće šikanozne naravi jer da se između predlagatelja i protustranke pri istom sudu vodi parnični postupak poradi utvrđenja bračne stečevine poslovnog broja P-1222/08 a u kojem postupku je već u nekoliko navrata između stranaka pokušavano sklapanje nagodbe kojom bi bila obuhvaćena i nekretnina za koju predlagatelj predlaže razvrgnuće u predmetnom postupku. Nastavno, da predlagatelj nema ni pravi ni ekonomski interes za vođenje postupka ukazujući da ona živi u kući koja je predmetom razvrgnuća te ne raspolaže bilo kakvim drugim stambenim prostorom u kojem bi mogla živjeti, da se radi o kući koja je bila vlasništvo njenog oca koji je svojevremeno istu darovao protustranci i predlagatelju za vrijeme dok su oni živjeli u bračnoj zajednici.

Proizlazi da je predmetnim podneskom, odgovorom na prijedlog za razvrgnuće, protustranka predložila odbijanje prijedloga.

Nastavno, iz stanja u predmetu proizlazi da su se na ročištu od 1. prosinca 2016. predlagatelj i protustranka usuglasili da predmetna nekretnina nije fizički (geometrijski) djeljiva te da je protustranka iskazala da se slaže s procjenom vrijednosti nekretnine od 570.000,00 kn a koja je navedena u elaboratu o procijenjenoj vrijednosti nekretnina izrađenoj po P. p. d.o.o. K. po prijedlogu ovdje predlagatelja. Nastavno, da je na tom ročištu predlagatelj iskazao spremnost da sve dokazane troškove legalizacije nekretnina koja je snosila protustranke nadoknadi u 1/2 dijela.

Nastavno, da je sud prvog stupnja u dokaznom postupku izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za z.k. ul. 468 k.o. B. i elaborat o procjeni vrijednosti nekretnine izrađen po P. p. d.o.o. 26. kolovoza 2015. te kako nijedna stranka nije imala daljnjih dokaznih prijedloga zaključio raspravu u predmetnom izvanparničnom postupku razvrgnuća.

Nastavno, iz stanja u spisu i obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se suvlasnici, protustranka i predlagatelj izvan suda nisu mogli dogovoriti o razvrgnuću slijedom čega se primjenjuje odredba iz čl. 49. st. 4. ZV-a po kojoj svaki suvlasnik može zahtijevati da o tome odluči sud koji je sukladno odredbi iz čl. 50. st. 1. ZV-a vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako postoji i ako je moguć i pravno dopušten te pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao neki od suvlasnika suglasno pravnom poslu ili zakonu.

Nastavno, sud prvog stupnja utvrđuje da između stranaka nema valjanog sporazuma o načinu razvrgnuća a niti da predlagatelj ili protustranka imaju pravo na razvrgnuće isplatom na temelju pravnog posla ili zakona slijedom čega je sud vezan zakonskim odredbama. Nastavno, da je u predmetnom postupku moguća jedino civilna dioba budući su stranke suglasno iskazale da fizička - geometrijska dioba u smislu odredbe iz čl. 50. st. 4. ZV- a nije moguća. Nastavno,glede pitanja tržišne vrijednosti nekretnine utvrđuje da ista iznosi 570.000,00 kn., prema elaboratu procijenjene vrijednosti nekretnina od 26. kolovoza 2015. izrađenom po tvrtki P. p. d.o.o. K. koji elaborat je naručio ovdje predlagatelj prije pokretanja postupka , a sa kojom tržišnom vrijednošću je bila suglasna i protustranka.

Sud prvog stupnja zaključuje da su ostvarene pretpostavke za civilno razvrgnuće prodajom na javnoj dražbi prema pravilima ovršnog postupka s time da će iznos dobiven na javnoj dražbi strankama podijeliti prema njihovim suvlasničkim omjerima odnosno na jednake dijelove (točka I. izreke).

Nastavno, pozivom na odredbu iz čl. 54. ZV-a odlučuje da je protustranka dužna isplatiti predlagatelju trošak postupka u iznosu od 3.000,00 kn koji se odnosi na 1/2 dijela iznosa sudskih pristojbi na prijedlog i rješenje (svaka od po 3.000,00 kn) odlučujući kao u točki II. izreke.

Vezano za žalbene navode ovdje predlagateljice valja odgovoriti da nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a koji se supsidijarno primjenjuje u predmetnoj izvanparničnoj stvari obzirom da pobijano rješenje suda prvog stupnja nema takvih nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati te sadrži razloge o relevantnim pitanjima razvrgnuća, izostanku sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća i naposljetku primjeni materijalnog prava u predmetnoj pravnoj stvari.

U postupku nije sporno da su stranke suvlasnici nekretnine koja je predmetom razvrgnuća po prijedlogu predlagatelja i to svaka u 1/2 dijela kako proizlazi iz priložene isprave, z.k. izvatka broj 468 k.o. B. (list 3 spisa).

Vezano za žalbene navode kojima protustranka iznosi i predlaže niz dokaza poradi utvrđenja činjenica vezanih uz procesna postupanja stranaka u parničnom postupku posl. br. P-1222/08 koji se između stranaka vodi poradi utvrđenja bračne stečevine, i u tom smislu u žalbi prilaže isprave - nagodbene prijedloge protustranke i predlagatelja kao i rješenje o nasljeđivanju kojima dokazuje svoj status na nekretnini k.č. 775/1 valja odgovoriti da se u izvanparničnom postupku supsidijarno primjenjuju odredbe ZPP-a, pa se dakle radi o činjenicama i dokazima koje je stranka trebala predložiti do zaključenja dokaznog postupka odnosno faktično na jedinom ročištu koje je održano u predmetnoj parničnoj stvari jer se nove činjenice u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP-a ne mogu iznositi u žalbi.

Međutim, neovisno od naprijed navedenog u predmetnom postupku razvrgnuća valja istaknuti nespornu temeljnu činjenicu da su stranke suvlasnici na predmetu razvrgnuća, nekretnini koja je nedvojbeno predmetom bračne stečevine te nije sporan ni omjer suvlasništva predlagatelja i protustranke na predmetu razvrgnuća , svakog u 1/2 dijela.

U tom smislu osnovano je utvrđenje suda prvog stupnja, pozivom na odredbu iz čl. 47. st. 1. i 47. st. 2.ZV-a, da svaki suvlasnik može tražiti i ima pravo na razvrgnuće suvlasništva u bilo koje doba a izuzetno je to pravo ograničeno ako bi bilo na štetu drugih suvlasnika no i tada suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće ako obzirom na okolnosti se ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika.

Ovo se ističe iz razloga jer protustranka ističe, u odgovoru na prijedlog za razvrgnuće, da se između stranaka vodi postupak P-1222/08 u kojem postoji mogućnost nagodbe,ali valja istaknuti da iz očitovanja protustranke proizlazi da ni nakon osam godina od pokretanja predmetnog postupka nikakav sporazum između bivših supružnika P. nije postignut. Stoga u predmetnom slučaju dolazi u obzir primjena odredbe iz čl. 47. st. 2 ZV-a. koja čini dopuštenim prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na točno određenoj nekretnini kao dijelu bračne stečevine obzirom da proizlazi da niti nakon osam godina stranke nisu uspjele postići razuman dogovor o bračnoj stečevini uključujući i predmetnu nekretninu.

Stoga je mišljenje ovoga suda da u konkretnom slučaju, i uvažavajući sve okolnosti slučaja nije povrijeđeno pravo tužiteljice na dom u smislu da bi to pravo isključivalo pravo drugog suvlasnika, bivšeg bračnog druga da zahtijeva sudsko razvrgnuće suvlasničke zajednice na određenoj nekretnini kao dijelu bračne stečevine.

Nastavno, očitujući se o žalbenim navodima valja istaknuti da je točno da je u elaboratu procjene vrijednosti nekretnina vještak , utvrđujući ukupnu vrijednost nekretnina uz predmetnu stambenu kuću koja je predmetom razvrgnuća uključio i dvije nekretnine koje su u vlasništvu ovdje protustranke a radi se o manjim gospodarskim objektima koji se nalaze na drugoj k.č., 775/1 k.o. B..

Međutim, imajući u vidu činjenicu da je ovdje protustranka na ročištu od 1. prosinca 2016. na kojem je zaključena rasprava, izjavila da se slaže s procjenom vrijednosti nekretnina od 570.000,00 kn., da u slučaju pravomoćnosti rješenja o civilnoj diobi kao načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice na određenoj nekretnini, provodi se ovršni postupak u kojem postoje određene faze između ostalog i faza određivanja vrijednosti nekretnine, motrište je ovoga suda da se ne radi o takvoj povredi koja bi utjecala na zakonitost pobijanog rješenja u točki I. izreke.

Ovo iz razloga što su stranke nesporno suvlasnici na predmetnoj nekretnini u 1/2 dijela, da između njih nema sporazuma o načinu razvrgnuća, kao i da predmet razvrgnuća nije moguće podijeliti fizičkom diobom (geometrijskom) diobom a u takvom slučaju sukladno odredbama iz čl. 47. – 56. ZV-a kojima je propisan institut razvrgnuća suvlasničke zajednice u obzir dolazi samo civilna dioba koja se, kako je sud prvog stupnja pravilno utvrdio provodi prodajom na javnoj dražbi prema pravilima ovršnog postupka a dobiveni iznos dijeli se između stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima na jednake dijelove.

Dakle , u postupku javne prodaje predmeta civilnog razvrgnuća koji se provodi prema pravilima ovršnog postupka utvrđuje se između ostalog i tržišna vrijednost predmeta razvrgnuća pa stoga vrijednost predmeta razvrgnuća koja je utvrđena naprijed navedenim elaboratom može ali i ne mora biti određena kao tržišna vrijednost nekretnine u postupku prodaje iste na javnoj dražbi.

U tom smislu sud prvog stupnja je pravilno utvrdio relevantne činjenice i na temelju istih pravilno odlučio kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

U slučaju kada nije sporan suvlasnički omjer predlagatelja i protustranke na predmetu razvrgnuća, ovdje nekretnine k.č. br. 776 kuća broj 28/35 upisane u z.k. ul. 468 k.o. B., a nije sporno ni da fizička dioba iste nije moguća te stranke tijekom prvostupanjskog postupka nisu imale daljnje dokazne prijedloge poglavito glede pitanja vrijednosti nekretnine pravilno je sud zaključio da su ostvarene pretpostavke za civilno razvrgnuće prodajom na javnoj dražbi prema pravilima ovršnog postupka slijedom čega proizlazi, suprotno žalbenim navodima da je sud prvog stupnja, pravilnom primjenom materijalnopravnih odredbi iz čl. 47., 48., 49., 50. ZV-a odlučio kao u točki I. izreke pobijanog rješenja.

Žalba je djelomično osnovana u odnosu na točku II. izreke jer pravilno žaliteljica ustvrđuje da nije bilo stvarne osnove za dosuđenje tog dijela troška predlagatelju.

Točno je da sukladno odredbi iz čl. 54. ZV-a troškove razvrgnuća snose stranke razmjerno suvlasničkim djelovima te bi u tom smislu pod pretpostavkom, da je određeni trošak dokazan a radi se u konkretnom slučaju o trošku sudskih pristojbi, predlagatelj imao pravo na 1/2 dijela tako dokazanog troška.

Nastavno,prema Tbr. 6. Tarife pristojba na prijedlog za razvrgnuće te na rješenje kojim se razvrgava suvlasnička zajednica iznosi po 3.000,00 kn ali u konkretnom slučaju u sudskom spisu nema dokaza (uplatnica) da je ovdje predlagatelj doista platio pristojbe na prijedlog i prvostupanjsko rješenje.

Kod takvog stanja stvari predlagatelj ne može osnovano od protustranke, drugog suvlasnika potraživati naknadu troškova jer troškovi prema stanju spisa još nisu ni nastali.

Slijedom naprijed izloženog valjalo je na temelju odredbe iz čl. 380. t. 3. ZPP-a odlučiti kao u točki 2. izreke ovog rješenja na način da je zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka u iznosu od 3.000,00 kn., odbijen.

Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Rijeci 9. prosinca 2019.

Sudac

Darko Lupi

Općinskom sudu u Karlovcu

Vraćamo vam spis s pet (5) istovjetnih primjeraka odluke suda drugog stupnja