Ovr-292/2025-2 · Općinski sud u Dubrovniku

REPUBLIKA HRVATSKA

Posl.br.Ovr.292/2025-2

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23, Dubrovnik

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Ani Poljanić, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja FO, OIB [osobni identifikacijski broj], Dr. [adresa], i FON, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja NON, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Maroje Kolendić, odvjetnik u Dubrovniku, radi određivanja privremene mjere osiguranja, dana 21. srpnja 2025. godine,

r i j e š i o j e

Određuje se privremena mjera koja glasi:

I. Zabranjuje se protivniku osiguranja UON, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], otuđenje i opterećenje ½ dijela prava nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] (vrt i prolaz, 110 m2), 617/6 (vrt, 117 m2) sve k. o. [katastarska općina] upisane u z. ul. [broj ZK uloška] zk tijelo I, te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (pašnjak 1144 m2) upisane u z. ul. [broj ZK uloška] zk tijelo III k.o. Gruž

II. Zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku. Zabrana iz toč.I. izreke ovog rješenja smatra se provedenom dostavom zemljišnoknjižnom odjelu suda.

III. Rješenje o privremenoj mjeri ima učinak rješenja o ovrsi.

IV. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja postupka koji se pred ovim sudom vodi pod posl.br. P.524/2025.

Obrazloženje

1.1.U tužbi podnesenoj sudu dana 21. svibnja 2024.g. tužitelji osim tužbenog zahtjeva ističe i prijedlog za određivanje osiguranja privremenom mjerom, navodeči da je tuženik temeljem rješenja i nasljeđivanju iza pok. NO donesenog pos posl.br.O. 450/2024 od 16. rujna 2024. upisan kao vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ostavinski postupak iza pok. NO se već ranije vodio pred sudom pod posl.br.O.362/58 te je u tom postupku proglašena oporuka navedenog, kojom je isti ostavio kuću sa zemljištem u [adresa] na dva jednaka dijela supruzi UO i sestri HO (Anđi) Biuk. Između navedenih nasljednica je 29. siječnja 1960. Sastavljen zapisnik o podjeli, kojim je podijeljen posjed vrta po pola svakoj. SO je baka, time i prednica ovdje predlagatelja, oni su djeca njene kćeri ŠO.

1.2. U postupku raspoređivanja naknadno pronađene imovine nitko nije pozvao predlagatelje, niti su oni u postupku imali ikakva saznanja, iako su nasljednici oporučne nasljednice. Kako se ovdje radi baš o zemljištu uz kuću u [adresa], koje je navedeno u oporuci pok. NO, ono ne pripada tuženiku u cijelosti, već polovnina istih pripada predlagateljima. Te čestice su predlagatelji i njihovi prednici posjedovali i posjeduju preko pola stoljeća, što protivniku osiguranja nije moglo ostati nepoznato.

1.3. Kako je protivnik osiguranja mimo znanja predlagatelja, i protiv njihove volje, pod posl.br.Z.6193/2025 na nekretninama ishodio zabilježbu namjere otuđenja, a sve znajući da nije vlasnik ½ dijela tih nekretnina, a kojom prodajom bi promijenio postojeće stanje stvari i otežao ostvarenje prava tužitelja, smatra da su ispunjeni zakonski uvjeti za donošenje i traži od suda donošenje predložene privremene mjere.

1.4. Uz tužbu su kao dokaz dostavljeni zemljišnoknjžni izvadak, rješenje pod poslovnim brojem O.45/2024 od 16. rujna 2024., prijepis oporuke pok. NO od 22. studenog 1956., rješenje o nasljeđivanju Kotarskog suda u Dubrovniku doneseno u ostavinskom postupku iza pok. NO pod posl.br.O.362/1958, zapisnik od dana 29. siječnja 1960. o diobi nekretnina između CO i EO, Ugovor o doživotnom uzdržavanju sklopljen između EO i ŠO ovjeren od strane ovog suda dana 5. rujna 1997., te rješenje o nasljeđivanju iza ŠO doneseno od strane javnog bilježnika Luce Bronzan kao povjerenika ovog suda pod posl.br.O.778/22 dana 30. rujna 2022.

2.1. Tuženik/protivnik osiguranja u svom odgovoru na tužbu od dana 27. lipnja 2025.g. referira se isključivo na tužbu, navodeći da je smatra neosnovanom. Pojašnjava da je rješenjem o nasljeđivanju iza pok. NO njegova supruga CO bila proglašena nasljednicom, dok je njegovoj sestri HO ostavljen legat, te da njeni nasljednici nisu ni trebali biti pozvani na nasljeđivanje u postupku raspoređivanja naknadno pronađene imovine koji je proveden pod posl.br.O.45/2024. Kako se imovina u postupku vezano za naknadno pronađenu imovinu raspoređuje isključivo na nasljednike, a nasljednicu ZO za takvu imovinu naslijedio je ovdje protivnik osiguranja, tako je naknadno pronađena imovina raspoređena na njega. Osim navedenog ističe i da sve i da tužitelji jesu nasljednici, da je njihovo pravo zahtijevati ostavinu zastarjelo, jer ono zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo, a najkasnije za deset godina od dana smrti ostavitelja za zakonskog nasljednika, a od proglašenja oporuke za oporučnog nasljednika.

3.1. Sukladno čl. 341.st.2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te kada je to potrebno sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu odredbi OZ-a o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju.

3.2. Čl.346. Ovršnog zakona propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ukoliko predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

4.1. Prvi uvjet da bi se udovoljilo prijedlogu je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Dakle, zakon traži stupanj vjerojatnosti, ne dokazanosti. U ovom slučaju predlagatelj označava svoju tražbinu kao pravo vlasništva nad ½ dijela nekretnina čest.617/5, 617/6 i 617/17 k. o. [katastarska općina], a za koje smatraju da im pripada kao nasljednicima EO (HO, SO) HO, njihove bake, s obzirom na oporuku njenog pok. brata NO. Uvidom u ostavinski spis, u kojem se nalazi spomenuta oporuka, utvrđeno je da u navedenoj stoji „Moju kuću sa zemljištem u [adresa] ostavljam na dva jednaka dijela i to jedan dio (1/2) mojoj zakonitoj suprugi ĐO, a jedan dio (1/2) mojoj sestri HO ud. HO“, a da u popisu nekretnina ostavitelja u istom spisu stoji da njegovu imovinu sačinjavaju " z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] cjelina vlasnosti zem. 617/5, zgr. 469/1, zem. 617/6, biće I, zem. 617/17 biće 2" te da je navedena kuća sa zemljištem identificirana kao nekretnine upisane u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , te da je u rješenju o nasljeđivanju navedeno da se „nasljednikom se proglasuje na temelju oporuke ĐO ud. NO, bolničarka iz Dubrovnika, ul. Vetranićeca br.3., supruga ostavitelja za cijelo. Biuk Andjelki ud. F iz [adresa] pripada kao zapis ostaviteljeva kuća sa zemljištem u [adresa], upisana u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to za ½ dijela“.

4.2. Sud ocjenjuje da je tražbina predlagatelja kako je gore opisana time učinjena vjerojatnom, a u parnici će se pokazati da li su osnovani, tj. raspraviti će se nazivlje koje je upotrebljeno u rješenju o nasljeđivanju iz 1958., da li su navedene čestice uopće trebale biti predmetom postupka raspoređivanja naknadno pronađene imovine, te da li su protekli rokovi za traženje sudske zaštite na koje se poziva tuženik, te finalno kome one pripadaju i u kojem dijelu, ali u ovoj fazi zaključak je suda da je tražbina učinjena vjerojatnom u dovoljnoj mjeri da se odredi predložena privremena mjera.

5. Da bi se privremena mjera odredila, potrebno je da kumulativno budu zadovoljena oba uvjeta, a drugi jest da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prodaja nekretnine po ocjeni ovog suda svakako predstavlja promjenu postojećeg stanja, i to na način koji bi znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja, tim. Protivnik osiguranja u svom odgovoru na prijedlog ni ne spori namjeru prodaje nekretnina, koja je evidentna iz zabilježbe u zemljišnim knjigama, samo ponavlja navod da iste pripadaju njemu. Iz navedenog razloga ispunjen je i drugi uvjet, jer bi bez određivanja ovakve mjere po završetku parnice i u slučaju uspjeha u istoj, predlagatelji mogli ostati bez nekretnine.

6. Slijedom navedenog, a kako smatra da su ispunjeni uvjeti propisani čl. 346. OZ-a za određivanje osiguranja određivanjem privremene mjere, sud je odlučio kao u izreci odluke.

U Dubrovniku 21. srpnja 2025.

Sutkinja:

Ana Poljanić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu, u tri primjerka u roku od osam (8) dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DN-a:

- predlagatelj osiguranja po punomoćniku

- protivnik osiguranja po punomoćniku

- Zemljišnoknjižni odjel suda