P-2674/2016-51 · Općinski građanski sud u Zagrebu

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 59 P-2674/2016-51

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužiteljice Z. S. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik u O. d. S. i p. d.o.o., protiv 1. tuženika S. Š. iz Z., sada nepoznatog prebivališta i boravišta, kojeg zastupa privremeni zastupnik N. B., odvjetnik u Z., 2. tuženice M. M. iz Z., OIB: … i 3. tuženika L. d.o.o., V. G., OIB: …, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. rujna 2020. u prisutnosti tužiteljice osobno i zamjenice punomoćnika tužiteljice T. B., odvjetničke vježbenice i privremenog zastupnika 1. tuženika N.

B., odvjetnika, 2. listopada 2020.

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica Z. S. iz Z., OIB: …, dosjelošću stekla pravo vlasništva cijele zkčbr. … - oranica površine 2 čhv ili 7 m2 upisane u zk.ul. br. … k.o. G. S. i 50/79 dijela zkčbr. … - oranica pod kruškom u B. površine 22 čhv ili 79 m2 upisane u zkl.ul.br. … k.o. G. S. koji dio je u nalazu geodetskog vještaka od 29. siječnja 2020. koji čini sastavni dio ove presude (situacija br. 2. - skica mjesta prijepora) označen sa 2-D-E-6-7-8 što su 1. tuženik S. Š. iz Z., sada nepoznatog boravišta i prebivališta, 2. tuženica M. M. iz Z., OIB: … i 3. tuženik L. d.o.o., V. G., OIB: …, dužni priznati i trpjeti upis prava vlasništva uknjižbom u zemljišne knjige na ime i u vlasništvo tužiteljice te trpjeti provedbu prijavnog lista broj R.N.-1873/2015 na način da cijela zkčbr. … - oranica površine 2 čhv ili 7m2 upisana u zk.ul.br. … k.o. G. S. i 50/79 dijela zkčbr. … - oranica pod kruškom u B. površine 22 čhv ili 79 m2 upisane u zk.ul.br. … k.o. G. S. koji dio je u nalazu geodetskog vještaka od 29. siječnja 2020. označen sa 2-D-E-6-7-8, ulaze u novoformiranu zkčbr. … - kuća … br. … površine 90 m2, kuća II. G. br. … površine 82 m2, pomoćna zgrada (spremišta) površine 119 m2, pomoćna zgrada (garaže i spremište) površine 155 m2 i dvorište površine 1625 m2, ukupne površine 2071 m2 u vlasništvu tužiteljice, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tužiteljici Z. S. naknaditi privremenom zastupniku N. B., odvjetniku u Zagrebu, trošak zastupanja 1. tuženika u iznosu od 9.062,50 kn.

Obrazloženje

U tužbi podnesenoj 19. travnja 2016. tužiteljica navodi da je u zk.ul.br. … k.o. G. S. upisana kao vlasnica zkčbr. … - kuća, dvorište i oranica površine 261

čhv i zkčbr. … - oranica površine 299 čhv. Nadalje navodi da su u zk.ul.br. .. k.o. G. S. tuženici upisani kao suvlasnici zkčbr. … - oranica površine 2 čhv i to 1.

tuženik u 16/7 dijela, 2. tuženica u 84/107 dijela i 3. tuženik u 7/107 dijela. U zk.ul.br. … k.o. G. S. 1. tuženik je upisan kao vlasnik zkčbr. … - oranica pod kruškom u

B. površine 22 čhv. Navodi kako je u posjedovnom listu broj ... k.o. G. S.

upisana kčbr….- kuća II. G. … površine 90 m2, kuća II. G.

br. … površine 82 m2, pomoćna zgrada površine 119 m2, pomoćna zgrada površine 155 m2 i dvorište površine 1625 m2, ukupne površine 2071 m2 kao posjed tužiteljice. Navodi kako su tužiteljica i njezini pravni prednici kao posjednici upisani od 1. siječnja 1967. Ističe kako tuženici tužiteljici posjed predmetne nekretnine nikada nisu osporili. Navodi kako ne posjeduje valjane isprave podobne za uknjižbu prava vlasništva, ali iste nekretnine je stekla dosjelošću. S obzirom da je tužiteljica zajedno sa svojim prednicima u poštenom, istinitom i zakonitom posjedu predmetnih čestica više od 50 godina, odnosno najmanje od 1. siječnja 1967., a isti posjed joj tuženici nikad nisu osporili, to konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 16. lipnja 2020. predlaže donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica vlasnica nekretnine pobliže opisane u izreci, a što su tuženici dužni trpjeti.

Prvotuženik, zastupan po privremenom zastupniku, u odgovoru na tužbu protivi se osnovanosti tužbenog zahtjeva. Osporava da bi posjed tužiteljice bio pošten, zakonit i istinit. Osporava i tijek dosjelosti. Osporava i identifikaciju predmetne nekretnine odnosno navodi da je sporno da tužiteljica posjeduje nekretninu opisanu u tužbenom zahtjevu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

Drugotuženica je na ročištu održanom 6. prosinca 2018. priznala tužbeni zahtjev tužiteljice.

Trećetuženik nije podnio odgovor na tužbu, niti se tijekom postupka očitovao na navode tužiteljice.

U tijeku postupka sud je izveo dokaz uvidom u dopis MUP-a, PU Zagrebačke od 18. ožujka 2016. (list 4), zemljišnoknjižne izvatke (list 5-7), prijepis posjedovnog lista broj 5372 (list 8-9), Uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (list 10-27), zbirku isprava Z-… (list 35-45), povijesni zemljišnoknjižni izvadak za zk.ul.br. … k.o. G. S. (list 58-61), dopis MUP-a, PP Zagrebačke, II. PP Zagreb od 27. listopada 2016. (list 64), izveden je dokaz geodetskim vještačenjem po vještaku dipl. ing. geod. V. R. (list 101-109) te saslušanjem tužiteljice (list 126-127).

Ocjenjujući rezultate svih provedenih dokaza, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu k.č.br. … oranica površine 7 m2, upisanu u zk.ul.br. … k.o. G. S., utvrđeno je su kao suvlasnici upisani 1. tuženik S. Š. u 16/107 dijela, 2. tuženica M. M. u 84/107 dijela i 3. tuženik

L. d.o.o. u 7/107 dijela. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu k.č.br. … oranica pod kruškom u B. površine 79 m2, utvrđeno je da je kao vlasnik upisan 1. tuženik S. Š. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu k.č.br. … kuća,

dvorište i oranice i kč.br. … oranica, ukupne površine 560 hvati utvrđeno je da je kao vlasnica iste upisana tužiteljica.

Uvidom u posjedovni list broj … utvrđeno je da je tužiteljica upisana kao korisnica katastarskih čestica broj … G. opisanih kao kuća Z., G.

kuća Z., G. površine 82 m2, pomoćna

zgrada/spremišta površine 119 m2, pomoćna zgrada/garaže i spremište površine 155 m2 i dvorište površine 1625 m2, ukupne površine 2071 m2.

Iz uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove proizlazi da se istim potvrđuje da je u postupku nove izmjere za k.o. G. S. koja je stupila na snagu 1.

siječnja 1967. u katastarskom operatu na k.č.br. … i … k.o. G. S. upisan korisnik D. (S.) I. Z., da je rješenjem klasa UP/I-11-

83/2-87 od 4. ožujka 1987. utrnuta k.č.br. … k.o. G. S. i spojena je u novoformiranu k.č.br. … k.o. G. S. na kojoj je upisan kao korisnik S. S.,

da su rješenjem klasa UP/I-932-07/91-01/430 od 3. rujna 1991. od k.č.br. … k.o. G. S., nastale k.č.br. … i …. k.o. G. S., dosadašnjeg korisnika, da je temeljem rješenja ovog suda posl. br. Z-18859/11 od 21. travnja 2011. na k.č.br. … upisana tužiteljica, a rješenjem Klasa: UP/I-932-07/2012-01/276 od 20. srpnja 2012. temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-2095/11, UPP/OS-26/11 od 29. ožujka 2011. tužiteljica je upisana i na k.č.br. …, da je rješenjem Klasa: UP/I-932/07/2015-01/387 od 24. srpnja 2015. k.č.br. … k.o. G. S. utrnuta i spojena u k.č.br. … korisnice

tužiteljice, kakav je upis i danas.

Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. geod. V. R. proizlazi koje je stvarno stanje nekretnine tužiteljice, na situaciji br. 1 izrisano debljim žutim linijama i označeno točkama A-B-C-D-E-F-G-H, dok je sporni dio nekretnine na situaciji br. 1. izrisan svijetlomodrim linijama i označen točkama 1-2-D-E-6-7-8-9. Na situaciji br. 2. prikazana je skica mjesta prijepora – skica identifikacije. Nekretnina tužiteljice označena žutim točkama A-B-C-D-E-F-G-H prema stanju čestica u katastru u k.o. G. S. odgovara k.č. … k.o. G. S. (A-B-C-D-E-F-G-H) površine 2071 m2. Nekretnina tužiteljice označena žutim točkama A-B-C-D-E-F-G-H prema stanju čestica u zemljišnoj knjizi u k.o. G. S. (stara izmjera 1:2880) odgovara:

- dijelu zk.č.br. … (2-D-E-6-7-8), površine 50 m2 (13,9 čhv) dio 13,9/22 ili 50/79

- zk.č.br. … (1-2-8-9), površine 7m2 (2čhv), dio 1/1

- zk.č.br. … (1-9-8-7-6-11-10, površine 261 čhv (939 m2), dio 1/1

- zk.č.br. … (a-b-10-11-F-G-H), površine 299 čhv (1075 m2) dio 1/1.

Sud je nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvatio jer je isti jasan, razumljiv i neproturječan, kako sam sebi, tako i drugim izvedenim dokazima. Uostalom, stranke nalazu i mišljenju vještaka nisu prigovarale.

U svom iskazu na ročištu održanom 4. rujna 2020. tužiteljica navodi da u svojoj nekretnini živi od 1964. godine, a muž je istu kupio godinu dana ranije. Kuća je na početku bila mala, kao klet, a poslije su gradili i dograđivali. Zemljište je oduvijek bilo iste veličine kao i danas. Kad je doselila zemljište nije bilo ograđeno, nego su bile samo međe. Njezin muž je tu nekretninu kupio od nekog J., ali ne zna prezime, bio je iz Z. Nije bila prisutna kada je nekretnina predana u posjed, to je odradio njezin muž i odvjetnik. Nekretninu su ogradili 1974. Tada su još bili živi J. i D. Š., brat i sestra koji su bili u posjedu nekretnina k.č.br. … i ... Tada je bila živa i D. K. koja je bila u posjedu nekretnine … odnosno nekretnine ispod njihove nekretnine. S. Š. je stric J. i

D. Š.. M. M., ovdje 2. tuženica je unuka D. Š. odnosno D.

J., što joj je udano prezime. Trećetuženik L. d.o.o. je sada vlasnik nekretnine 5412/2. Ista nekretnina je više puta prodavana, a nekada je bila u vlasništvu J. i D. Š.,

odnosno obitelji Š. Nitko ih nikad nije smetao u posjedovanju ili tražio predaju u posjed bilo kojeg dijela nekretnine.

Iskazu tužiteljice sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je ista iskazivala jasno i uvjerljivo, a njezin iskaz nije u suprotnosti ni s drugim izvedenim dokazima.

Prihvaćajući iskaz tužiteljice sud je utvrdio da je ista u posjedu spornih nekretnina, što je potvrdila i 2. tuženica na ročištu održanom 6. prosinca 2018., kad je izričito navela da se ne nalazi u posjedu nekretnine (koje je suvlasnica) već je u posjedu iste tužiteljica.

Iz dostavljenog Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 7. travnja 2016., potvrde Gradskog sekretarijata za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze od 24. srpnja 1991 i diobnog nacrta, kao sastavnih dijelova Uvjerenja od 7. travnja 2016., između ostalog proizlazi da su rješenjem od 3. rujna 1991. od k.č.br. … k.o. G. S. nastale k.č.br. … i … k.o. G. S., koje su kasnije spojene u jedinstvenu k.č.br. ... Kako su u diobnom nacrtu (list 16 spisa) jasno prikazane navedene katastarske čestice kasnije spojene u jedinstvenu k.č.br. …, sud je usporedbom sa skicom mjesta prijepora vještaka nedvojbeno utvrdio da se radi o istim česticama. Stoga je na temelju navedenog sud zaključio da je prednik tuženice S. S. u posjedu (dijela) utuženih čestica, koje su sastavni dio k.č.br. …, najkasnije od 3. rujna 1991., kada je doneseno rješenje Klasa: UP/I-932-07/91-01/430 te kad su nastale k.č.br. … i … k.o. G.

S., jasno prikazane u diobnom nacrtu.

Stoga je sud, a na temelju svih izvedenih dokaza utvrdio da se tužiteljica, zajedno sa svojim prednikom, u posjedu utuženih nekretnina nalazi najkasnije od 3. rujna 1991. pa je toga dana započelo teći vrijeme potrebno za dosjelost.

Kako je u to vrijeme na snazi bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Službeni list SFRJ", broj 6/80 i 36/90), preuzet u domaće zakonodavstvo Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'' br. 53/91), potrebno je utvrditi koji se zakon ima primijeniti u ovom konkretnom slučaju.

Prijelaznim i završnim odredbama ZV-a propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju po pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2.). Rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni ovim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredom čl. 2. ovog članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu (čl. 388. st. 3.).

Iz navedenog proizlazi da je za odluku u ovoj pravnoj stvari potrebno primijeniti odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima.

Što se tiče tijeka vremena potrebnog za dosjelost odredbom čl. 28. st. 4. ZOVO propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

Prema odredbi čl. 72. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.

Iako tužiteljica u tužbi navodi kako je u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina, tužiteljica nije dostavila odgovarajuće isprave iz kojih bi proizlazilo da se njezin posjed zasniva na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva. Naime, iako je tužiteljica iskazala da je njezin muž kupio cijelu nekretninu godinu dana prije nego je ona doselila, dakle 1963., tužiteljica nije dostavila kupoprodajni ugovor ili sličan dokument iz kojeg bi to proizlazilo. Također, iskazala je da je njezin muž nekretninu kupio od nekog J., iako iz dostavljenog uvjerenja od 7. travnja 2016. ne proizlazi da bi prije njenog supruga S. S.kao korisnik bio upisan J., već su bili upisani D.

M. i D. I. Stoga sud nije prihvatio navode tužbe da je tužiteljica u zakonitom (poštenom i istinitom) posjedu od 1. siječnja 1967, jer to ne proizlazi iz dokaza izvedenih u postupku.

Međutim, sud nedvojbeno zaključuje da je tužiteljica savjesna posjednica spornih nekretnina, jer tužiteljica nije mogla znati da stvar koju posjeduje nije njezina. Kako se savjesnost posjeda pretpostavlja, na tuženicima je bio teret dokaza da tužiteljica ne bi bila savjestan, a 1. tuženik, iako je osporio kvalitetu posjeda tužiteljice, tijekom postupka ni na koji način nije dokazao njezinu nesavjesnost.

Jednako tako, a u smislu odredbe čl. 72 ZOVO, tužiteljica posjed spornih nekretnina nije pribavila silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja, što je uostalom posredno potvrdila suvlasnica jedne od nekretnina, 2. tužiteljica M. M. priznajući činjenične navode tužbe.

Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica savjesna posjednica predmetnih nekretnina, da je dosjelost počela teći 3. rujna 1991., a da je vrijeme potrebno za dosjelost propisano odredbom čl. 28. st. 2. ZOVO, proteklo 3. rujna 2011. pa je tužiteljica stekla pravo vlasništva spornih nekretnina dosjelošću, zbog čega je njezin tužbeni zahtjev valjalo usvojiti.

Valja reći i to da je tužiteljica, nakon provedenog geodetskog vještaka svoj tužbeni zahtjev uskladila s nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno dijelove nekretnine na kojima je stekla pravo vlasništva dosjelošću označila je sukladno skici mjesta prijepora vještaka, koja je sastavni dio ove presude.

Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke.

Zahtjev za naknadu troška postavio je privremeni zastupnik 1. tuženika, a koji trošak mu je, sukladno odredbi čl. 85. st. 3. ZPP-a, dužna podmiriti tužiteljica. Prema vrijednosti predmeta spora od 10.001,00 kn (podnesak od 19. lipnja 2020.) privremenom zastupniku priznat je trošak sastava odgovora na tužbu prema Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 142/12, 103/14 i 118/14 i 107/15 – dalje: Tarifa), za pristup na ročišta održana 6. prosinca 2018., 5. veljače 2019., 19. studenog 2019., 12. lipnja 2020. i 4. rujna 2020. u iznosu od 1.000,00 kn za svako ročište (Tbr. 9. t. 5. tarife), za sastav podneska od 6. travnja 2020. u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8. t. 1. Tarife) te za sastav podneska od 14. srpnja 2020. u iznosu od 250,00 kn (Tbr. 8. t. 3. Tarife), dakle 7.250,00 kn, što uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (1.812,50 kn), ukupno iznosi 9.062,50 kn.

Stoga je naloženo tužiteljici naknaditi privremenom zastupniku 1. tuženika trošak u iznosu od 9.062,50 kn, kako je to odlučeno u točki II. izreke.

Zagreb, 2. listopada 2020.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. Punomoćniku tužiteljice

2. Privremenom zastupniku

1. tuženika

3. Drugotuženici

4. Trećetuženiku