I Kž-Us-105/2018-4 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž Us 105/2018-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ranka Marijana, kao predsjednika vijeća, te Ileane Vinja i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. S. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine” broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15., dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog T. S. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 19. rujna 2018. broj Kov-Us-33/18, u sjednici održanoj 17. siječnja 2019., r i j e š i o j e :

Žalba okrivljenog T. S. odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu odbijen je prijedlog okrivljenog T. S. da se iz spisa predmeta, kao nezakoniti dokaz, izdvoji nalaz i mišljenje vještaka za rukopise, dokumente i novčanice Z. Ć. i Đ. Č.

Protiv tog rješenja žali se okrivljeni T. S. po braniteljima D. M. i I. S., odvjetnicima iz Z., bez navođenja zakonske osnove žalbe, a uz istovjetan prijedlog da Vrhovni sud „utvrdi osporavani vještački nalaz nezakonitim dokazom i naloži izdvajanje istog iz spisa predmeta.” S obzirom na to da se žalbe okrivljenika međusobno sadržajno dopunjuju, biti će razmatrane kao jedinstvena žalba.

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine” broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

Žalba nije osnovana.

Žalitelj, u bitnome, smatra da je vještak Z. Ć., kojem je zajedno s vještakom Đ. Č. nalogom zamjenika ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) povjereno provođenje grafološkog vještačenja, javnim istupima u medijima vezanim uz predmet postupka i to godinu dana prije donošenja naloga „izgubio svoju

I Kž Us 105/2018-4

nepristranost” koja je zakonski uvjet za valjanost i zakonitost vještačenja pa ga je temeljem članka 37. stavka 1. u vezi s člankom 32. stavkom 2. ZKP/08. valjalo otkloniti od provođenja ovog vještačenja. Zbog toga, smatra da je grafološko vještačenje provedeno po vještaku koji nije nepristran stručnjak u smislu članka 312. stavaka 1. i 2. ZKP/08., što prema navodu obrane njegov nalaz i mišljenje temeljem članka 10. stavka 1. točaka 2. i 3. ZKP/08. čini nezakonitim dokazom koji valja izdvojiti iz spisa predmeta. Podredno, žalbenim navodima okrivljenik ističe da je nalaz nejasan, nepotpun i proturječan.

Nasuprot navedenom, ispravno prvostupanjski sud navodi da se nalaz i mišljenje vještaka, sukladno odredbi članka 311. stavka 1. ZKP/08., ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku u situaciji kada je za vještaka uzeta osoba koja ne može biti ispitana kao svjedok ili osoba koja je oslobođena dužnosti svjedočenja, odnosno osoba prema kojoj je kazneno djelo počinjeno. S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi ni o jednoj od navedenih zakonom predviđenih situacija, to predmetni nalaz i mišljenje vještaka grafologa ne predstavlja ex lege nezakonit dokaz iz članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

Nadalje, razmatrajući spis predmeta, pobijano rješenje i navode žalbe s prilogom (CD- medij sa snimkama emisija i člancima u dnevnim novinama kojima je vještak Z. Ć. u javnosti istupao), ovaj drugostupanjski sud smatra da zajednički nalaz i mišljenje vještaka grafologa Z. Ć. i Đ. Č. ne predstavlja ni dokaz koji bi temeljem članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. bio nezakonit. Naime, sama sumnja u pristranost jednog od vještaka, koji je u zajedništvu s drugim vještakom sačinio grafološki nalaz i mišljenje, u ovoj fazi postupka nije od utjecaja na pitanje zakonitosti, odnosno nezakonitosti tog dokaza, kako to s pravom zaključuje prvostupanjski sud.

Žalitelj, inzistirajući na tvrdnji o pristranosti jednog od ovih vještaka, zapravo ističe da je dokaz pribavljen povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava na obranu.

Polazeći od značaja koji vještak ima u kaznenom postupku, pitanje izbora i nepristranosti vještaka od iznimne je važnosti u kontekstu procjene poštivanja „jednakosti oružja” kao bitnog sastavnog elementa pravičnog suđenja (presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Poletan i Azirovik protiv Makedonije od 12. svibnja 2016.). Sukladno tome, razmatrajući pitanje nepristranosti, ovaj sud je, provodeći subjektivan i objektivan test, utvrdio da prema sadašnjem stanju stvari, kod vještaka Z. Ć. ne postoje predrasude u odnosu na osobu žalitelja (subjektivan test). S druge pak strane, činjenica da je isti vještak u medijima davao određene izjave vezano uz potpis, odnosno paraf žalitelja, i to prije no što je nalogom određen provesti grafološko vještačenje, može potaknuti dvojbe po pitanju njegove objektivnosti (objektivan test). Međutim, imajući u vidu okolnost da je nalaz i mišljenje vještak Ć. izradio u zajedništvu s vještakom Đ. Č., i to nakon što su oba vještaka upozorena sukladno odredbi članka 312. ZKP/08. da su svoje mišljenje dužni iznijeti nepristrano i u skladu s pravilima znanosti i vještine, to se u ovoj fazi postupka potvrđivanja optužnice ne može samo s osnova sumnje u pristranost vještaka Z. Ć. zaključivati da bi žalitelju bilo povrijeđeno pravo na obranu, a time sukladno članku 10. stavku 2. točki 2. ZKP/08. da bi nalaz i mišljenje vještaka Ć. i vještaka Č. predstavljalo nezakoniti dokaz ex iudicio. Tim više što je obrana tijekom postupka u prilici ispitivati vještake, predlagati dokaze, stavljati primjedbe na nalaz i mišljenje te poduzimati druge zakonom dopuštene procesne radnje.

I Kž Us 105/2018-4

Nadalje, ističući da je nalaz i mišljenje vještaka grafologa nejasan, nepotpun i proturječan, žalitelj zapravo dovodi u sumnju njegovu vjerodostojnost, a ne zakonitost. Međutim, u slučaju potvrđivanja optužnice protiv okrivljenika, konkretan vještački nalaz i mišljenje, kao i svi drugi dokazi koji će tijekom suđenja biti provedeni, podliježe ocjeni svoje dokazne vrijednosti. Stoga, ako vijeće koje bi u tom slučaju raspravljalo i odlučivalo o meritumu utvrdi da mišljenje ima proturječnosti ili nedostataka, odnosno ako se pojavi sumnja u njegovu točnost, a te nedostatke ili sumnje ne bude moguće otkloniti ponovnim ispitivanjem vještaka, nema zapreke da se zatraži mišljenje drugih vještaka, sve u skladu s odredbom članka 318. ZKP/08. U tom smislu, obrana će moći u daljnjem tijeku postupka ukazivati na eventualne propuste u samom vještačenju, pa i u pitanju izbora osobe vještaka i na taj način osporavati utvrđenja koja iz konkretnog nalaza i mišljenja proizlaze.

U pravu je, stoga, prvostupanjski sud kada, u odnosu na navod iz prijedloga, koji se ponavlja i u žalbi, zaključuje da se glede sudjelovanja u izradi nalaza i mišljenja vještaka koji je ranije javno istupao u medijima radi o pitanju činjenične naravi koje, za slučaj potvrđivanja optužnice, treba biti razmotreno tijekom suđenja u okviru ocjene vjerodostojnosti tog dokaza, a ne o nezakonitom dokazu u smislu članka 10. ZKP/08.

Za napomenuti je da raspravno vijeće pri odluci o meritumu treba posebno cijeniti je li postupak, u kontekstu pribavljanja i uporabe konkretnog dokaza, pošten u cjelini. U tom smislu valja tada dati ocjenu može li provođenje vještačenja dijelom po vještaku koji je ranije javno istupao u medijima glede parafnog potpisa žalitelja izazvati sumnju u pouzdanost i točnost tog dokaza, uz provjeru svih prigovora obrane kojima se osporava nepristranost vještaka, sve u okviru dokazne vrijednosti tog dokaza. Pri tome valja posebno razmotriti značaj i kvalitetu osporavanog dokaza u konkretnom kaznenom postupku, a u vezi s ostalim provedenim dokazima, sve u svrhu davanja ocjene može li sumnja u neobjektivnost jednog vještaka iz tima, sa stajališta poštenosti suđenja, utjecati na postupak u cjelini.

Stoga, a kako navodima žalbe utvrđenja prvostupanjskog suda nisu s uspjehom dovedena u sumnju, dok ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 17. siječnja 2019.

Zapisničarka

Predsjednik vijeća

Maja Ivanović Stilinović, v.r.

Ranko Marijan, v.r.