Court allows appeal against land registry decision for making maritime status visible on third-party property.
Legislator summary
AI generatedThe Varaždin County Court allowed the applicant's appeal, quashing the Rijeka District Court's decision that rejected the request to make the maritime status of a property visible in the land register. The applicant argued that maritime goods are public goods and cannot be owned, while the lower court incorrectly confirmed a reference decision without clear reasoning regarding the applicant's lack of authority. The appellate court found the lower court's decision lacked necessary reasons for the decisive facts, violating procedural rules, and ordered the case to be remanded for a new trial.
Legislator headnote
AI generatedZakon o zemljišnim knjigama; Zakon o parničnom postupku: When a first-instance court fails to provide clear reasons for decisive facts or incorrectly applies procedural rules regarding the authority to submit requests, the appellate court must quash the decision and remand the case for a new trial.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedCited Case Law
AI generatedFull text
Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj: 9 Gž Zk-222/2017-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji toga suda Tatjani Ledinšćak-Babić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja R. H., OIB:…, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u R., radi činjenja vidljivim statusa pomorskog dobra, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj 83 Z-10977/16 (Z-1131/14, Z-2323/13) od 20. listopada 2016., dana 6. lipnja 2019.,
r i j e š i o j e
Usvaja se žalba predlagatelja, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Opatiji broj 83 Z-10977/16 (Z-1131/14, Z-2323/13) od 20. listopada 2016. i predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja, te je potvrđeno rješenje zk. referenta Općinskog suda u Malom Lošinju broj Z-2323/13-2 od 11. ožujka 2014.
Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija predlagatelj iz svih zakonom dozvoljenih žalbenih razloga, s prijedlogom da ovaj sud u skladu s navodima iste žalbu usvoji, te preinači pobijano rješenje na način da usvoji prigovor predlagatelja i dopusti upis koji je zahtjevan.
Žalba predlagatelja je osnovana.
Polazeći od utvrđenja da je rješenjem zk. referenta djelomično odbačen, a djelomično odbijen prijedlog predlagatelja radi upisa činjenja vidljivim statusa pomorskog dobra na nekretninama koje su predmet ovog postupka, te je određena zabilježba odbijenog prijedloga, a da je protiv navedenog rješenja u odnosu na odbijajući dio predlagatelj podnio prigovor, prvostupanjski sud, smatrajući da je u navedenom rješenju počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08
– Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka USRH – dalje: ZPP) (očitom pogreškom krivo napisan čl. 364.) jer je prijedlog predlagatelja trebalo odbaciti, ipak potvrđuje rješenje zk. referenta primjenom odredbe čl. 123.a st. 3c Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - ispravak - dalje: ZZK), uz obrazloženje da predlagatelj nema ovlaštenje podnijeti sudu navedeni prijedlog, pa se sud nije upuštao u ocjenu daljnjih činjenica navedenih u prigovoru i rješenju.
U žalbi predlagatelj ističe da je nesporno da se radi o nekretninama koje predstavljaju opće dobro-pomorsko dobro, pa da iste ne mogu biti objektom prava vlasništva, niti kao takove upisane u zemljišnim knjigama, smatrajući da se na konkretni slučaj primjenjuju odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a ne Pomorski zakon iz 1994. Osim toga, predlagatelj tvrdi da se u zemljišnim knjigama opće dobro upisuje u vlastovnicu, a da evidentiranje vidljivim statusa općeg dobra-pomorskog dobra nije vrsta uknjižbe, jer predlagatelj traži da se pomorsko dobro evidentira u zemljišnim knjigama, a ne da se isto knjiži, jer se ono ni ne može knjižiti, s obzirom da evidentiranje statusa pomorskog dobra ne utječe na pravo dosadašnjih vlasnika na eventualnu naknadu za prestanak vlasničkih ovlaštenja.
Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima, ovaj sud smatra da je u pobijanoj odluci prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, s obzirom da su razlozi o odlučnim činjenicama nejasni i u proturječju sa stanjem spisa, odnosno da nema razloga o odlučnim činjenicama, pa rješenje ima nedostataka zbog kojih ovaj sud ne može ispitati pravilnost i zakonitost istog. Naime, potpuno je nejasno na osnovu čega prvostupanjski sud zaključuje da predlagatelj nema ovlaštenje za podnošenje navedenog prijedloga za učiniti vidljivim status pomorskog dobra u zemljišnim knjigama na predmetnim nekretninama koje su u vlasništvu trećih osoba primjenom odredbe čl. 23. st. 4. ZZK, a pozivom na odluku Ustavnog suda od 04. listopada 2011. broj U-I-2231/2009, kad je navedenom odlukom ukinut čl. 118. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03., 141/06. i 38/09) koji je propisivao da će državni odvjetnik podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga članka i upisa pomorskog dobra, kad takav prijedlog predlagatelj nije ni podnio, već je isključivo tražio da se na predmetnim nekretninama učini vidljivim status pomorskog dobra, ne mijenjajući pri tom vlasništvo upisano u zemljišnim knjigama.
Kako su pobijanim rješenjem zbog naprijed navedenog stava u pobijanom rješenju izostali razlozi o odlučnim činjenicama vezanim uz prijedlog predlagatelja, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 91. st. 1. ZZK prihvaćanjem žalbe predlagatelja ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjski će sud ponovno razmotriti navode prigovora predlagatelja, rukovodeći se isključivo prijedlogom istog u kojem se traži postupanje suda primjenom odredbe čl. 23. st. 4. ZZK-a te će novom odlukom jasno i bez proturječnosti obrazložiti svoju odluku, tako da ovaj sud eventualnim podnošenjem žalbe ima mogućnost ispitati pravilnost i zakonitost iste.
U Varaždinu 6. lipnja 2019.
Sutkinja
Tatjana Ledinšćak-Babić