Gž-906/2025-2 · Županijski sud u Puli - Pola



REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-906/2025-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Ive Kancijanić kao predsjednika vijeća, Dolores Peruško kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Alenke Paus kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. ŠC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 2. MC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa]. HC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], svi zastupani po punomoćniku Boži Vrkiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika PC (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Draganu Jurjeviću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-181/2022 od 12. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 21. srpnja 2025.,

p r e s u d i o j e i r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja - i potvrđuju se presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj: P-181/2022 od 12. svibnja 2025.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja slijedećeg sadržaja:

"I. Utvrđuje se da su tužitelji, svatko za 1/3 dijela, vlasnici dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela u Skici sudskog očevida, koju skicu je izradio stalni sudski vještak za geodeziju Frane Vlatković dana 06.veljače 2024.godine, koja skica je sastavni dio ove presude, označenog likom i slovima A-B-C-D-A, površine 245 m[2] , što je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelji, temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, a po provedenom postupku parcelacije, upišu kao vlasnici , svatko za /3 dijela, novoformirane nekretnine nastale od opisanog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , za cijelo uz istodobno brisanje toga prava sa imena tuženika, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljima prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku do 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

1.1. Rješenjem je naloženo tužiteljima da tuženiku nadoknade parnični trošak u iznosu od 2.250,00 eura, u roku od 15 dana, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude do isplate.

2. Protiv presude i rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu putem svojeg punomoćnika podnose tužitelji iz svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome navode, da je sud prvog stupnja pri donošenju odluke počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer da su navedeni razlozi u odnosu na odlučne činjenice nejasni i proturječni sami sebi i dokazima koji se nalaze u spisu pa da se presuda ne može ispitati, da je u nekoliko navrata navedeno da su se tužitelji u tužbi pozvali na povijest posjedovanja i rješenje o nasljeđivanju iza smrti prednika međutim da iste nisu dostavili u spis, da navedeno ne odgovora istini jer da su tužitelji u tužbi naveli da su upisani kao posjednici predmetne nekretnine i za to dostavili posjedovni list Ureda za katastar Zadar, da je presuda donesena na temelju nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer da su tužitelji u nekoliko navrata predlagali da se sasluša svjedok ŽC kao "krunski svjedok" za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari jer je od istog tuženik kupio nekretninu koja graniči sa predmetnom nekretninom, da je tuženik potpuno lažno za ovog svjedoka naveo da ga je upravo on uputio na IC kao osobu koja je navodno vlasnik predmetne nekretnine, da je ŽC osoba koja je sa tužiteljima zaključila Ugovor o zamjeni nekretnina i koja je taj Ugovor raskinula "samo kako bi izbjegla fizički sukob sa svojim bratom IC", da je u tom Ugovoru o zamjeni ŽC "nesporno priznao da se radi o nekretnini u vlasništvu tužitelja", da iz posjedovne evidencije proizlazi da je predmetna nekretnina evidentirana kao posjed tužitelja od davnina što osobno što preko prednika, da je taj posjed potvrđen i po saslušanim svjedocima.

2.1. Žalbeni je prijedlog tužitelja da se preinači pobijana presuda "na način da se usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i tuženiku dosudi ukupno zatraženi parnični trošak" odnosno podredno da se ista ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno postupanje.

3. Sa tom je žalbom postupljeno u smislu odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

4. Odgovor na tu žalbu nije dostavljen.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev radi utvrđenja da su tužitelji svaki u 1/3 dijela vlasnici nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je u skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Frane Vlatkovića od 06. veljače 2024. označen slovima A-B-C-D-A u površini od 245 m[2] što da je tuženik dužan priznati i trpjeti da se tužitelji temeljem presude i po provedenom postupku parcelacije upišu kao suvlasnici na navedenoj nekretnini uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika.

7. Prvostupanjskom je presudom odbijen takav tužbeni zahtjev tužitelja uz obrazloženje da iz iskaza u postupku saslušanih svjedoka proizlazi da je na predmetnoj nekretnini posjed vršen od strane prednika tuženika, da tužitelji nisu tijekom postupka dostavili rješenje o nasljeđivanju niti povijest posjedovanja, da su "tek" na ročištu od 31. siječnja 2025. naveli da je brat ranijeg vlasnika IC (ŽC) svojevremeno sa njima zaključio Ugovor o zamjeni nekretnina koji Ugovor da je raskinut 2021. godine "zbog učestalog napada i prijetnji IC prema bratu ŽC", stoga da tužitelji tijekom postupka nisu dostavili dokaze u prilog svojim tvrdnjama.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi tužitelja, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava sve prema čl. 365. st. 2. ZPP- a ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da je prvostupanjska presuda pravilna i zakonita te da žalba tužitelja nije osnovana.

8.1. Nije utvrđeno postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju upiru tužitelji jer prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

9. Nisu ostvareni ni drugi žalbeni razlozi, jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na koje je sasvim pravilno primijenio materijalno pravo.

10. Na pripremnom ročištu od 25. listopada 2022. doneseno je rješenje kojim su prihvaćeni svi dokazni prijedlozi tužitelja i tuženika pa tako i dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka ŽC. Iz raspravnog zapisnika sa ročišta od 06. veljače 2024. koje je održano na licu mjesta u [adresa] proizlazi da nije pristupio svjedok ŽC ali da su tužitelji predložili umjesto navedenog svjedoka da se sasluša svjedok KC koji je i tada saslušan (stranica 49 spisa). Unatoč navedenom, kako su tužitelji inzistirali na saslušanju navedenog svjedoka, sud prvog stupnja ponovno je pozvao navedenog svjedoka na ročište od 20. ožujka 2025. međutim navedeni svjedok nije pristupio ni na to ročište. Stoga, žalbeni navodi tužitelja koji se odnose na saslušanje navedenog svjedoka nisu osnovani kraj činjenice da su isti najprije odustali od njegovog saslušanja, a nakon toga svjedok je svejedno pozvan na saslušanje međutim isti nije pristupio.

11. Između stranaka u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je tuženik upisan kao vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju nekretninu je stekao kupoprodajom od prodavatelja IC i to Ugovorom o kupoprodaji od 07. prosinca 2021. i Aneksom tog Ugovora od 13. prosinca 2021. ( zbog pogrešno navedenog OIB [osobni identifikacijski broj]a) kao ni da je tuženik upisan u zemljišnim knjigama rješenjem Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela od 16. prosinca 2021. pod poslovnim brojem Z-35258/2021.

12. Tužitelji nisu naveli po kojem pravnom osnovu bi bili vlasnici predmetne nekretnine. U tužbi su naveli da su u posjedu iste kao i da je u posjedu te nekretnine bio i njihov prednik dok su tijekom postupka točnije na ročištu 31. siječnja 2021. (stranica 72 spisa) naveli da je brat ranijeg vlasnika IC, ŽC, sa istima zaključio Ugovor o zamjeni nekretnina (2019.) koji Ugovor da je raskinut 2021. godine. Nije sporno da tužitelji tijekom postupka nisu dostavili ni predmetni Ugovor o zamjeni nekretnina kao ni rješenje o nasljeđivanju iza svojeg oca, odnosno majke pok. VC i pok. AC.

13. Sud prvog stupnja temeljem provedenih dokaza (uvidom u isprave, saslušanjem svjedoka, uviđajem na licu mjesta, vještačenjem po vještaku mjerničke struke te saslušanjem 1. tužitelja i tuženika) utvrđuje slijedeće činjenice:

-da su u posjedovnom listu broj 1221 za predmetnu nekretninu, kao posjednici svaki u 1/5 dijela upisani AC, MC, BC, ŠC te FC a da je nakon što je nekretnina kupljena od strane tuženika rješenjem od 13. listopada 2021. Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Zadar izmijenjeno navedeno posjedovno stanje te je kao posjednik u posjedovnom listu 2910 upisan tuženik;

-da je uviđajem na licu mjesta utvrđeno da predmet spora predstavlja dio predmetne nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 245 m[2] koja nekretnina je sa dvije strane sjeveroistočne i jugoistočne ograđena betonskim zidovima, a uz jugozapadnu stranu proteže se asfaltirana cesta;

-da iz iskaza saslušanih svjedoka (EC, IC i ZC) proizlazi da su predmetnu nekretninu posjedovali prednici tuženika dok su svjedoci KC i VC iskazali da je betonski zid koji djelomično omeđuje nekretninu sagradio UC, otac IC i ŽC.

14. Temeljem navedenih utvrđenja sud prvog stupnja zaključuje da zahtjev tužitelja nije osnovan jer da tijekom postupka prvenstveno nisu dostavili rješenje o nasljeđivanju kao dokaz svoje aktivne legitimacije niti povijest posjedovanja, da isto tako nisu dostavili Ugovor o zamjeni za kojega tvrde da je sklopljen sa ŽC (kao ni raskid istog iz 2021.).

15. Odluku suda prvog stupnja kao i zaključak istog u cijelosti prihvaća i ovaj sud i isti nije doveden u sumnju žalbenim navodima žalitelja. Naime, tužitelji tvrde da su predmetnu nekretninu, odnosno dio te nekretnine stekli nasljeđivanjem od svojih roditelja, a koji da su naslijedili od djeda Š. S tim u vezi kao dokaz svoje aktivne legitimacije nije dostavljeno rješenje o nasljeđivanju ni iza pok. Š, a ni iza roditelja tužitelja. U postupku tužitelji nisu dokazali da su bili u posjedu predmetne nekretnine kao ni njihovi pravni prednici.

16. Međutim, bez obzira na navedeno s obzirom na činjenicu da je tuženik (tužitelji ni ne tvrde suprotno) nekretninu stekao s povjerenjem u zemljišne knjige prema čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje ZV) isti uživa zaštitu glede stjecanja toga prava prema odredbama zakona.

16.1. Odredba čl. 122. ZV-a propisuje da se smatra da zemljišne knjige istinito i potpuno odražavaju činjenično i pravno stanje nekretnine pa tko je u dobroj vjeri postupao sa povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja, uživa glede tog stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kada je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju.

17. S obzirom na iznijeto, premda tužitelji nisu naveli pravnu osnovu stjecanja očito se radi o stjecanju na temelju zakona - proizlazi da se oni sa svojim zahtjevom ne mogu suprotstaviti tuženiku koji je predmetnu nekretninu stekao s povjerenjem u zemljišne knjige. Naime odredba čl. 130. ZV-a propisuje da vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući sa povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

18. Slijedom svega navedenog valjalo je odbiti žalbu tužitelja i potvrditi presudu suda prvog stupnja prema odredbi čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Puli - Pola 21. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Iva Kancijanić