Legislator Case Law & Legislation
Rev-890/1994-2 AI generated

Rev-890/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-890/1994-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Stanka Hautza, Vlatke Potočnjak- Radej i Vjere Delić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. B. iz S., kojeg zastupa M. F., odvjetnik iz S., protiv tuženice T. P. iz S., koju zastupa M. Š., odvjetnik iz S., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog suda (sada Županijskog suda) u Splitu br. Gž-2494/93 od 1. listopada 1993., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu br. P-1866/91 od 26. travnja 1993., u sjednici održanoj dana 18. rujna 1996.,

Legislator headnote

AI generated

Rev-890/1994-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Sud prvog stupnja temeljem odredbe čl. 390. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZPP) dostavio je reviziju protivnoj strani i nadležnom državnom odvjetniku.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 890/1994-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata kao predsjednika vijeća, te Vladimira Drakulića, Stanka Hautza, Vlatke Potočnjak- Radej i Vjere Delić kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. B. iz S., kojeg zastupa M. F., odvjetnik iz S., protiv tuženice T. P. iz S., koju zastupa M. Š., odvjetnik iz S., radi utvrđenja, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Okružnog suda (sada Županijskog suda) u Splitu br. Gž-2494/93 od 1. listopada 1993., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu br. P-1866/91 od 26. travnja 1993., u sjednici održanoj dana 18. rujna 1996.,

p r e s u d i o j e:

Prihvaća se revizija tužitelja kao osnovana i preinačuju presuda Okružnog suda (sada Županijskog suda) u Splitu br. Gž-2494/93 od 1. listopada 1993. i presuda Općinskog suda u Splitu br. P-1866/91 od 26. travnja 1993. i sudi:

Utvrđuje se da u ostavinsku imovinu ostaviteljice T. N. koja ostavina se raspravlja u ostavinskom postupku pred Općinskim sudom u Splitu br. 0-452/89 ne spada garaža u Splitu.

Tuženica dužna je tužitelju naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.280,00 kn u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i u cijelosti potvrđena presuda suda prvog stupnja kojom je odbijen zahtjev tužitelja da se utvrdi da u ostavinsku imovinu iza pok. T. N. a koja ostavina se raspravlja u spisu Općinskog suda Split br. O-452/89 ne spada garaža koja se nalazi u Splitu, s tim da tužitelj tuženici naknadi troškove postupka u iznosu od 100,00 kn.

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja pravovremenu, potpunu i dopuštenu reviziju izjavio je tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i predlaže da se pobijane presude preinače.

Sud prvog stupnja temeljem odredbe čl. 390. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91 i 91/92, u daljnjem tekstu: ZPP) dostavio je reviziju protivnoj strani i nadležnom državnom odvjetniku.

U odgovoru na reviziju tuženica pobija navode revizije i predlaže da se revizija odbije kao neosnovana uz naknadu troška revizije.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija je osnovana.

Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da u ostavinsku imovinu pok. T. N. ne ulazi garaža izgrađena u dvorištu obiteljske kuće koja se nalazi u Splitu.

U postupku je utvrđeno da je spornu garažu svojim sredstvima izgradio tužitelj dozvolom pok. T. N. koja je bila njegova sestra i vlasnica obiteljske kuće, te da je volja stranaka bila da tužitelj stječe pravo vlasništva garaže. Garaža je izgrađena 1962. ili 1963. godine.

Niži sudovi odbijaju zahtjev tužitelja primjenom odredbe čl. 39. st. 1. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (tada "Sl. list FNRJ" br. 52/58), jer tužitelj prijenos prava korištenja zemljišta nije uknjižio u zemljišnim knjigama.

Na predmet spora ne može se primijeniti navedena zakonska odredba, jer se ta odredba odnosi isključivo na nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište.

Sporna garaža nije izgrađena na nacionaliziranom neizgrađenom građevinskom zemljištu, već je izgrađena u dvorištu obiteljske kuće koja nije bila nacionalizirana. Pok. T. N. imala je pravo besplatnog korištenja zemljišta, dok na zemljištu postoji zgrada, a temeljem odredbe čl. 37. navedenog zakona.

Pravo besplatnog korištenja zemljišta sadržava pravo vlasnika zgrade na izgradnju garaže u dvorištu zgrade i kad je u postupku utvrđeno, da je tužitelj dozvolom vlasnice zgrade, u dvorištu zgrade svojim sredstvima izgradio spornu garažu s tim da stječe vlasništvo garaže, onda je vlasnik garaže tužitelj i njegov zahtjev da se utvrdi da sporna garaža ne ulazi u ostavinsku imovinu iza pok. T. N. je osnovan.

Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka koje je istakao revident nije osnovan, jer ovaj sud ne nalazi da bi u postupku bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti, a revident u reviziji ne navodi koju su bitnu povredu počinili niži sudovi a niti iz navoda revizije proizlazi da revident opisno ukazuje na neku od bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Iz naprijed iznesenih razloga slijedi daje osnovan revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava slijedom čega je temeljem odredbe čl. 395. st. 1. ZPP reviziju tužitelja trebalo prihvatiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 2. i čl. 154. st. 1. ZPP.

U Zagrebu, 18. rujna 1996.

Predsjednik vijeća:

Ilija Čuljat v.r.