II Gžzp-56/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Aleksandra Peruzovića predsjednika vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja R. G. iz P., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj I Gžzp-581/10 od 29. studenog 2010., u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2011.
Legislator headnote
AI generatedII Gžzp-56/2011-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Rješenjem Županijskog suda u Puli, posl. br. Gzp-51/10 od 24. kolovoza 2010. odbijen je zahtjev predlagatelja kao neosnovan.
Full text
Broj: II Gžzp 56/11-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Aleksandra Peruzovića predsjednika vijeća, Đure Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari predlagatelja R. G. iz P., protiv protustranke Republike Hrvatske, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli, Građansko-upravni odjel, radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj I Gžzp-581/10 od 29. studenog 2010., u sjednici vijeća održanoj 9. prosinca 2011.
r i j e š i o j e:
Žalba predlagatelja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. I Gžzp-581/10 od 29. studenog 2010.
Obrazloženje
Rješenjem Županijskog suda u Puli, posl. br. Gzp-51/10 od 24. kolovoza 2010. odbijen je zahtjev predlagatelja kao neosnovan.
Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. I Gžzp-581/10 od 29. studenog 2010. uvažena je žalba predlagatelja te preinačeno rješenje Županijskog suda u Puli posl. br. Gzp-51/10 od 24. kolovoza 2010. na način da je zahtjev predlagatelja prihvaćen te je pod točkom I. izreke naloženo Općinskom sudu u Puli u roku od 6 mjeseci donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod posl.br P-975/02, pod točkom II. izreke predlagatelju je određena primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu od 200,00 kn, dok je pod točkom III. izreke protustranci Republici Hrvatskoj naloženo isplatiti primjerenu naknadu iz stavka II izreke rješenja u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva predlagatelja za njezinu isplatu.
II Gžzp 56/11-2
Protiv drugostupanjskog rješenja predlagatelj je podnio žalbu u kojoj predlaže preinačiti pobijano rješenje i predlagatelju dosuditi daljnji iznos koji predstavlja primjerenu naknadu.
Žalba nije osnovana.
Ispitujući drugostupanjsko rješenje vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije našlo da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08 i 123/08 - dalje: ZPP) na koje, temeljem odredbe iz članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
Predmet ovog izvanparničnog postupka jest zahtjev predlagatelja radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku, temeljem odredbi članaka 27. i 28. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 150/05, 16/07, 113/08, 153/09 - dalje: ZS) zbog dugotrajnosti ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Puli pod posl.br P-975/02.
U prethodnom postupku nižestupanjski sudovi su utvrdili da je predmetni postupak od podnošenja tužbe do donošenja rješenja o zahtjevu predlagatelja trajao ukupno osam godina , četiri mjeseca i dvanaest dana, u kojem periodu nadležni sud nije postupao u potpunosti učinkovito. Utvrđeno je da predlagatelj nije doprinio duljini trajanja predmetnog postupka za koji je utvrđeno da nema elemenata složenosti, te da se u konkretnom slučaju radi o postupku koji se vodio radi naplate novčane tražbine u iznosu od 305,00 kn, koji postupak nije od osobitog (egzistencijalnog) značenja za predlagatelja.
Temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te iz njega izvedenih zaključaka pravilno je nižestupanjski sud primijenio materijalno pravo sadržano u odredbi članka 28. ZS-a kada je predlagatelju odredio primjerenu naknadu u iznosu od 200,00 kn. Pobijajući drugostupanjsku odluku žalitelj u žalbi navodi kako je praksa Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu da svaki parnični postupak koji traje dulje od dvije godine predstavlja povredu prava na suđenje u razumnom roku. Navedeni žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost pobijanih nižestupanjskih odluka. Ovo stoga jer se visina naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku utvrđuje prema okolnostima svakog pojedinog predmeta u pogledu doprinosa predlagatelja, složenosti postupka, njegove vrste, postupanja nadležnog suda u pravno relevantnom razdoblju, značaja povrede za predlagatelja, cijeneći pri tome i ukupne gospodarske i socijalne prilike u Republici Hrvatskoj.
U odnosu na daljnje žalbene navode, predlagatelju valja ukazati kako bi dosuđivanje veće naknade u predmetnom slučaju bilo u izravnoj suprotnosti sa svrhom i naravi samog instituta za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, obzirom na visinu iznosa (305,00 kn) radi naplate kojeg se predmetni postupak vodio. Slijedom izloženog, ni značaj prava koje se u konkretnom slučaju štiti ne opravdava dosuđivanje veće naknade za utvrđenu povredu prava na suđenje u razumnom roku. Zaključno valja ukazati kako bi suprotna praksa, kakvu zagovara predlagatelj, otvorila mogućnost zloporabe rečenog prava, što bi također bilo u izravnoj opreci s ciljem ovog instituta.
II Gžzp 56/11-2
Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u svezi s pravnim pravilnom iz paragrafa 21. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91), riješiti kao u izreci.
U Zagrebu, 9. prosinca 2011.
Predsjednik vijeća:
Aleksandar Peruzović, v.r.