Legislator Case Law & Legislation
Revr-1780/2014-2 AI generated

Revr-1780/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Revr-1780/2014-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Rješenje

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja P. A. iz O., kojeg zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u O., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-2196/13-2 od 10. srpnja 2014., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-332/12-18 od 28. ožujka 2013. ispravljena rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-332/12-27 od 14. listopada 2014., u sjednici održanoj 24. siječnja 2017.,

Legislator headnote

AI generated

Revr-1780/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 - u daljnjem tekstu: ZPP) zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju, preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da ukine nižestupanjske odluke i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 1780/14-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića, predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća i suca izvjestitelja, u pravnoj stvari tužitelja P. A. iz O., kojeg zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u O., protiv tuženice Republike Hrvatske, Ministarstvo obrane, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-2196/13-2 od 10. srpnja 2014., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-332/12-18 od 28. ožujka 2013. ispravljena rješenjem Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Pr-332/12-27 od 14. listopada 2014., u sjednici održanoj 24. siječnja 2017.,

r i j e š i o j e :

Revizija tuženice odbacuje se kao nedopuštena.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici platiti tužitelju bruto iznos od 83.640,63 kn s pripadajućom zateznom kamatom na pojedinačne iznose kako je to naznačeno u izreci presude kao i naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 10.875,50 kn, dok je tužitelj odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa.

Prvostupanjskim rješenjem od 14. listopada 2014. ispravljena je prvostupanjska presuda na način da u izreci iste stavak I iza alineje tri ide nova alineja u kojoj treba pisati na iznos od 19.657,44 kn od 15.8.2009. do isplate u visini eskontne stope HNB uvećane za pet postotnih poena.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženice i potvrđena je prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude tuženica je podnijela reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 - u daljnjem tekstu: ZPP) zbog pravnog pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju, preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da ukine nižestupanjske odluke i vrati predmet na ponovno odlučivanje.

Na reviziju nije odgovoreno.

Revizija nije dopuštena.

Predmet spora je zahtjev tužitelja, djelatne vojne osobe, za isplatu dodatka na plaću za prekovremeni rad na terenu, stražarskoj službi i dežurstvu u razdoblju od ožujka 2009. do 1. listopada 2009. (u razdoblju od 9. lipnja 2009. do 1. listopada 2009. za prekovremeni rad u mirovnoj misiji na G. v.).

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Na temelju st. 3. tog članka u izvanrednoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Podnoseći izvanrednu reviziju tuženica postavlja pravno pitanje:

Da li se boravak djelatne vojne osobe na terenu u trajanju više dana neprekidno ima smatrati prekovremenim radom bez obzira na raspored poslova i radnih zadataka i stvarno odrađene sate u pojedinim danima za vrijeme boravka na terenu, posebice u mirovnim misijama UNDOF na G. v.?

Kao razlog važnosti naznačenog pravnog pitanja revidentica navodi odluku revizijskog suda broj Revr-753/09 tvrdeći da je shvaćanje drugostupanjskog suda u pobijanoj odluci suprotno shvaćanju revizijskog suda u toj odluci, kao i u odlukama Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-1552/11 od 1. rujna 2011. i Gž-1056/12 od 7. studenog 2013.

Nižestupanjski sudovi su ocijenili da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad na temelju čl. 14. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04 i 76/07 - u daljnjem tekstu: ZSOSRH/07) supsidijarnom primjenom odredbi propisa o državnim službenicima i namještenicima, općih propisa o radu i kolektivnih ugovora sklopljenih u skladu s njima. Tako je osnovanost tužbenog zahtjeva prosuđivana primjenom Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05), Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 92/04, 114/04 i 150/04) i Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ("Narodne novine", broj 93/08, 23/09 i 39/09).

Pošavši od utvrđenja da je tužitelj u navedenom razdoblju radio prekovremeno te da je na ime takvog rada koristio slobodne dane kojima je samo djelomično pokriven prekovremeni rad, nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev za isplatu naknade za prekovremene sate rada na dežurstvu, stražarskoj službi i na terenu u visini od 83.640,63 kn. Pri tome su u odnosu na straže i dežurstva koja su trajala sedam dana u kontinuitetu uzeli u obzir da je tužitelju bilo nužno vrijeme od 8 sati za dnevni odmor.

Prema shvaćanju ovog suda u situaciji višednevnog obavljanja poslova straže ili dežurstva životno je i logično da djelatna vojna osoba, koja zbog specifičnosti takve službe ne može napustiti mjesto rada, ima slobodno vrijeme u kojem se odmara. Tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada, unatoč obveznoj prisutnosti na mjestu rada, ne može se smatrati prekovremenim radom te se stoga i prilikom isplate plaće ne može vrednovati kao neprekidan radu u trajanju od dvadeset četiri sata (tako u odlukama Revr- 753/09, Revr-811/13, Revr-67/13 i dr.)

Iz navedenog proizlazi da je sud u pobijanoj presudi sudio podudarno shvaćanju ovog suda stoga pitanje revidentice nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Revizija tuženice nije dopuštena, pa ju je valjalo na temelju odredbe čl. 392.b. st. 3. ZPP-a odbaciti.

Zagreb, 24. siječnja 2017.

Predsjednik vijeća:

Ivan Mikšić, v.r.