Revt-158/2016-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revt 158/16-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja P. C. L., T. C., T., B. D. O., kojeg zastupa punomoćnik M. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M. i p. d.o.o. R., protiv protivnika osiguranja B. i. S. d.d., OIB: ..., S., kojeg zastupa punomoćnica N. M. S., odvjetnica u S., radi osiguranja novčane tražbine, odlučujući o reviziji predlagatelja osiguranja protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-6930/15-3 od 20. siječnja 2016., kojom je preinačeno rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. R1-96/15 od 27. kolovoza 2015. i prijedlog za osiguranje odbačen kao nedopušten, u sjednici održanoj 1. veljače 2017.,

r i j e š i o j e:

Prihvaća se revizija predlagatelja osiguranja i ukida se rješenje Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br. Pž-6930/15-3 od 20. siječnja 2016., te se predmet vraća tome sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvoga stupnja određena je, radi osiguranja potraživanja predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 7.000.000,00 EUR, koji iznos odgovara 5.471.100,00 EUR, 120.000,00 USD i 9.600,00 GBP na ime glavnog duga, te ugovornih i zakonskih zateznih kamata, troškova arbitražnog postupka, postupka osiguranja i ovršnog postupka, privremena mjera zabrane otuđenja, opterećenja i raspolaganja novogradnjom oznake „B. ...“ upisane u Upisnik brodova u gradnji Lučke Kapetanije S. br. uloška ... predlagatelja kao naručitelja (čl. 951. st. 1. u vezi čl. 842. PZ). Ujedno je određeno da ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja arbitražnog postupka koji se vodi pred arbitražnim vijećem Londonske udruge pomorskih arbitara (čl. 958. st. 1. u vezi čl. 842. PZ). Nadalje je određeno da će sud ukinuti ovu privremenu mjeru i obustaviti postupak osiguranja ako protivnik osiguranja položi na prolazni depozit nadležnog suda iznos od 7.000.000,00 EUR ili dade kakvo drugo osiguranja ili imovinsku vrijednost u istoj visini uz uvjet da su ta osiguranja, odnosno imovinske vrijednosti raspoložive i prenosive u korist predlagatelja osiguranja (čl. 955. st. 1. u vezi čl. 842. PZ). Određenu privremenu mjeru provesti će Lučka kapetanija S. u Upisniku brodova u gradnji (čl. 963. st. 1. u vezi čl. 842. PZ). Određeno je ujedno da je protivnik osiguranja dužan naknaditi predlagatelju osiguranja troškove postupka osiguranja u iznosu od 105.300,00 kn, sa zateznim kamatama od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate.

Drugostupanjskim rješenjem prihvaćena je žalba protivnika osiguranja, preinačeno je rješenje prvostupanjskog suda i prijedlog predlagatelja osiguranja odbačen kao nedopušten. Protiv rješenja suda drugoga stupnja predlagatelj osiguranja pravovremeno je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP), u vezi čl. 12. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 94/14 - dalje: OZ). Predlaže se prihvatiti reviziju, pobijano rješenje preinačiti, te predlagatelju osiguranja dosuditi troškove postupka.

Na reviziju nije odgovoreno.

Revizija predlagatelja osiguranja je osnovana.

U postupku osiguranja, jednako kao i u ovršnom postupku, dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučaju kada stranka ne može podnijeti reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP stranka ima pravo podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Kod toga u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno navesti materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje od kojeg ovisi rješenje spora i koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, treba navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih revident smatra da su postavljena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, time da sve navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjenje, pa nepostojanje jedne od tih pretpostavka ne daje mogućnost revizijskom sudu da o podnesenoj reviziji meritorno odlučuje.

Iz podnesene revizije vidljivo je da predlagatelj osiguranja postavlja pitanje može li drugostupanjski sud prvostupanjsko rješenje povodom žalbe preinačiti i bez vraćanja na ponovno odlučivanje, ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku učinjena bitna povreda postupka, te da li je u rješenju o osiguranju potrebno detaljno, odnosno koliko detaljno, odrediti vremensko trajanje osiguranja (privremene mjere).

Kod toga predlagatelj osiguranja ukazuje na pogrešnu primjenu odredbe čl. 39. st. 1. i 3. OZ u vezi čl. 341. st. 2. OZ, te slijedom toga se zapravo postavlja pitanje imaju li sudovi ovlast odbaciti prijedlog za osiguranje ako isti ne sadrži, prema mišljenju suda, sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

Kao razlog važnosti predlagatelj osiguranja se poziva na niz odluka sudova u kojima je zbog počinjene bitne povrede drugostupanjski sud ukidao pobijanu odluku i predmet vraćao na ponovno odlučivanje, kao i na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Prema shvaćanju revizijskog suda postavljena pitanja su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, radi čega ih je revizijski sud i uzeo u razmatranja.

U konkretnom slučaju je prvostupanjski sud odredio predloženu privremenu mjeru, dok je drugostupanjski sud zaključio da prijedlog za osiguranje ne sadrži sve potrebne podatke da bi se po njemu moglo postupati, tako da isti ne sadrži vrijeme trajanja mjere, da nije navedeno između koga se vodi arbitražni postupak, niti što je predmet tog postupka, niti evidencijski broj postupka, kao niti povodom čije se tužbe postupak vodi, a što je protivno čl. 342. st. 2. OZ. Stoga je drugostupanjski sud odlučio takav prijedlog za osiguranje odbaciti kao nedopušten, ne pozivajući pri tom predlagatelja da dopuni ili ispravi prijedlog, sve na temelju odredbe čl. 39. st. 3. OZ.

Suprotno shvaćanju drugostupanjskog suda, ukoliko je smatrao da prijedlog za osiguranje ne sadrži sve što je potrebno za postupanje, drugostupanjski sud nije imao ovlasti odbaciti takav prijedlog, već je u tom slučaju trebao ukinuti pobijano rješenje o osiguranju i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Prema shvaćanju revizijskog suda odredba čl. 39. st. 3. OZ, kada se promatra u ukupnosti odredbe čl. 39. OZ, nije u dovoljnoj mjeri precizna i određena, jer građani moraju znati što sve prijedlog za ovrhu, odnosno prijedlog za osiguranje mora sadržavati. Potreba za pravnom sigurnošću ne znači da oni koji donose odluke ne smiju te odluke donositi u skladu s diskrecijskim ovlastima koje im je zakon dao, no sve to pod uvjetom da postoje pravna sredstva i pravni postupci za sprečavanje njihove zlouporabe. U situaciji kada drugostupanjski sud ocijeni da prijedlog za osiguranje nema sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog za osiguranje, očito smatrajući drugačije, otvara se prostor za arbitrarno postupanje, koje može dovesti do gubitka prava predlagatelja osiguranja.

Valja naglasiti da je odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-2881/2014 od 1. lipnja 2016. ukinuta odredba čl. 39. st. 3. OZ, dakle ukinuta je odredba koja je davala ovlast sudu da odbaci prijedlog za ovrhu ili osiguranja bez da isti vraća na dopunu odnosno ispravak, ako takav prijedlog ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

K tome treba dodati da je odredba čl. 39. st. 3. OZ utvrđena neustavnom i kako je ta odredba ukinuta, te kako bi i prema odluci Ustavnog suda br. U-I-2881/2014 i dr. od 1. lipnja 2016. u takvim slučajevima sudovi morali primijeniti odredbu čl. 109. ZPP o vraćanju podneska na dopunu i ispravak, to je zbog počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 39. st. 1. i 3. OZ, valjalo prihvatiti reviziju predlagatelja osiguranja, ukinuti pobijano drugostupanjsko rješenje i predmet vratiti na ponovno odlučivanje povodom žalbe protivnika osiguranja drugostupanjskom sudu, sve na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP.

U nastavku postupka drugostupanjski sud će ponovno odlučiti o žalbi protivnika osiguranja i kod toga ocijeniti sve žalbene navode protivnika osiguranja.

Zagreb, 1. veljače 2017.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v. r.