Bankruptcy appeal dismissed due to procedural violation requiring a hearing before opening proceedings.
Legislator summary
AI generatedThe High Commercial Court of Croatia dismissed the appeal against the first-instance court's decision to open bankruptcy proceedings. The appellant argued the court erred by deciding on the Financial Agency's proposal instead of the debtor's and failed to hold a required hearing. The appellate court ruled that the first-instance court violated procedural norms by skipping the mandatory hearing to examine bankruptcy prerequisites, thereby invalidating the opening decision and remanding the case.
Legislator headnote
AI generatedČl. 128. st. 2. Stečajnog zakona; Čl. 369. st. 1. ZPP-a; Čl. 380. t. 3. ZPP-a: A court must hold a hearing to examine bankruptcy prerequisites before issuing a decision to open bankruptcy proceedings; failure to do so constitutes a material procedural violation warranting the annulment of the decision.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb
Poslovni broj: 73 Pž-3202/2020-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kamelije Parać, predsjednika vijeća, Gorane Aralice Martinović, suca izvjestitelja i Maje Bilandžić, člana vijeća, u stečajnom postupku povodom prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom LEDA društvo s ograničenom odgovornošću za brodogradnju, trgovinu i turizam, Dubrovačka cesta 20, Korčula, OIB 19131454393, odlučujući o žalbi zastupnika po zakonu stečajnog dužnika do otvaranja stečajnog postupka LENE ŠEGEDIN iz Žrnova, Žrnovo 473, OIB 49415398021, protiv rješenja Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-46/2020 od 1. srpnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 22. srpnja 2020.
r i j e š i o j e
Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-46/2020 od 1. srpnja 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
Rješenjem Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj St-46/2020 od 1. srpnja 2020. otvoren je stečajni postupak nad dužnikom Leda društvo s ograničenom odgovornošću za brodogradnju, trgovinu i turizam, Dubrovačka cesta 20, Korčula, OIB 19131454393 s danom 1. srpnja 2020., u 09,45 sati, za stečajnog upravitelja imenovan je Marko Fak iz Zagreba, pozvani su stečajni vjerovnici da u određenom roku prijave svoje tražbine stečajnom upravitelju, razlučni i izlučni vjerovnici da obavijeste stečajnog upravitelja o svojim pravima, a dužnici stečajnog dužnika da svoje obveze bez odgode ispune stečajnom upravitelju za stečajnog dužnika, određeno je vrijeme i mjesto održavanja općeg ispitnog ročišta i izvještajnog ročišta, te naložena zabilježba rješenja o otvaranju stečajnog postupka u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda u Dubrovniku, naloženo je Financijskoj agenciji naložiti banci zaplijenjeni iznos novčanih sredstava s računa dužnika za predujam za namirenje troškova stečajnog postupka prenijeti u korist žiro računa prvostupanjskog suda te dokaz o izvršenoj uplati dostaviti u spis, a obustavu dalje pljenidbe ako iznos predujma nije zaplijenjen u cijelosti.
Protiv tog rješenja žalbu je izjavio zastupnik po zakonu stečajnog dužnika do otvaranja stečajnog postupka zbog nepravilno pokrenutog i provedenog postupka, netočno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnom navodi da je sud odlučivao o prijedlogu Financijske agencije dok je trebao odlučiti o prijedlogu dužnika za otvaranje stečajnog postupka. Potvrđuje činjenicu da je dužnik blokiran duže od 60 dana ali tvrdi da nije prezadužen te da vrijednost njegove imovine višestruku prelazi utvrđene financijske obveze, a što je razvidno iz Elaborata procjene tržišne vrijednosti opreme i strojeva brodogradilišta Leda u kojem se imovina stečajnog dužnika procjenjuje na iznos od 21.034.688,00 kn. Nadalje navodi da je prvostupanjski sud propustio primijeniti odredbu čl. 115. Stečajnog zakona i provesti prethodni postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka, a s obzirom na specifičnosti konkretnog slučaja jer sadašnji zakonski zastupnik dužnika zbog statusnih promjena nije u mogućnosti sagledati kompletno poslovanje stečajnog dužnika. Predlaže ukinuti pobijano rješenje te predmet vratiti na ponovan postupak prvostupanjskom sudu.
Žalba je osnovana.
Rješenje je ispitano na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst. 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP) i čl. 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
U rješenju se navodi da je odlučeno o prijedlogu Financijske agencije kojoj je nalaženo da zapljeni iznosa predujma dok se u obrazloženju rješenja navodi kako je u ovom postupku prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio dužnik.
Prvostupanjski sud obrazlaže da je uvidom u Očevidnik o neizvršenim osnovama za plaćanje izdane od strane FINA-e na dan 14. svibnja 2020. utvrdio da dužnik ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje od 12. ožujka 2020. u neprekinutom razdoblju od 63 dana i zaključio da postoji stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje, pa je na temelju odredbe čl. 128. u vezi s čl. 5., 129., 130., 112. st. 6. Stečajnog zakona donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Iz spisa proizlazi da je dužnik podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka navodeći da postoji stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje o čemu dostavlja Potvrdu o blokadi računa i novčanih sredstava FINA-e od 6. svibnja 2020. i 14. svibnja 2020. uz napomenu da dužnik nije u mogućosti dati popis imovine i obveza dužnika jer mu prethodni direktor kao niti knjigovodstveni servis koji je vodio poslovne knjige nisu predali veliki dio potrebne dokumentacije tako da je revizija poslovanja u tijeku ali u predaje stanje dugotrajne imovine, popis sitnog inventara te rekapitulaciju obračunskih lista.
Dakle, prvostupanjski sud je trebao provesti postupak propisan Stečajnim zakonom povodom prijedloga dužnik za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom i prije svega ispitati je li prijedlog podnesen od ovlaštene osobe, s tim da iz spisa proizlazi da Financijska agencija nije podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka već upravo stečajni dužnik. Prema odredbi čl. 109. st. 2. Stečajnog zakona prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ovlašten je podnijeti vjerovnik ili dužnik, ako zakonom nije drukčije određeno. Kako prvostupanjsko rješenje uopće ne sadrži razloge o toj odlučnoj činjenici, to predstavlja takav nedostatak zbog kojega se uopće ne može ispitati, pa je njegovim donošenjem učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Nadalje, prema odredbi čl. 128. st. 2. Stečajnog zakona ako nije pokrenut prethodni postupak, sud će odrediti ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka najkasnije u roku 30 dana od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (stavak 2.) i na to ročište pozvati podnositelja prijedloga, za dužnika pravnu osobu osobe ovlaštene za zastupanje dužnika po zakonu, odnosno dužnika pojedinca, privremenog stečajnog upravitelja, te po potrebi vještake (stavak 3.) i konačno, sud će na tom ročištu, a najkasnije u roku od tri dana nakon njegova zaključenja, donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (stavak 6.).
Prema tome, prije donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka prvostupanjski sud je trebao održati ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka i na tom ročištu odnosno najkasnije u roku tri dana nakon njegova zaključenja donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka. Na ročištu radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka prvostupanjski je sud trebao ispitati i postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje.
Iz podataka u spisu razvidno je da uopće nije zakazano ni održano ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka, već je, bez donošenja rješenja o otvaranju prethodnog postupka i bez održanog ročišta, prvostupanjski sud donio rješenje o otvaranju stečajnog postupka iz kojeg nije jasno vidljivo niti tko je predlagatelj (FINA ili dužnik).
Zbog učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 369. st. 1. ZPP-a i odredbom čl. 10. Stečajnog zakona uvažiti žalbu, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjski sud će najprije ocijeniti je li prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnesen od ovlaštene osobe. Ako prijedlog ocijeni dopuštenim dužan je provesti postupak koji prethodi donošenju rješenja o otvaranju stečajnog postupka uključujući donošenje rješenja o pokretanju prethodnog postupka a ako odluči da ne pokrene prethodni postupak (čl. 116. Stečajnog zakona) zakazati i održati ročišta radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečajnog postupka (čl. 128. st. 2. Stečajnog zakona) te pravilno i potpuno utvrditi sve bitne činjenice potrebne za zaključak o postojanju nekog od stečajnih razloga. Ako utvrdi postojanje stečajnog razloga, te ponovno otvori stečajni postupak, u novom rješenju dužan je navesti i razloge takve odluke uvažavajući konkretna utvrđenja te procesne norme Stečajnog zakona vodeći računa o tome je li imovina dostatna za podmirenje troškova postupka (čl. 132. Stečajnog zakona).
Zagreb, 22. srpnja 2020.
Predsjednik vijeća
Kamelija Parać
Broj zapisa: 17897-d0a31
Kontrolni broj: 00a8e-79667-9079e
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=KAMELIJA PARAĆ, L=ZAGREB, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.