Revr-424/2007-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 424/07-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Petra Milas, kao predsjednika vijeća, te Ivana Mikšić, Vlatke Potočnjak Radej, Gordane Gasparini i Aleksandra Peruzović, kao članovi vijeća u pravnoj stvari tužitelja M. L. iz B., kojeg zastupa D. G., odvjetnik iz Z., protiv tuženika HRVATSKA POŠTA d.d., Zagreb, radi poništenja odluke i isplate, odlučujući o reviziji tužitelja, protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu od 6. veljače 2007. br. Gžr-1702/06, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 27. lipnja 2006. br. Pr-5363/02, u sjednici održanoj 10. listopada 2007.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja, te se ukida presuda Županijskog suda u Zagrebu br. Gžr-1702/06 od 6. veljače 2007. i presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pr-5363/02 od 27. lipnja 2006. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Pravomoćnom drugostupanjskom presudom Županijskog suda u Zagrebu br. Gžr- 1702/06 od 6. veljače 2007. odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda Općinskog suda u Zagrebu br. Pr-5363/02 od 27. lipnja 2006., kojom je odbijen tužbeni zahtjev za utvrđenje da je nedopušten otkaz ugovora o radu kojeg je tuženik dao tužitelju odlukom br. … od 21. veljače 2002. i br. … od 15. ožujka 2002; da radni odnos tužitelja nije prestao, te za isplatu naknade plaće u iznosu od 242.464,97 kn spp.

Protiv te pravomoćne drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11., čl. 354. st. 1. i čl. 385. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03; dalje: ZPP), te predlaže da se ista preinači i tužbeni zahtjev prihvati ili da se prvostupanjska i drugostupanjska presuda ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

U reviziji, u bitnom, navodi da zbog zdravstvenih razloga, s kojima je upoznao tuženika, nije na vrijeme mogao obaviti svoj radni zadatak (pošiljke dostaviti adresatima), ali da je to obavio naknadno; da su te činjenice utvrđene u postupku, ali da u presudama u tome nema razloga; da je tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka dokazao da ne postoje oni razlozi koji su navedeni u odluci o otkazu ugovora o radu, te da su mu presudama stavljeni na teret propusti u radu koji nisu bili razlogom otkaza; da zbog povrede obveze da pošiljke uruči na vrijeme nije došlo do narušavanja redovitog poštanskog prometa niti štete za tuženika, odnosno narušavanja ugleda tuženika, tako da u ponašanju tužitelja ne postoje kvalifikatorne okolnosti koje bi opravdavale izvanredni otkaz.

U odgovoru na reviziju tuženik osporava revizijske navode i predlaže da se revizija kao neosnovana odbije.

Revizija je osnovana.

Osporena presuda ispitana je u granicama iz čl. 390.a ZPP.

Ostvaren je revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP postoji kad presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i posebno, između ostalog, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

U ovom sporu nastalom u povodu otkaza ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika (čl. 106. st. 1. podst. 3. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/02, 82/01 i 114/03; dalje: ZR) odlučna je činjenica je li ponašanje tužitelja koje je od strane tuženog poslodavca kvalificirano kao kršenje radnih obveza skrivljeno ili je posljedica zdravstvene nesposobnosti radnika.

Tužitelj je u postupku tvrdio i dokazivao da svoje radne obveze nije mogao uredno izvršavati zbog slabog zdravstvenog stanja. Tu činjenicu tužitelj je iznosio i u zahtjevu za zaštitu prava protiv odluke o otkazu u postupku kod tuženika, a isto je tako tu činjenicu kao pravnorelevantnu u smislu nepostojanja krivnje za utvrđeno neuredno obavljanje radnih dužnosti ocijenilo i Radničko vijeće tuženika koje se protivilo spornom otkazu.

Suprotno navedenom, prvostupanjski sud u razlozima svoje presude navodi da se tužitelj tek u postupku pred tim sudom poziva na slabo zdravstveno stanje kao uzrok neurednog obavljanja radnih obveza i da se na njih nije pozivao „u periodu prije otkazivanja“ te zaključuje da kršenje radnih obveza nije posljedica slabog zdravstvenog stanja tužitelja.

Iste razloge prihvatio je i drugostupanjski sud, navodeći „da je sud valjano i u skladu sa stanjem spisa dao razloge,pa između stanja spisa i datih razloga nema nesklada“.

Osim navedene proturječnosti o tome je li se tužitelj na svoje slabo zdravstveno stanje pozivao i prije – u postupku kod tuženika – ili tek u sudskom postupku, postoje i daljnja proturječnost između onog što se o zdravstvenom stanju tužitelja kao uzroku neurednog izvršavanja radnih obveza navodi u razlozima presuda i medicinske dokumentacije u spisu, budući da je u medicinskoj dokumentaciji (list spisa 22. i 23.) navedeno da je tužitelj nesposoban za svoj posao i za drugi fizički rad.

Navedene proturječnosti predstavljaju nedostatke zbog kojih se presude ne mogu ispitati – bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP – radi čega je, na temelju odredbe iz čl. 394. st. 1. ZPP, prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupka.

Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 10. listopada 2007.

Predsjednik vijeća:

Petar Milas, v. r.