Kžmp-17/2019-4 · Županijski sud u Varaždinu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 19 Kžmp-17/2019-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Zdravka Pintarića, predsjednika vijeća, te Rajka Kipkea i Vlaste Patrčević Marušić, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šagi, u kaznenom predmetu protiv optuženog T. V., zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenog D. V. protiv rješenja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, Odjela za mladež, poslovni broj: 40 Kmp- 101/2018 od 9. rujna 2019., u sjednici održanoj 5. studenoga 2019.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba oštećenog D. V..

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja je na temelju čl. 78. st. 3. u svezi s čl. 545. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 120/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17., dalje: ZKP/08) odbačena žalba na presudu broj Kmp- 101/2018 od 18. rujna 2018. protiv T. V. od 30. kolovoza 2018. zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 3. KZ/11.

Protiv tog rješenja je oštećeni D. V. podnio žalbu „pobijajući isto u cijelosti“ s prijedlogom da se „pobijano rješenje ukine u pogledu imovinskopravnog zahtjeva i predmeti vrati na ponovni postupak“.

U smislu čl. 495. u svezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-506/2019 od 28. listopada 2019. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.

Žalba nije osnovana.

U konkretnom slučaju riječ je o tome da je prvostupanjski sud donio presudu o izdavanju kaznenog naloga poslovni broj: 40 Kmp-101/2018-2 od 18. rujna 2018. kojom je optuženog T.

V. proglasio krivim i osudio zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11, pri čemu je ujedno na temelju čl. 158. st. 1. i 2. ZKP/08 usvojio imovinskopravni zahtjev oštećenika u iznosu od 180.000,00 kn. Oštećeni D. V. je potom podnio žalbu protiv odluke o imovinskopravnom zahtjevu koju je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem odbacio uz obrazloženje da sukladno odredbi čl. 545. ZKP/08 protiv presude o izdavanju kaznenog naloga samo državni odvjetnik ima pravo žalbe o kojoj odlučuje viši sud.

Oštećenik se ne slaže s takvim stajalištem prvostupanjskog suda te u žalbi upozorava da ako nešto nije predviđeno posebnim odredbama o posebnim postupcima da se onda primjenjuju odredbe koje važe za redoviti kazneni postupak te je nadodao da mu je pobijanim rješenjem uskraćeno da svoje pravo ostvaruje u kaznenom postupku.

U predmetnom slučaju primjenjuju se procesno-pravna pravila iz Glave XXVI. točke 1. ZKP/08 koja nosi naslov: Izdavanje kaznenog naloga i obuhvaća čl. 540. – 545. ZKP/08. Prema odredbi čl. 540. st.

4. ZKP/08 ako je oštećenik postavio imovinskopravni zahtjev, državni odvjetnik predložit će da sud odluči o tom zahtjevu, a ako sud ne dosudi imovinskopravni zahtjev, izreći će oduzimanje imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom. Iz ovako koncipirane odredbe, dakle, proizlazi da odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu oštećenika, ako ga je postavio, sucu pojedincu predlaže državni odvjetnik u zahtjevu za izdavanje kaznenog naloga, što znači da je time procesno-pravna pozicija oštećenika u takvom slučaju drugačija od one u redovitom kaznenom postupku u kojem je on jedini ovlaštenik za podnošenje prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva (čl. 154. st.

1. ZKP/08), a iz čega se zatim ukazuje logičnom odredba čl. 464. st.

4. ZKP/08 po kojoj u redovitom kaznenom postupku oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovom imovinskopravnom zahtjevu. No u postupku izdavanja kaznenog naloga oštećenikov procesni položaj se mijenja jer spomenuti zahtjev, kako je naprijed istaknuto, predlaže državni odvjetnik, pa u iznijetom smislu ne čudi što se u posebnim odredbama koje reguliraju izdavanje kaznenog naloga oštećenik ne spominje kao procesni subjekt ovlašten za podnošenje žalbe. Naime, čl. 545. ZKP/08 propisuje posebna pravila o žalbi protiv presude kojom je izdan kazneni nalog, koja se razlikuju od pravila o žalbi protiv presude prvostupanjskog suda u redovitom postupku (čl. 463. ZKP/08 i dalje). Donošenjem posebne odredbe o žalbi protiv presude o kaznenom nalogu državnom odvjetniku, koji nije ovlašten podnijeti prigovor (pravo na prigovor protiv kaznenog naloga je u isključivoj ingerenciji okrivljenika ili njegovog branitelja – članak 542. st.

2. ZKP/08), izričito je dana mogućnost reagirati na nepravilnu presudu kojom je izdan kazneni nalog s time da žalbu protiv takve presude može izjaviti samo i isključivo državni odvjetnik (čl. 545. st.

1. ZKP/08). Prema tome, prenijeto na konkretni slučaj, samo je državni odvjetnik mogao uložiti žalbu i protiv odluke prvostupanjskog suda o imovinskopravnom zahtjevu, što je i razumljivo, budući da je jedino on, u skladu s naprijed citiranim člankom 540. st.

4. ZKP/08, i bio ovlašten predložiti da sud u presudi o izdavanju kaznenog naloga odluči o tom zahtjevu. Prema tome ne može se prihvatiti žalbena tvrdnja da posebnim odredbama kojima se uređuje postupak izdavanja kaznenog naloga nije posebno regulirano pravo na podnošenje žalbe. Naprotiv, ono je regulirano čl. 545. ZKP/08, a iz njega jasno proizlazi da oštećenik nije ovlaštenik prava na podnošenje žalbe protiv presude kojom je izdan kazneni nalog pa čak niti kada je u pitanju odluka suda o njegovom imovinskopravnom zahtjevu.

Što pak se tiče žalbenog prigovora da se prvostupanjski sud kod pobijane odluke u izreci pogrešno poziva na odredbu čl. 78. st. 3. ZKP/08, on stoji, no unatoč tome to ne znači da je osporeno rješenje iz tog razloga nepravilno i nezakonito.

Slijedom iznijetih razloga žalba oštećenika u ovom slučaju nije prihvaćena te je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08 odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Varaždinu 5. studenoga 2019.

Zapisničarka

Predsjednik vijeća

Jasmina Šagi v. r.

Zdravko Pintarić v. r.

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Upraviteljica sudske pisarnice

Mirjana Badanjak