R1 Ob-571/2024-8 · Općinski sud u Vukovaru

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VUKOVARU

Vukovar, Županijska 31

Poslovni broj: R1 Ob-571/2024-8

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vukovaru po sucu Mariji Jurić, kao sucu pojedincu u izvanparničnom predmetu predlagatelja OI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po ZOU Radojica Vučković i Marko Cerovac, odvjetnicima u Osijeku protiv I-protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Područna služba Vinkovci, Splitska16 a OIB 84397956623 zastupanog po SI, dipl. iur. po specijalnoj punomoći i II-protustranke ČI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, dana 21. srpnja 2025.

r i j e š i o j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica OI, OIB [osobni identifikacijski broj] rođena ..1954., živjela u izvanbračnoj zajednici sa pok. MI, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenim ..1949. u [adresa], BiH, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 1996. pa sve do smrti pok. BI ..2018., a sve to radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pok. BI, temeljem odredbe članka 22. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.

II. Odbija se prijedlog u odnosu na I-protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi utvrđivanja izvanbračne zajednice sa pokojnim BI, a uz prijedlog je priložila Rješenje o nasljeđivanju iza pok. BI i predložila da se saslušaju svjedoci: VI, ĆI, PI i RI.

2. Sud je usvojio prijedlog i donio rješenje broj R1 Ob-266/2023-11 od 11. siječnja 2024. koje rješenje je po žalbi I-protustranke HZMO ukinuto rješenjem Županijskog suda u Sisku broj Gž Ob-31/2024-2 od 4. prosinca 2024. radi nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. U ponovljenom postupku sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid i pročitao: Izvod iz matice umrlih za BI (list 4-5 spisa), ugovor o doživotnom uzdržavanju (list 6-8 spisa), rješenje o nasljeđivanju (list 9-10 spisa), uvjerenje o prebivalištu (list 26 spis), izvadak iz matice rođenih za EI (list 27-28 spisa), izvadak iz matice rođenih za BI, fotografiju nadgrobnog spomenika, te saslušao svjedoke VI, RI, PI i predlagateljicu OI.

4. Daljnje dokaze sud nije izvodio jer je činjenično stanje dostatno razjašnjeno, a punomoćnik predlagatelja je odustao od dokaza saslušanjem svjedoka ĆI.

5. Svjedok VI, kćerka predlagateljice propisno upozorena, u svom iskazu navela je njena majka ovdje predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. BI više od 20 godina i to prvih 10 godina u Poreču u naselju Funtana gdje je pok. BI imao svoju kuću koju je prodao i onda u [adresa]. u [adresa]. Pok. BI kad je umro sahranila ga je njena majka. Poznato joj je da je pok. BI sklopio sa predlagateljicom ugovor o doživotnom uzdržavanju, htio ju je vjenčati ali ona to nije htjela, isti nije imao djece, bio je udovac prije nego što je upoznao predlagateljicu, ona sa predlagateljicom posjećuje grob njegove pok. supruge i njegove majke po njegovoj želji. Predlagateljica se bojala izgubiti neka svoja prava pa se nije nikada prijavila na adresi u [adresa], niti u Funtani kod Poreča, u Osijek je predlagateljica dolazila platiti režije i podići svoju mirovinu, te joj pomagala oko djece jer ona živi u [adresa], a razvela se, dok je pokojni BI bio živ on bi je vozio u Osijek.

6. Svjedok RI, propisno upozoren, u svom iskazu naveo je da je pokojni BI njegov stric, živio u svojoj kući u [adresa], jedno vrijeme je živio u [adresa], pa u Poreču, naselje Funtana, bio je oženjen, a supruga mu je poginula za vrijeme rata, poslije toga se nije više vjenčavao, a predlagateljicu OI poznaje jer je dolazila kod strica. Stric ju nije nikada predstavio kao svoju suprugu nego više kao prijateljicu. Pok. BI je znao otići u Osijek kod predlagateljice i tamo boravio tjedan do dva, a predlagateljica je dolazila kod njega i boravila tjedan, dva. Poznato mu je da je pok. BI ostavio kuću u nasljedstvo predlagateljici OI ali mu nije poznato da je to bilo ugovorom o doživotnom uzdržavanju. Protustranka ČI je njegova sestra i njoj je stric ostavio automobil. Na poseban upit pun. predlagatelja navodi da je stric bio u vezi sa predlagateljicom sigurno 15 godina, a kada se stric razbolio o njemu se brinula predlagateljica i njegov stariji brat PI, predlagateljica je bila u istoj kući s pok. MI a brat je dolazio svaki dan. Sahranu je organizirao njegov brat PI i predlagateljica.

7. Svjedok PI u svom iskazu naveo je pokojni BI njegov stric i poznato mu je da je živio u izvanbračnoj zajednici sa predlagateljicom OI jer je on jedno vrijeme živio u [adresa] i posjećivao ih, jedno vrijeme su živjeli na moru u Funtani te su se vratili u [adresa]. Predlagateljica ima stan u [adresa] pa su nekada bili u Osijeku, a nekada su bili u Vinkovima jer je predlagateljica čuvala unuke u Osijeku, oboje su bili bolesni pa su skupa išli u Osječku bolnicu. Pokojni BI je ostavio novac za sahranu, jer je smatrao da sahranu treba platiti njegova izvanbračna supruga jer su bili više od 20 godina zajedno. Pokojni BI je sahranjen u grobnicu pored prve supruge u [adresa], a troškove je platila predlagateljica od novaca koje je on ostavio, 8. Predlagateljica OI u svom je iskazu navela je da je sa pok. BI bila u vezi od 1996., a počeli su zajedno živjeti 1997., prvo u [adresa], pa u Osijeku, a onda su otišli naselje u Funtana kod Poreča, gdje je pok. BI kupio kuću nakon što je prodao kuću u [adresa]. Tamo su boravili od 1998. do 2008., kada su se vratili u [adresa] gdje je ponovno kupio kuću a onu u Poreču prodao. Ona je cijelo vrijeme obilazila svoj stan zajedno sa pokojnim MI jer stan nije nikada bio iznajmljen, niti su njena djeca boravila u njemu. Ona je inače bila razvedena od 1980. godine, a pok. BI je bio udovac od 1992. godine. Nisu nikada bili prijavljeni na istoj adresi jer je ona htjela sačuvati svoj stan i neku svoju sigurnost. Njegova rodbina je znala za njihovu vezu i zajednički život, te su ih posjećivali. Ona je brinula o pok. MI do njegove smrti i organizirala sahranu. Pok. BI je bio dugo bolestan, imao je operacija kralježnice, bubrega, karcinom pluća od kojeg je na kraju umro, a u znak zahvalnosti isti je sklopio s njom ugovor o doživotnom uzdržavanju, htio je da se vjenčaju ali je bio toliko bolestan da je ona to odbila u tom trenutku zbog njega.

9. Iz pisane izjave protustranke ČI od 23. studenog 2023. proizlazi da su predlagateljica i pok. BI bili u vezi, ali na različitim adresama te su jedno kod drugoga su obitavali po nekoliko tjedana jer svatko do njih je imao svoj dom i adrese u različitim gradovima.

10. Iz smrtnog lista za pok. BI utvrđeno je kako je isti preminuo ..2018.

11. Iz Rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Nikole Vulić broj O-2192/2018 od 14. veljače 2019. utvrđeno je da su nasljednici iza pok. BI njegova izvanbračna supruga GI i nećakinja ČI.

12. Iz ugovora o doživotnom uzdržavanju od 18. svibnja 2018. vidljivo je da je pokojni BI kao primatelj uzdržavanja od izvanbračne supruge LI kao davatelja uzdržavanja istoj zauzvrat ostavlja svoju imovinu, kuću upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br [katastarska čestica], u naravi kuća broj 1 i dvorište u ulici V. Gorkana površine 234 m2, te novčano potraživanje prema ŽI iz [adresa].

13. Iz izvatka iz matične knjige rođenih Republike Srpske, Prijedor vidljivo je da je BI zaključio brak 9. listopada 1975. u Matičnom uredu Otok ([adresa]) s NI.

14. Uvidom u fotografiju nadgrobnog spomenika vidljivo je da je NI, prva supruga pok. BI preminula 1992. godine.

15. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu EI vidljivo je da je brak sklopila ..1972. u [adresa] s UI i pri tome uzela prezime muža, a brak je razveden 24. siječnja 1974. godine, također je rješenjem Sekretarijata za opće upravne poslove Osijek 20. listopada 1992. godine promiejnila osobno ime u OI.

16. Prema odredbi članka 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18. i 115/18.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a st. 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. ovoga članka (udovica, odnosno udovac) smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

17. Obzirom na sve naprijed iznijeto, ovaj sud je mišljenja kako je između predlagateljice i pok. MI postojala zajednica života, koja je trajala duže od tri godine odnosno od 1996. pa do smrti Ive Komljenovića 2018. i koja je po svojim svojstvima i karakteristikama izjednačena s bračnom zajednicom.

18. Ovo je sud utvrdio iz iskaza saslušanih svjedoka VI, TI, PI, iz izjave protustranke MI, te iz iskaza same predlagateljice koji su se o činjenici zajedničkog života predlagateljice i pok. MI izjasnili podudarno, da su predlagateljica i pok. BI živjeli zajedno na način da su bili međusobno povezani emocionalno, da su brinuli jedno o drugom, skupa posjećivali liječnike, skupa odlazili u Osijek i vraćali se u [adresa] u stan pok. MI, da je predlagateljica njegovala pok. MI u bolesti i sahranila ga prema njegovoj želji.

19. Osim toga i po rješenju o nasljeđivanju iz pok. BI, jedinim od nasljednika je proglašena predlagateljica OI, kao izvanbračna supruga pokojnog MI, pa s tog osnova se smatra izvanbračna zajednica priznata od strane zakonskih nasljednika pok. MI.

20. Da su predlagateljica i pok. BI bili slobodnog bračnog stanja za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice sud je utvrdio uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu OI a uvidom u fotografiju nadgrobnog spomenika pok. MI vidljiva je smrt njegove prve supruge NI, što znači da je pok. BI bio udovac dok je bio u izvanbračnoj zajednici sa predlagateljicom, a što su potvrdili i svi saslušani svjedoci i predlagateljica.

21. Predlagateljica je dokazala pravni interes za vođenje ovog postupka ostvarivanjem prava na mirovinu a izvanbračnu zajednicu je dokazala vjerodostojnim svjedocima, i vjerodostojnom ispravom – rješenjem o nasljeđivanju.

22. Odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

22.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

23. Slijedom navedenog i provedenog dokaznog postupka, sud je donio odluku kao pod toč. I. izreke rješenja.

24. Prijedlog u odnosu na I-protustranku HZMO nije osnovan.

25. Predlagateljica je promašila pasivnu legitimaciju jer se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nego o pravu nasljednika na istu mirovinu ili druga prava koja izvanbračnoj supruzi pripadaju.

26. Ovakav pravni stav suda utemeljen je na pravnom shvaćanju izraženom u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., Revd-3557/2023-2 od 22. studenog 2023 i Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024. prema kojima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u izvanparničnom sudskom postupku radi utvrđenja statusa izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. ZMO, ističući kako se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

27. Slijedom svega naprijed iznijetog, valjalo je riješiti kao toč. II izreke ovoga rješenja.

U Vukovaru 21. srpnja 2024.

S u d a c:

Marija Jurić, univ. spec. iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana po primitku istog. Žalba se predaje putem ovoga suda pismeno u 3 primjerka.

Dostaviti:

1. Pun. predlagatelja

2. Protustrankama I i II,

3. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Vinkovci - po pravomoćnosti