Rev-14/1990-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 14/1990-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Augusta Husineca, Ilije Čuljata, Gordane Gasparini i Vladimira Drakulića kao članova vijeća, u gradjansko-pravnoj stvari tužiteljice Z. G. iz Z., koju zastupa D. I., odvjetnik iz Z., protiv tuženoga H. E. iz Z., koga zastupa V. M., odvjetnik iz Z., radi utvrdjenja nevaljanosti otkaza, rješavajući reviziju tuženoga protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu od 13. lipnja 1989. br. Gž-3365/89-2, kojom je potvrdjena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 17. lipnja 1987. br. P-408/86, u sjednici održanoj dana 29. svibnja 1990,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se revizija tuženoga te se ukida presuda Okružnog suda u Zagrebu od 13. lipnja 1989. br. Gž-3365/89-2 i predmet vraća navedenom sudu na ponovno sudjenje pred drugim vijećem.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom Općinskog suda u Zagrebu od 17. lipnja 1987. br. P-408/86 usvojen je tužbeni zahtjev tužiteljice G. Z. te utvrdjeno da otkaz radnog odnosa, kojeg je tuženik H. E. - bife R. Z., …, dao dana 21. IX 1982. godine sa danom 18. IX 1982. godine, tužiteljici G. Z. iz Z., …, nepravovaljan je, pa se tužiteljica i dalje nalazi u neprekidnom radnom odnosu sa tuženikom i tuženik joj je dužan priznati sva prava iz radnog odnosa i omogućiti joj normalan daljnji rad kao i naknaditi parnični trošak u iznosu od 75.104 dinara (7,50 konvertibilnih dinara) sve u roku od 8 dana.

Rješavajući po žalbi tuženoga drugostepeni Okružni sud u Zagrebu je presudom od 15. lipnja 1989. br. Gž-3365/89-2 odbio žalbu tuženoga kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu od 17. lipnja 1987. br. P-408/86.

Protiv citirane drugostepene pravomoćne presude pravodobno je izjavio reviziju tuženi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, te predložio da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev tužiteljice, ili podredno da se revizija prihvati i rješenjem ukine nižestepene presude i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak.

Na reviziju tuženoga nije odgovoreno, niti se nadležni javni tužilac izjasnio o reviziji.

Revizija tuženoga je osnovana.

Ostvaren je revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka na koji ukazuje tuženi u reviziji time što drugostepeni sud nije u cijelosti odgovorio na žalbene razloge tuženoga, već se pretežno poziva na razloge prvostepene presude.

Rješenjem ovoga suda od 20. XII 1988. br. Rev- 2216/88 ovaj revizijski sud već je ukazao drugostepenom sudu na propust u obrazloženju ranije drugostepene presude od 31. V 1988. gdje se drugostepeni sud pozivao na razloge prvostepene presude navodeći da se time izbjegava nepotrebno ponavljanje. Ukazano je da takovo obrazloženje nije u skladu sa odredbama Zakona o parničnom postupku prema kojima je drugostepeni sud dužan ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog značaja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti.

U ponovljenom postupku drugostepeni sud nije postupio u skladu sa uputama ovog revizijskog suda iz rješenja od 20. XII 1988, pa je time ponovno počinjena ista bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ukazuje tuženi u reviziji.

Od navedenih žalbenih razloga tuženoga drugostepeni sud je u pobijanoj presudi razmatrao samo žalbeni razlog koji se odnosi na pogrešno i nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje, te je naveo da prvostepeni sud opravdano nije prihvatio tvrdnje žalitelja da je otkaz tužiteljici dat zbog razloga koji se navode u pismenom otkazu, već da je, naprotiv, utvrdio da je razlog otkaza pokrenuta parnica od strane tužiteljice protiv žalitelja radi isplate osobnog dohotka, u kojoj je inače ona pravomoćno uspjela, te da je za ovako utvrdjeno činjenično stanje prvostepeni sud naveo valjane i uvjerljive razloge koje prihvaća i drugostepeni sud.

Pobijanom presudom drugostepenog suda počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka na koju ukazuje revident navodeći da je u prvostepenoj presudi konstatirano drugačije od onoga kako to citira drugostepena presuda. U prvostepenoj presudi se o razlozima otkaza tužiteljice govori na dva mjesta. U obrazloženju na str. 2. stav 4. navodi se, izmedju ostalog; "to govori, da sama tužba radi traženja novca od tuženika nije donijela do pogoršanja odnosa izmedju ovdje stranaka." Na str. 3. obrazloženja prvostepene presude u stavu 2. prvostepeni sud zaključuje: "... a to je glavni razlog tog otkaza za tuženika bio zapravo vodjeni spor protiv njega od strane^tužiteljice za naplatu osobnog dohotka i prekovremenog rada," - što predstavlja kontradikciju u obrazloženju prvostepene presude, jer na jednom mjestu tvrdi da je vodjenje spora za prekovremeni rad bio razlog za otkaz, a na drugom mjestu tvrdi da taj spor nije poremetio odnose stranaka. O tome pobijana drugostepena presuda ne govori ništa.

U pobijanoj presudi nije uopće ocijenjeno da li je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo i na temelju kojih propisa. O primjeni materijalnog prava sud je dužan voditi računa po službenoj dužnosti, pa je trebao uočiti da se prvostepeni sud u pobijanoj presudi, kad govori o primjeni materijalnog prava, poziva na propise koji su objavljeni i stupili na snagu 1983. godine, a trebao je primijeniti propise koji su bili na snazi u vrijeme davanja spornog otkaza dana 21. IX 1982. godine.

U ponovljenom postupku drugostepeni sud će ocijeniti žalbene navode tuženoga koji su od odlučnog značaja za rješenje ovog spora, te će imati u vidu i razloge na koje pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku, te će nakon toga pravilnom primjenom odredaba Zakona o parničnom postupku i pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o žalbi tuženoga protiv prvostepene presude.

Dakle, ostvareni su revizijski razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, pa je temeljem čl. 394. st. 1. Zakona o parničnom postupku prihvaćena revizija tuženoga, ukinuta drugostepena presuda i predmet vraćen drugostepenom sudu na ponovni postupak, time da se ponovni postupak provede pred izmijenjenim vijećem.

U Zagrebu, 29. svibnja. 1990.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v.r.