Revd-612/2025-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske



REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-612/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marinko Brajko, odvjetnik u Đakovu, protiv tuženika Addiko Bank d.d., OIB 14036333877, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Marija Vujasin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 2719/2023-2 od 1. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj P-44/2022-28 od 19. svibnja 2023., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,

r i j e š i o j e:

Dopušta se tuženiku revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2719/2023-2 od 1. listopada 2024. u odnosu na pravna pitanja:

"1) Je li tužitelj, koji je trgovačko društvo i korisnik kredita, prilikom sklapanja ugovora o kreditu namijenjenog njegovoj profesionalnoj djelatnosti, dužan postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima – pažnjom dobrog stručnjaka

odnosno

Može li se u takvoj situaciji tužitelj osnovano pozivati na to da u pojedinim odredbama sklopljenog ugovora o kreditu nije sadržana prava volja stranaka odnosno da je odredba kojom je ugovorio promjenjivost kamatne stope ništetna

odnosno

Je li sud prilikom ocjene nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05) prilikom njihovog tumačenja i procjene dužan voditi računa o stupnju pažnje koju je prilikom sklapanja ugovora o kreditu tužitelj upotrijebio;

2) Od kada nastaje obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti dijela ugovorne odredbe sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač?"

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2719/2023-2 od 1. listopada 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Đakovu, poslovni broj P-44/2022-28 od 19. svibnja 2023. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositelj navodi da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2. Pitanja koja je tuženik naznačio u prijedlogu glase:

"1) Treba li ugovornu odredbu o načinu promjene ugovorne kamate sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač, a kojom se promjena ugovorne kamate čini ovisnom o izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama banke, smatrati nedovoljno određenom, preciznom i utvrđenom?

odnosno

Je li odredba ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i kreditne institucije, koji je potvrđen od strane javnog bilježnika, a kojom je ugovoreno pravo kreditne institucije izvršiti promjenu visine kamatne stope izmjenama i dopunama Odluke o kamatnim stopama banke, protivna odredbi iz članka 3., ili članka 10. stavak 3., ili članka 269. stavak 2., ili članka 271. ili članka 272. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" broj 35/05);

2) Može li odluka suda, u slučaju utvrđene ništetnosti ugovorne odredbe o načinu promjene kamatne stope sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač, imati za učinak primjenu kamatne stope kao da takva promjenjivost kamate nije ugovorena;

3) Je li tužitelj, koji je trgovačko društvo i korisnik kredita, prilikom sklapanja ugovora o kreditu namijenjenog njegovoj profesionalnoj djelatnosti, dužan postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima struke i običajima – pažnjom dobrog stručnjaka;

odnosno

Može li se u takvoj situaciji tužitelj osnovano pozivati na to da u pojedinim odredbama sklopljenog ugovora o kreditu nije sadržana prava volja stranaka odnosno da je odredba kojom je ugovorio promjenjivost kamatne stope ništetna;

odnosno

Je li sud prilikom ocjene nepoštenosti ugovorne odredbe u smislu odredbi Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05) prilikom njihovog tumačenja i procjene dužan voditi računa o stupnju pažnje koju je prilikom sklapanja ugovora o kreditu tužitelj upotrijebio;

4) Od kada nastaje obveza plaćanja zateznih kamata na iznos stečenog bez osnove kao posljedice utvrđene ništetnosti dijela ugovorne odredbe sadržane u ugovoru o kreditu, kojega su sklopili kreditor i osoba koja nije potrošač?".

3. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog tuženika.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavak 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio kako su pravna pitanja naznačena u izreci rješenja važna za odluku u ovome sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni budući da je riječ o pravnim pitanjima o kojima sudska praksa viših sudova nije jedinstvena (pri čemu je ukazano na odluku Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1558/2017 od 10. lipnja 2020. kao nepodudarnu s predmetnom), a revizijski sud o tom pitanju nije izrazio svoje pravno shvaćanje.

6. U odnosu na ostala naznačena pitanja smatra se da je prijedlog povučen (članak 389.b. stavak 3. ZPP).

7. Slijedom iznesenog je na temelju odredbe članka 389.b stavak 3. u vezi s člankom 385.a stavak1. ZPP valjalo riješiti kao u izreci.

Zagreb, 7. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Ivan Vučemil