Jž-1723/2017-0 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Jž-1723/2017.

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. V.M., zbog prekršaja iz čl. 20. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10 i 60/10), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Velikoj Gorici od 23. svibnja 2017., broj 14. Pp J-300/17, u sjednici vijeća održanoj 4. travnja 2018.

r i j e š i o j e

Prihvaća se žalba okr. V.M., ukida se pobijana prvostupanjska te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Velikoj Gorici od 23. svibnja 2017., broj 14. Pp J-300/17, proglašen je krivim okr. V.M. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 20. st. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna u iznosu 1.500,00 kuna, u koju se vrijeme lišenja slobode 22. i 23. svibnja 2017. uračunava kao 600,00 kuna, pa je okrivljeniku preostala novčana kazna u iznosu 900,00 kuna, koju je dužan platiti u roku jedna mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja 2/3 preostalog dijela izrečene novčane kazne, a obvezan je i naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 300,00 kuna.

Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik osobno zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se žalba prihvati, a pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi od optužbe odnosno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba je osnovana.

U pravu je žalitelj kada tvrdi da je u provedenom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17), koja je utjecala odnosno mogla utjecati na presudu.

Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku, između ostalog, temeljio i na iskazima svjedoka S.K. i A.M., koje nije ispitao neposredno, nego je pročitao zapisnike o njihovom ispitivanju pred policijom.

Međutim, odredbom čl. 173. st. 1. Prekršajnog zakona propisano je da će se, pri ispitivanju svjedoka i vještaka u prekršajnom postupku, smisleno primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku ako Prekršajnim zakonom nije što drukčije određeno, a u čl. 167. st. 6. Prekršajnog zakona određeno je da će se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i mišljenje vještaka pročitati ako postoje uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti tih osoba, pri čemu su uvjeti za održavanje glavne rasprave bez nazočnosti svjedoka propisani u čl. 167. st. 4. Prekršajnog zakona. Tom zakonskom odredbom jasno je propisano „ako druge pozvane osobe nisu došle na glavnu raspravu, ona će se održati i bez njihove nazočnosti“, što znači da je za održavanje glavne rasprave bez svjedoka nužno da je svjedok bio pozvan na tu glavnu raspravu.

U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije postupio sukladno odredbi čl. 162. st. 2. Prekršajnog zakona i na ispitivanje nije pozvao spomenute svjedoke, već je pročitao njihove iskaze, iako njihovim nepozivanjem na ročište nisu bili ostvareni uvjeti za čitanje njihovih iskaza (čl. 167. st. 6. u vezi st. 4. Prekršajnog zakona). Time je prvostupanjski sud počinio relativno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. Prekršajnog zakona u vezi čl. 167. st. 4. i st. 6. Prekršajnog zakona, a što je moglo utjecati na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

Činjenica da se u konkretnom slučaju vodio žurni postupak, a ne glavna rasprava, ne mijenja obvezu suda da postupa u skladu sa spomenutim odredbama Prekršajnog zakona, tim više što je čl. 222. st. 2. Prekršajnog zakona, koja odredba se odnosi na vođenje žurnog postupka, propisano da sud, sukladno odredbama Prekršajnog zakona, poziva okrivljenika, svjedoke, vještaka i ostale radi ispitivanja te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno donosi odluku o prekršaju.

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim odlučnim činjenicama.

Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 4. travnja 2018.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Martina Bastić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Prekršajnom sudu u Velikoj Gorici u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenicu i tužitelja.