Rev-3165/1992-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3165/1992-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Ilije Čuljata kao predsjednika vijeća, te Augusta Husineca, Đorđa Bjegovića, Radomire Felicijan-Maoduš i dr. Iva Grbina kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice R. .V.A. .R., koju zastupa R. -K.V., odvjetnik iz R., protiv tuženika R.S. iz R., koga zastupa A.J., odvjetnik iz R., radi vraćanja dara, rješavajući reviziju tuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Rijeci od 3. lipnja 1992. br. Gž 720/92, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rabu od 20. prosinca 1991. br. P 170/91-23, u sjednici održanoj dana 28. srpnja 1993.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se revizija tuženika te se ukida presuda Okružnog suda u Rijeci od 3. lipnja 1992. br. Gž 720/92 i presuda Općinskog suda u Rabu od 20. prosinca 1991. br. P 170/91-23 i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pravomoćnom presudom Okružnog suda u Rijeci od 3. lipnja 1992. br. Gž 720/92 odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Rabu od 20. prosinca 1991. br. P 170/91-23 kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice i suđeno da se raskida ugovor o prijenosu prava korištenja sklopljen dana 14. veljače 1989. godine između tužiteljice R. -V.A. i tuženika R.S. na temelju kojeg je tuženik u zemljišnim knjigama uknjižen kao nosilac prava korištenja u 1/2 dijela na čk. br. 490/4 neizgrađeno građevinsko zemljište sa 1000 m5 upisano u zk. ulošku br. 2054 k.o. R. - M., pa je tuženik obvezan trpjeti uspostavu ranijeg zemljišno-knjižnog stanja u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja i naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 5.840 dinara u roku od 15 dana pod prijetnjom izvršenja.

Protiv citirane presude drugog stupnja pravodobno je izjavio reviziju tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, te predložio da se presude sudova nižeg stupnja ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Na reviziju tuženika nije odgovoreno, niti se nadležni državni odvjetnik izjasnio o reviziji.

Revizija tuženika je osnovana.

Ostvaren je revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka na koji ukazuje tuženik navodeći da je u žalbi protiv presude prvog stupnja, između ostalog, isticao nove činjenice da je na spornom zemljištu naknadno izgrađen objekt od zajedničkog građevnog materijala stranaka i da sam objekt čini bračnu tečevinu, te je na tu okolnost predlagao izvođenje novih dokaza uviđajem na licu mjesta.

Na ovaj žalbeni navod sud drugog stupnja nije odgovorio, iako se radi o činjenicama koje su odlučne za rješenje ovog spora. Naime, ako je doista točna tvrdnja tuženika da je naknadno sagrađen objekt na tom zemljištu, onda je pri ocjeni osnovanosti tužbenog zahtjeva sud morao imati u vidu načina stjecanja s obzirom na doprinos stranaka odnosno ulaganjem u posebnu imovinu drugog bražnog druga ako je tim ulaganjem promijenjeno sučanstvo stvari.

Tuženik je u žalbi ukazivao i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91) navodeći da je posljednje ročište 20.XII. 1991. održano u njegovoj odsutnosti, a na to ročište nije bio uredno pozvan.

Niti na ovaj žalbeni prigovor sud drugog stupnja nije odgovorio, iako se radi o žalbenim navodima koji su od odlučnog značenja za rješenje ovog spora, pa je sud bio dužan u obrazloženju presude drugog stupnja ocijeniti te žalbene navode, kako je to određeno čl. 375. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Dakle, ostvareni su revizijski razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ukazuje tuženik u reviziji iz čl. 354. st. 1. i 354. st. 2. toč. 7. Zakona o parničnom postupku, pa je temeljem čl. 394. Zakona o parničnom postupku valjalo prihvatiti reviziju tuženika, ukinuti presude nižeg stupnja i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

U Zagrebu, 28. srpnja 1993.

Predsjednik vijeća:

Ilija Čuljat, v.r.