Rev-x-164/2009-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev-x 164/09-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Davorke Lukanović-Ivanišević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. P. iz S. B., zastupanog po punomoćniku iz Odvjetničkog društva Ž. R. i kolege iz S. B., protiv tuženice Republike Hrvatske - Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu Slavonski Brod, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženice izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-469/07-2 od 22. prosinca 2008., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu od 2. siječnja 2007. broj P-2054/95- 33, u sjednici održanoj 29. veljače 2012.,

p r e s u d i o j e:

Prihvaća se revizija tuženice i preinačuje presuda Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-469/07-2 od 22. prosinca 2008. i presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj P-2054/95-33 od 2. siječnja 2007. i sudi:

Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

I. Nalaže se tuženici platiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 9.636,00 (devettisućašestotridesetšest) kuna, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi od 15% godišnje počevši od 2. siječnja 2007. do isplate, kao i sa zahtjevom za naknadu mu parničnog troška u iznosu od 7.754,50 kn.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 6.460,00 kn, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženici isplatiti tužitelju na ime naknade štete iznos od 9.636,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 15% godišnje počevši od 2. siječnja 2007. do isplate i naknaditi mu parnični trošak u iznosu od 7.754,50 kn, u roku od 15 dana.

Presudom suda drugog stupnja u toč. I. izreke odbijena je žalba tuženice kao neosnovana, pa je gore navedena presuda suda prvog stupnja potvrđena.

U toč. II. izreke odbijen je zahtjev tuženice za naknadu joj troškova žalbe.

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja reviziju podnosi tuženica pozivom na odredbe iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07, 88/05 i dr. – dalje ZPP), a zbog materijalnopravnog pitanja kojeg smatra važnim za jedinstvo u primjeni prava i ravnopravnost građana.

Predlaže da se revizija prihvati i pobijana presuda preinači tako da se tužitelja s tužbenim zahtjevom odbije i naloži mu naknaditi parnični trošak tuženici, zajedno s troškom revizije.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija je osnovana.

Ovaj je revizijski sud ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi iz čl. 392.a) st. 2. ZPP u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u okviru određeno navedenog materijalnopravnog pitanja zbog kojeg se ona podnosi.

Ispitujući na takav način pobijanu presudu nalazi se revizija osnovanom.

Naime, revizijom se postavlja materijalnopravno pitanje sljedećeg sadržaja.

Smatra li se šteta počinjena od strane pripadnika srpskih paravojnih postrojbi uporabom vatrenog oružja, državljanima na području UMPA zone 29. travnja 1995., ratnom štetom za koju Republika Hrvatska ne odgovara ili aktom terora za koju postoji odgovornost Republike Hrvatske.

Nižestupanjski su sudovi prihvatili tužbeni zahtjev i naložili tuženici naknadu štete tužitelju iz razloga jer su smatrali da se štetni događaj ima smatrati aktom terora za koji odgovara Republika Hrvatska, neovisno o tome je li štetnik utvrđen, kazneno progonjen i oglašen krivim sukladno odredbama čl. 2. i čl. 3. Zakona o odgovornosti za štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija ("Narodne novine" broj 117/03 – dalje ZOŠT).

U postupku suda prvog stupnja je utvrđeno, a od tih je utvrđenja pošao i sud drugog stupnja, da se tužitelj zajedno s ostalim radnicima vraćao s rada u Njemačkoj kada su 29. travnja 1995. na dijelu autoceste Z.-L. kod nadvožnjaka O. bili napadnuti od strane pripadnika srpskih paravojnih formacija koji su pucali iz vatrenog oružja, nakon čega je došlo do slijetanja vozila izvan ceste i prevrtanja, kada je tužitelj zadobio teške tjelesne povrede.

Utvrđeno je da je autocesta Z.-L. u vrijeme i na mjestu štetnog događaja bila otvorena za slobodan promet, u skladu sa Sporazumom o normalizaciji ekonomskih odnosa što su ga početkom 1994. u Uredu međunarodne konferencije za bivšu Jugoslaviju u Zagrebu zaključili predstavnici lokalnih Srba iz UMPA sektora „Z.“ i predstavnici hrvatskih vlasti. Slijedom takvih utvrđenja pogrešni su zaključci nižestupanjskih sudova da se predmetni štetni događaj ima smatrati terorističkim aktom, temeljem čl. 1. st. 2. ZOŠT, već, suprotno tome, navedeni štetni događaj ima sve karakteristike ratne štete u smislu odredbe čl. 2. Zakona o utvrđivanju ratne štete ("Narodne novine" broj 61/91 – dalje ZURŠ).

Naime, u smislu odredbe čl. 2. ZURŠ, ratna šteta u smislu tog zakona je svaka imovinska i neimovinska, posredna i neposredna, učinjena od neprijatelja, ilegalnih skupina, legalnih tijela Republike Hrvatske, kao i saveznika navedenih skupina i tijela koja je posredno ili neposredno nastala od 15. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstava i ratnih operacija.

U predmetnom slučaju utvrđeno je da je šteta nastala djelovanjem pripadnika srpskih paravojnih formacija, te ima karakter ratne štete.

Da je tome tako proizlazi i iz niza odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na koje se poziva tuženica revizijom (Rev-x 166/09, Rev-x 165/09, Rev-x 324/09, Rev-x 193/10). Pobijana je presuda suprotna već zauzetom pravnom shvaćanju ovog revizijskog suda.

Valjalo je stoga pobijanu presudu preinačiti zajedno s presudom suda prvog stupnja i odbiti tužbeni zahtjev te tužitelju naložiti naknaditi parnični trošak tuženici, koji se sastoji od troškova zastupanja u prvostupanjskom, žalbenom i revizijskom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP).

Valjalo je stoga odlučiti kao u izreci ove presude, pozivom na odredbu iz čl. 395. st. 2. i čl. 166. st. 2. ZPP.

U Zagrebu, 29. veljače 2012.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Jadranko Jug, v.r.