Gž Ovr-381/2019-2 · Županijski sud u Varaždinu

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 26 Gž Ovr-381/2019-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. h. d.o.o., OIB: …, Z., Podružnica Č., zastupanog po punomoćnicima Odvjetničkog društva H. & P. d.o.o. u Z., protiv ovršenice A. M. G., OIB: …, iz Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Povrv-405/2017-2 od 22. svibnja 2017., dana 3. travnja 2019.

r i j e š i o j e

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Povrv-405/2017-2 od 22. svibnja 2017. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem odbačen je prijedlog za ovrhu i ukinuto je rješenje o ovrsi javnog bilježnika L. Š.-S. u Z. broj Ovrv-26100/16 od 20. prosinca 2016.

Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući ovome sudu preinačiti pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima, odnosno podredno rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da je javni bilježnik L. Š.-S. u Z. 20. prosinca 2016. donijela rješenje o ovrsi broj Ovrv-26100/16 i da je ovršenica izjavila prigovor protiv tog rješenja. Nadalje navodi da prema presudi Suda Europske unije broj C 484/15 i C 551/15 javni bilježnici u Hrvatskoj, kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave, ne mogu se smatrati sudom u smislu Uredbe o Europskom nalogu za izvršenje, a ni za potrebe primjene Uredbe o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, te da poštivanje načela uzajamnog povjerenja među državama članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela države članice čije se izvršenje traži u drugoj državi članici budu donesena u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti, nepristranosti i kontradiktornosti postupka. Obzirom postupak koji je prethodio donošenju rješenja o ovrsi nije bio kontradiktorni i da se odluka javnog bilježnika ne može smatrati sudskom odlukom, prvostupanjski sud zaključuje da je rješenje o ovrsi donijelo apsolutno nenadležno tijelo i da je potrebno primijeniti pravila o apsolutnoj nenadležnosti, radi čega je primjenom čl. 16. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br.: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08, 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. i 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP) odbacio prijedlog za ovrhu i ukinuo rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Zaključno navodi da je prijedlog za ovrhu neuredan iz razloga što potpis odvjetnika na prijedlogu za ovrhu nije u izvorniku i što vjerodostojna isprava sadrži faksimil potpisa direktora ovrhovoditelja.

U žalbi ovrhovoditelj ističe da su javni bilježnici ovlašteni voditi postupak i donositi odluke sukladno čl. 10. st. 1. Ovršnog zakona i da primjenom čl. 278. Ovršnog zakona odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, slijedom čega smatra neosnovanim stajalište prvostupanjskog suda da je u donošenju rješenja o ovrsi postupalo apsolutno nenadležno tijelo. Ističe da se kontradiktornost postupka ostvaruje kroz primjenu čl. 11. st. 2. Ovršnog zakona koja omogućuje ovršeniku podnijeti prigovor protiv rješenja o ovrsi, te pod određenim pretpostavkama raspravljanje u parničnom postupku kao u povodu prigovora protiv platnog naloga. Presude Suda Europske unije i europsko zakonodavstvo smatra neprimjenjivim, jer Uredbe na koje se poziva prvostupanjski sud reguliraju prekograničnu naplatu i izvršenje odluka u drugoj državi članici, a što nije situacija u konkretnom slučaju. Osporava i zaključak prvostupanjskog suda da bi prijedlog za ovrhu bio neuredan, obzirom sadrži sve što je propisano čl. 29. Ovršnog zakona za sadržaj prijedloga za ovrhu.

Prema stanju u spisu ovaj sud utvrđuje da je ovrhovoditelj 24. lipnja 2016. podnio prijedlog za ovrhu protiv ovršenice na temelju vjerodostojne isprave – izvoda iz poslovnih knjiga javnom bilježniku u Z. gdje i ovršenica ima prebivalište. Odredbom čl. 278. Ovršnog zakona (Narodne novine br.: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., u daljnjem tekstu: OZ) propisano je javni bilježnici odlučuju o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave u skladu s odredbama toga Zakona, dok je čl. 279. st. 1. OZ-a propisano da je za određivanje ovrhe mjesno nadležni javni bilježnik čije je sjedište u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika. Obzirom na navedeno pogrešno je stajalište prvostupanjskog suda kojim zaključuje da je javni bilježnik L. Š.-S. u Z. apsolutno nenadležna za donošenje rješenja o ovrsi.

Osnovano ukazuje ovrhovoditelj u žalbi da se Uredba o priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima i Uredba o europskom nalogu za izvršenje ne primjenjuju u konkretnom slučaju kada su obje stranke domaće fizičke i pravne osobe, te da svoju primjenu nalazi nacionalno materijalno pravo koje je prvostupanjski sud bio dužan primijeniti. Isto tako nije pravilno stajalište prvostupanjskog suda da prijedlog za ovrhu nije potpun iz razloga što nije potpisan vlastoručnim potpisom odvjetnika već faksimilom, kao i vjerodostojna isprava na kojoj je faksimil odgovorne osobe, iz razloga što čl. 106. st. 3. ZPP-a propisuje da se podnesak potpisuje na njegovom kraju pa se potpisanim podneskom smatra i onaj koji sadrži faksimil potpisa, dok se izvod iz poslovnih knjiga može potpisati i otiskivanjem faksimila.

Stoga je ovaj sud prihvatio žalbu ovrhovoditelja i primjenom čl. 380. toč. 3. ZPP-a ukinuo pobijano rješenje i predmet vratio prvostupanjskom sudu na postupanje u skladu s prigovorom ovršenice.

U Varaždinu 3. travnja 2019.

Sutkinja

Sanja Bađun