Rev-499/1992-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 499/1992-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparović, kao predsjednika vijeća, te Gordane Gasparini, Ilije Čuljat, Augusta Husinec i Stanka Hautz, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. P. iz N. B., kojeg zastupaju T. T. i dr., odvjetnici iz Z., protiv tuženika Z.S. T. Lj., radi naknade štete, rješavajući reviziju tuženika protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Zagrebu od 5. studenog 1991. br. Gž- 9256/91, kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Samoboru od 12. lipnja 1991. br. P-2/91, u sjednici održanoj dana 13. prosinca 1994.,

r i j e š i o je :

I. Revizija tuženika se prihvaća, te se ukida presuda Okružnog suda u Zagrebu br. Gž-9256/91 od 5. studenog 1991. i predmet vraća sudu drugog stupnja na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom Okružnog suda u Zagrebu br. Gž-9256/91 od 5. XI. 1991. uvažena je žalba tužitelja i preinačena je presuda Općinskog suda u Samoboru br. P-2/91 od 12. VI. 1991., tako daje tužitelju na ime naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđeno, pored iznosa dosuđenog presudom suda prvog stupnja od dinara 34.000 i rente od dinara 2.430, još i iznos od dinara 42.840 i renta od dinara 3.060 mjesečno od 1. V. 1991. pa unaprijed.

Protiv ove pravomoćne presude suda drugog stupnja reviziju je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se ista preinači tako da se žalba tužitelja odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi.

Tužitelj nije odgovorio na reviziju niti se o reviziji izjasnio Državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Revizija je osnovana.

U postupku pred sudom drugog stupnja ostvaren je revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP, na koju opisno ukazuje revident.

Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 13. ZPP postoji kad presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati i, posebno, među ostalim, i kad ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

U ovom sporu radi određivanja visine naknade za tuđu pomoć odlučnu činjenicu predstavlja cijena usluge pružanja tuđe pomoći. U razlozima presude suda drugog stupnja navodi se da je sud prilikom određivanja naknade imao "u vidu cijene koje su se u to vrijeme kretale na tržištu, za njegu . . . .". Ne navodi se, međutim, koliko iznose te cijene i da li su to cijene koje naplaćuje ustanova koja se u vidu gospodarske djelatnosti bavi pružanjem tih usluga ili su to neke druge cijene po kojima se može osigurati potrebna usluga.

Zbog nedostatka ovih razloga, presuda suda drugog stupnja ne može se ispitati, pa je, na temelju odredbe iz čl. 394. st. 1. ZPP, istu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu drugog stupnja na ponovni postupak.

U ponovnom postupku sud drugog stupnja otkloniti će navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i prilikom ponovnog suđenja vodit će računa o pravnom stavu zauzetom na prvoj sjednici Građansko-privrednog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane dana 15. lipnja 1992., koje glasi: "Oštećenik ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege i onda kad mu je ta pomoć i njega pružena besplatno (npr. od strane članova njegove obitelji). Ta naknada se određuje po netto zaradi osobe koja bi u mjesto u kojem je tuđa pomoć i njega pružena bila sposobna pružiti takvu uslugu. Ako pak takva osoba ne postoji visina naknade štete dosuđuje se prema slobodnoj ocjeni primjenom čl. 223. ZPP".

Odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu, 13. prosinca 1994.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović v.r.