Rev-1195/2013-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1195/13-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja i mr. sc. Igora Periše člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja T. J. iz D., kojeg zastupa punomoćnik P. B., odvjetnik u V., protiv tuženice Republika Hrvatska koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću. Građansko- upravni odjel, radi ispravka uknjižbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu - Stalna služba u Koprivnici broj Gž-3754/12-2 od 7. veljače 2013., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Metkoviću - Stalna služba u Pločama broj P-638/11 od 10. srpnja 2012., u sjednici održanoj 10. svibnja 2018.,

r i j e š i o j e :

Ukida se presuda Županijskog suda u Varaždinu - Stalna služba u Koprivnici broj Gž- 3754/12-2 od 7. veljače 2013. i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

O troškovima parničnog postupka koji su nastali u povodu izjavljene revizije, odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom prihvaćen je zahtjev tužitelja kako glasi:

" I. Utvrđuje se da je tužitelj putem svojih pravnih prednika do 6. travnja 1941. godine postao vlasnik nekretnine označene kao dio čest.zem. .../pašnjak/površine 861 m2, ZU ... k.o. D., prikazane u skici vještaka ing. B. V. u predmetu P-240/09/prilog 3/ od siječnja 2010. g. slovima A,B,C,D,E,E1,K1,L,A koja skica se ima stmatrati sastavnim djelom ove presude i to u dijelu 1/1, što mu je tuženik dužan i priznati, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i prijavnog lista zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime u zemljišnoknjižnom odjelu za cijelo uz istodoban upis brisanja tog prava s imena tužene.

II. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao dio čest.zem. .../pašnjak/površine 470 m2, ZU ... k.o. D., prikazane u skici vještaka mjernika V. B. u predmetu P-240/09/prilog 3/ , od siječnja 2010. godine slovima K,E2,F,G,G1,G2,G3 i K, koja skica se ima smatrati sastavnim dijelom ove presude i to u dijelu 1/1 što mu je tužena dužna priznati pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude i prijavnog lista zatražiti i postići upis uknjižbe prava vlasništva na svoje ime u zemljišnoknjižnom odjelu za cijelo, uz istodoban upis brisanja tog prava s imena tužene.

III. Dužna je tužena u roku 15 dana nadoknaditi tužitelju parnični trošak 18.850,00 kuna."

Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je u cijelosti odbijen zahtjev tužitelja. Odlukom o troškovima postupka obvezan je tužitelj naknaditi tuženici iznos od 7.000,00 kuna.

Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) je podnio tužitelj zbog pravnog pitanja koje je prema ocjeni revidenta važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, uz prijedlog da se presuda preinači shodno u reviziji iznesenim navodima, odnosno ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Na reviziju nije odgovoreno.

Revizija je dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice: - ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, - ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem, te - ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi - osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnoga prvostupanjskoga i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskoga suda za ljudska prava ili Europskog suda - trebalo preispitati sudsku praksu.

Prema odredbi čl. 392.a. st. 2. ZPP-a, u povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP-a, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje i priznanje prava vlasništva na nekretnini.

Prvostupanjski sud je (nakon očevida uz asistenciju vještaka mjernika, te ostalih provedenih dokaza u postupku) prihvatio zahtjev tužitelja primjenom odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 - dalje:ZV) u vezi s paragrafom 309. OGZ-a, da je tužitelj na temelju zakona stekao pravo vlasništva nad dijelovima čestice zemlje ... k.o. D., koji dijelovi su prikazani u skici vještaka mjernika slovima A,B,C,D,E,E1,K1,L,A te slovima K,E2,F,G,G1,G2,G3 i K.

Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio zahtjev tužitelja cijeneći da je tužitelj bio dužan izraditi parcelacijski elaborat te predati ga na pregled i ovjeru nadležnom Uredu za katastar. S obzirom da u konkretnom slučaju parcelacijski elaborat nije izrađen i nije potvrđen od nadležnog područnog ureda za katastar u smislu odredbe čl. 59. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine", broj 16/07 i 124/10), čime nije formirana nova zemljišna čestica, zaključak je suda drugog stupnja da te utoliko da se prema postavljenom zahtjevu tužitelju ne može pružiti vlasnička zaštita.

U svezi načina na koji je označena nekretnina koja je predmetom spora, pa posljedično tome i dopuštenosti takvog označavanja predmeta spora, tužitelj sadržajno postavlja sljedeće materijalnopravno pitanje:

"Može li nekretnina u stvarnopravnom smislu biti neka površina koja čini sastavni dio zemljišne čestice, ili samo cijela zemljišna čestica kao pojedinačno određena stvar može biti objekt prava vlasništva?"

Obrazlažući važnost navedenog pitanja revident se poziva na odluke Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-1821/2010-2 od 29. rujna 2011. i poslovni broj Gž-1819/2010 od 29. rujna 2011. kao odluku Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Čakovcu poslovni broj Gž-1436/2011 od 26. svibnja 2011.

Postavljeno pravno pitanje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te je revizija dopuštena i osnovana.

Naime, odgovor na postavljeno pravno pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske je već zauzeo, primjerice u svojoj odluci Rev-x 1075/12, a pobijana odluka donesena je suprotno sa navedenim pravnim shvaćanjem.

U navedenoj revizijskoj odluci izraženo je pravno shvaćanje da kao dopušten i određen treba prihvatiti i zahtjev vlasničke zaštite kojim se faktično odijeljeni dio precizno grafički individualizira prema skici lica mjesta, odnosno kao u konkretnom slučaju prema skici vještaka mjernika, ali koji jasno određuje predmet vlasničke zaštite. Kod tako pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj je ovlašten kasnije zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe čl. 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju - "Narodne novine", broj 153/13), te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke) otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama (čl. 145.-162. ZZK-a), upis vlasništva na svoje ime (čl. 130. st. 1. ZV-a), čime je odluka provediva.

Zbog pogrešnog pravnog pristupa u vezi postavljenog tužbenog zahtjeva, drugostupanjski sud propustio je cijeniti ostale žalbene navode, zbog čega nema uvjeta za preinaku pobijane presude (čl. 395. st. 2. ZPP-a). Navedenim je reviziju trebalo prihvatiti, ukinuti presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pri čemu će se odlučiti i o troškovima parničnog postupka koji su nastali u povodu izjavljene revizije (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

Zagreb, 10. svibnja 2018.

Predsjednik vijeća

Željko Glušić, v.r.