Rev-3285/1993-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 3285/1993-2

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Veseljka Šeparovića kao predsjednika vijeća, te Ilije Čuljata, Gordane Gasparini, Vladimira Drakulića i Stanislava Plazonića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Općine Opatija, zastupane po Javnom pravobranitelju u osobi Š.J., protiv tužene M.V. iz O., ... , zastupane po H.M., odvjetniku iz O., radi iseljenja, rješavajući reviziju tužene protiv pravomoćne presude Okružnog suda u Rijeci od 12. svibnja 1993. br. Gž-445/93, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Opatiji od 26. studenog 1992. br. P-372/91, u sjednici održanoj dana 12. srpnja 1994.,

p r e s u d i o j e :

Revizija tužene odbija se kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Presudom suda prvog stupnja koju je sud drugog stupnja potvrdio suđeno je:

"Tužena - M.V. dužna je iseliti iz stana u O., ... , na III katu, te praznog od svojih stvari i osoba predata ga Općini Opatija, kao i naknaditi parnični trošak od 10.000 HRD, a sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom izvršenja."

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja tužena je izjavila reviziju zbog bitne povrede Zakona o parničnom postupku (ZPP) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Tužena predlaže da se presude sudova nižeg stupnja ukinu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske nije se izjasnio o reviziji.

Revizija nije osnovana.

Neosnovano tužena revizijski razlog bitne povrede ZPP opravdava tvrdnjom da je ovaj postupak trebalo prekinuti temeljem odredbe toč. 1. st. 1. čl. 213. ZPP (dok upravni organ ne donese rješenje o zahtjevu tužiteljice da joj se prizna status nosioca stanarskog prava). To zbog toga jer se postupak po navedenoj odredbi ZPP ne prekida po sili zakona već po odluci suda jer je sudu ostavljeno da ocijeni da li će sam riješiti prethodno pitanje ili prekinuti postupak dok se o prethodnom pitanju ne odluči kod drugog suda odnosno drugog organa.

U ovom predmetu sud prvog stupnja se odlučio da sam riješi prethodno pitanje pa prema tome nije postupak trebalo prekidati kako to tvrdi tužena.

U postupku je utvrđeno da tužena nema status nosioca stanarskog prava već da je stan koristila kao podstanar za života nosioca stanarskog prava sada pok. M.P..

Prema odredbi st. 1. čl. 120. Zakona o stambenim odnosima pravo podstanara da koristi stambene prostorije na osnovi ugovora o podstanarskom odnosu zaključenog sa stanarom, odnosno vlasnikom prestaje prestankom prava tih osoba na korištenje stana.

Kako je stanarsko pravo nosioca stanarskog prava sada pok. M.P. prestalo njezinom smrću (8. studenog 1989.), tada je temeljem odredbe st. 1. čl. 120. Zakona o stambenim odnosima prestalo i pravo tužene da od tada koristi stan a što znači da tužena od smrti pok. M.P. koristi stan bez pravnog osnova i zato je tužbeni zahtjev pravilno usvojen.

Prema odredbi st. 2. čl. 120. Zakona o stambenim odnosima za iseljenje podstanara koji je nastavio koristiti stan nakon što je stanar prestao koristiti stan bio je nadležan redovni sud pa prema tome tužena neosnovano tvrdi da sud nije bio nadležan i za suđenje u ovom sporu i da je u postupku učinjena bitna povreda iz toč. 3. st. 2. čl. 354. ZPP. Naime, prema odredbi čl. 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 22/92) postupci pokrenuti primjenom odredbe čl. 120. Zakona o stambenim odnosima nastaviti će se i dovršiti primjenom odredbe tog zakona, a ovdje je postupak pokrenut 1991. godine, dakle prije stupanja na snagu spomenute izmjene Zakona o stambenim odnosima.

U postupku nije učinjena ni bitna povreda iz toč. 10. st. 2. čl. 354. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti pa se prema tome nije ostvario ni jedan revizijski razlog i zato je revizija temeljem odredbe čl. 393. ZPP odbijena.

U Zagrebu, 12. srpnja 1994.

Predsjednik vijeća:

Veseljko Šeparović, v.r.