Rev-131/2010-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Broj: Rev 131/10-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ivana Kaladića, predsjednika vijeća, Nenada Perina i Željka Glušića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, zastupane po Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv tuženika D. K. iz R., radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru posl. br. Gž-1256/09 od 1. listopada 2009., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl. br. P-557/09 od 3. srpnja 2009., u sjednici održanoj 6. svibnja 2010.,

r i j e š i o j e:

Odbacuje se revizija tužiteljice kao nedopuštena.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odlučeno:

"I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

Tuženik D. K. iz R. dužan je tužitelju Republici Hrvatskoj namiriti tražbinu u iznosu od 9.449,91 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena tekućom:

- na iznos od 4.972,01 kn od 25. kolovoza 2008. godine,

- na iznos od 895,58 kn od 25. rujna 2008. godine,

- na iznos od 895,58 kn od 22 listopada 2008. godine,

- na iznos od 895,58 kn od 24. studenoga 2008. godine,

- na iznos od 895,58 kn od 19. prosinca 2008. godine,

- na iznos od 895,58 kn od 22. siječnja 2009. godine, pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

Tuženik D. K. iz R. dužan je tužitelju Republici Hrvatskoj plaćati ubuduće mjesečno iznos od 895,58 kn počevši od 1. veljače 2009. godine pa do 14 veljače 2011. godine do svakog petnaestog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena tekućom od svakog petnaestog u mjesecu pa do isplate.

II Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

Protiv te presude reviziju je izjavila tužiteljica pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 – dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda preinači ili ukine.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije dopuštena.

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. ovog članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. U odredbama čl. 382. st. 2. toč. 1. do 4. ZPP je navedeno primjerice kad će se pravno pitanje zbog kojeg je izjavljena revizija smatrati važnim za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Pravno pitanje zbog kojeg je podnesena predmetna revizija je:

- je li Republika Hrvatska aktivno legitimirana za podnošenje tužbe po odredbama čl. 244. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 – dalje: OBZ).

Kao razlog zbog kojeg smatra da je to pitanje važno za jedinstvenu primjenu zakona, revident se poziva na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP i na odluku Županijskog suda u Puli, posl. br. Gž-1736/09 od 31. srpnja 2009.. Revident navodi da je tom odlukom potvrđena presuda Općinskog suda u Puli posl. br. P-1775/08 od 10. ožujka 2009. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev Republike Hrvatske postavljen na temelju čl. 244. OBZ. Zbog toga smatra da je u toj odluci izraženo pravno shvaćanje suprotno onome koje je u ovom predmetu zauzeo drugostupanjski sud u odnosu na postavljeno pravno pitanje, pa da o tom pitanju "postoji različita praska drugostupanjskih sudova".

Prema odredbi čl. 382. st. 2. toč. 1. ZPP smatrat će se da je neko pravno pitanje važno za jedinstvenu primjenu zakona, ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelskoj ili općoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova.

U odnosu na naprijed navedeno pravno pitanje drugostupanjski sud u ovom predmetu temelji odluku na pravnom shvaćanju da Republika Hrvatska nije ovlaštena podnositi tužbu u smislu odredaba čl. 244. OBZ - dakle, da nije aktivno legitimirana na podnošenje tužbe protiv obveznika uzdržavanja za povrat troškova uzdržavanja isplaćenih od strane nadležnog Centra za socijalnu skrb za uzdržavanje maloljetnog djeteta.

Međutim, odluka Županijskog suda u Puli, na koju se poziva revident, uopće se ne temelji na nekom pravnom shvaćanju koje je bi bilo suprotno navedenom u drugostupanjskoj presudi u ovom predmetu. Svojom odlukom, Županijski sud u Puli je odlučivao samo o žalbi Republike Hrvatske kao tužiteljice protiv dijela prvostupanjske presude kojim je dio tužbenog zahtjeva odbijen i prvostupanjska presuda je u tom dijelu potvrđena.

Netočno navodi revident (strana 2, posljednji odjeljak revizije) da bi odlukom Županijskog suda u Puli bila potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev Republike Hrvatske za povrat troškova uzdržavanja, jer drugostupanjski sud u tom predmetu nije niti bio u situaciji odlučivati o tom pitanju s obzirom da protiv tog dijela prvostupanjske presude tuženik nije niti podnio žalbu, pa je to bio nepobijani dio prvostupanjske presude koji drugostupanjski sud nije ovlašten ispitivati (čl. 365. st. 1. ZPP).

Prema tome, u konkretnom slučaju nema različite prakse drugostupanjskih sudova o pravnom pitanju zbog kojeg se podnosi revizija, pa nije ostvarena pretpostavka iz čl. 382. st.

2. toč. 1. ZPP da bi se navedeno pravno pitanje trebalo smatrati važnim za jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana - što je osnovna pretpostavka za dopuštenost revizije u smislu čl. 382. st. 2. ZPP.

Zbog toga predmetna revizija nije dopuštena, pa je na temelju čl. 392. st. 2. ZPP odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 6. svibnja 2010.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ivan Kaladić, v. r.