I Kž-521/1993-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 521/1993-3

P R E S U D A

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Mikor Milivoja kao predsjednika vijeća, te Svedrović Marijana, Drakulić Milene, Kocijančić Erike i mr. Frančula Rudolfa kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. D.S. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH u vezi čl. 19. st. 1. OKZRH (sada: čl. 34. st. 1. KZRH u vezi čl. 17. st. 1. OKZRH) odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv presude Okružnog suda u Bjelovaru od 22. ožujka 1993. godine, broj: K-11/93-6 u sjednici održanoj 9. rujna 1993. u pristunosti zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske P.P.,

p r e s u d i o j e:

Odbija se žalba opt. D.S. kao neosnovana i potvrđuje presuda suda prvgo stupnja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanom presudom od 22. ožujka 1993. godine, broj: K-11/93-6, Okružni sud u Bjelovaru oglasio je krivim opt. D.S. zbog krivičnog djela iz čl. 35. st. 1. KZRH u vezi čl. 19. st. 1. OKZRH (sada: čl. 34. st. 1. KZRH u vezi čl. 17. st. 1. OKZRH), činjenično i pravno opisanog u izreci pobijane presude, i po čl. 35. st. 1. KZRH, uz primjenu odredbi čl. 42. toč. 1 i čl. 43. st. 1 toč. 1. OKZRH (sada: čl. 38. toč. 1. i čl. 39. st. 1. toč. 1 OKZRH), osudio ga na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Po čl. 69. st. 1. OKZRH (sada: čl. 64. st. 1. čena mjera sigurnosti - oduzimanje predmeta - jednog noža OKZRH) optuženiku je izre

"skakavac", dužine oštrice 10 cm. Po čl. 98. st. 1. u vezi č l. 95. st. 2. toč. 1. - 6. ZKP (sada. čl. 90. st. 1. u vezi čl. 87. st. 2. toč. 1. - 6. ZKP) optuženku naloženo je snašanje troškova krivičnog postupka u visini od 117.580 HRD i paušalni iznosu u visini od 5.000 HRD.

Protiv te presude podnio je žalbu optuženik D.S., po branitelju dr. D.Z., odvj. iz B., zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede krivičnog zakona i odluke o troškovima krivičnog postupka, te predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

Zamjenik državnog odvjetnika Hrvatske, postupajući u skladu s odredbom iz čl. 370. st. 2 ZKP (sada čl. 360. st. 2 ZKP), stavio je prijedlog da se žalba optuženika D.S. odbije kao neosnovana i potvrdi presuda suda prvog stupnja.

Žalba nije osnovana.

Prije svega, iako žalitelj u žalbi ističe da se žali i zbog drugih osnova radi kojih se presuda može pobijati, iz obrazloženja žalbe proizlazi da se žalitelj žali samo zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede krivičnog zakona.

Nije u prvu žalitelj kada u žalbi navodi da je prvostepeni sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. Prema žalitelju, prvostepeni sud je pogrešno utvrdio okolnost da je napad oštećenika na optuženika prestao, a osim toga prvostepeni sud nije vodio računa da se optuženik nalazi u stanju jake razdraženosti zbog čega je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, jer je propustio provesti psihijatrijsko vještaćenje optuženika (a iz razloga što je on bio alkoholiziran, afektivnog stanja u kojem se optuženik nalazio temporae criminis, te okolnosti da je neko vrijem proveo na ratištu).

Suprotno navodima žalitelja, prvostepeni sud je prvilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Naime, iz iskaza oštećenika F.I. te svjedoka J.I. nedvojbeno proizlazi da je u jednom trenutku oštećenik F.I. napao na optuženika D.S. ali je taj napad definitivno prestao (i po ničem se nije moglo zaključiti da će biti nastavljen niti ga je optuženik trebao očekivati), a optuženik D.S. napao je oštećenika F.I. nakon toga, tj. nakon definitivnog prestanka napada od strane oštećenika. Isto tako, optuženik jeste bio u afektivnom stanju (a između ostalog i alkoholiziran) ali to ne znači da je bio u stanju jake razdraženosti, kako to sugerira žalitelj u žalbi, i samo zbog te okolnosti, nije bilo nužno da sud provodi psihijatrijsko vještačenje optuženika kako to ističe žalitelj u žalbi.

e da je prvostepeni sud povrijedio Isto tako, nije u pravu žalitelj kada u žalbi istič

krivični zakon na štetu optuženika jer je pogrešno ocjenio da je optuženik D.S. umišljajno postupao u odnosu na krivično djelo ubojstava, a prema žalitelju radi se o umišljajnom postupanju na krivično djelo ubojstva na mah iz čl. 36. KZRH (sada: čl. 35. KZRH). Takva tvrdnja žalitelja nema uporišta u izvedenim dokazima, jer iz iskaza oštećenika F. I. proizlazi, da ga je optuženik D.S. u domu fizički napao (a to znači da nije "bez svoje krivnje" došao u stanje jakog afekta), a osim toga afektivno stanje u kojem se našao optuženik i nije doseg po kvalitetu jake razdraženosti u smislu obligatornog uvjeta za krivično djelo iz čl. 36. KZRH (sada: čl. 35. KZRH).

Kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede krivičnog zakona podnesenoj u korist optuženika sadrži i žalbu zbog odluke o krivičnoj sankciji (čl. 379. ZKP; sada: čl. 369. ZKP), ovaj sud drugog stupnja preispitao je i odluku o kazni te odluku o mjeri sigurnosti, te našao da je prvostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne optuženiku vodio računa o svim olakotnim okolnostima, te optuženika osudio na najblažu kaznu zatvora koja odgovara okolnostima slučaj, težini počinjenog krivičnog djela, stupnju krivične odgovornosti optuženika i njome će se ostvariti sve svrhe kažnjavanja predviđene u zakonu, dok je i mjera sigurnosti iz čl. 69. st. 1. OKZRH (sada: čl. 64. st. 1. OKZRH) utemeljena na zakonu.

I KŽ 521/93.

Kako razlozi žalbe nisu ostvareni i kako ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom iz čl. 376. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP (sada: čl. 366. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP)nisu nađene ni bitne povrede odredaba krivičnog postupka ni povrede krivičnog zakona na štetu optuženika, odlučeno je kao u izreci na temelju čl. 374 ZKP (ranije: čl. 384. ZKP).

U Zagrebu, 9. rujna 1993. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka, v.r.

Mikor Milivoj, v.r

Suglasnost

ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši

administrativni referent:

(Štefica

Klepac)