Rev-594/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice B. D., OIB: ..., iz Z., koju zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika Grada Z., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu P., R., L. P. u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-1143/12-2 od 17. rujna 2013., kojim je rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl- 5995/10 od 12. srpnja 2011. ukinuto te je prijedlog za ovrhu odbačen, u sjednici održanoj 28. ožujka 2018.,
Legislator headnote
AI generatedRev-594/2014-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) propisano je da je u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 594/14-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga, člana vijeća, Marine Paulić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice B. D., OIB: ..., iz Z., koju zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik iz Z., protiv ovršenika Grada Z., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik S. P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu P., R., L. P. u Z., radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-1143/12-2 od 17. rujna 2013., kojim je rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrpl- 5995/10 od 12. srpnja 2011. ukinuto te je prijedlog za ovrhu odbačen, u sjednici održanoj 28. ožujka 2018.,
r i j e š i o j e :
I. Prihvaća se revizija i ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžovr-1143/12-2 od 17. rujna 2013. te se predmet vraća istom drugostupanjskom sudu na ponovni postupak.
II. Odlučivanje o troškovima revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
Prvostupanjski sud je rješenjem odredio ovrhu pljenidbom i prijenosom novčane tražbine radi namirenja tražbine ovrhovoditeljice u iznosu 11.923,80 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 4. ožujka 2009. do isplate, te iznos od 2.991,93 kuna na ime nepodmirenih zateznih kamata do 3. ožujka 2009., kao i radi naplate troškova ovršnog postupka u iznosu od 1.230,00 kuna sa zateznom kamatom koja teče od donošenja rješenja do isplate.
Drugostupanjski sud je pod točkom I. izreke rješenja uvažio žalbu ovršenika i ukinuo prvostupanjsko rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu te je nadalje pod točkom II. izreke ovrhovoditeljici naložio naknaditi ovršeniku trošak žalbenog postupka u iznosu 1.537,50 kuna.
Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditeljica je izjavila reviziju pozivajući se pritom na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP), navodeći da odluka u ovom sporu ovisi o rješenju pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, o kojem revizijski sud nije zauzeo shvaćanje, a riječ je o pitanju o kojem postoji različita praksa drugostupanjskih sudova. Predlaže preinačiti drugostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu na način da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana, kao i njegov zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka, te da se potvrdi rješenje o ovrsi uz naknadu troškova revizije ovrhovoditeljici.
Na reviziju nije odgovoreno.
Revizija je osnovana.
Odredbom čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) propisano je da je u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP.
Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.
Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose, te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.
U reviziji ovrhovoditeljica postavlja sljedeća pitanja:
„1. Da li je Županijski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 35. st. 1. i čl. 35. st. 3. Ovršnog zakona kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu radi isplate potraživanja ovrhovoditelja u iznosu od kn 11.923,80 sa zateznim kamatama tekućim od 4.3.2009. do isplate te iznosa od kn 2.991,93 na ime nepodmirenog dijela zakonskih zateznih kamata dospjelih do 3.3.2009., s obrazloženjem da predmetno potraživanje ovrhovoditelja nije istovjetno tražbini iz ovršne isprave i to u pogledu troška parničnog postupka i zakonskih zateznih kamata, iako je ovršnom ispravom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-19451/04 od 4.3.2009., ovrhovoditelju dosuđen iznos od kn 11.923,80 sa zateznim kamatama s različitim tijekom na pojedinačne iznose od 2004. godine do isplate, kao i trošak parničnog postupka u iznosu od kn 3.496,10 dakle veći iznos od onoga koji potražuje u ovršnom postupku?
2. Je li Županijski sud donoseći odluku pod točkom II. izreke rješenja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je naložio ovrhovoditelju da ovršeniku naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od kn 1.537,50, umjesto da je istom naložio da naknadi trošak ovršeniku u iznosu od kn 615,00?“
Iznoseći razloge zbog kojih smatra da je prvo postavljeno pravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, ovrhovoditeljica se poziva na odluke Županijskog suda u Šibeniku, poslovni broj Gž-1963/2012 od 27. svibnja 2013., te Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gžovr-3990/11 od 22. svibnja 2012. i Gžovr-4470/11 od 12. lipnja 2012., iz kojih da proizlazi (suprotno shvaćanju drugostupanjskog suda izraženom u pobijanoj odluci), da ovrhovoditelj u ovršnom postupku može zahtijevati namirenje manjeg iznosa svojeg potraživanja prema ovršeniku od iznosa na kojeg bi imao pravo po ovršnoj ispravi dok se u odnosu na drugo postavljeno pitanje poziva na odluku Županijskog suda u Zagrebu poslovni
Sukladno odredbi čl. 392.a st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.
Ispitujući dopuštenost revizije u skladu s navedenim odredbama ovaj sud je ocijenio da je prvo pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i da je stoga revizija dopuštena.
Odredbom čl. 35. st. 1. OZ propisano je da prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojem će, uz ostale podatke, biti naznačena tražbina čije se ostvarenje traži, dok je odredbom čl. 35. st. 3. OZ propisano da će sud odbaciti prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve propisane podatke, bez pozivanja predlagatelja na dopunu ili ispravak.
U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditeljica je navela da je obveza ovršenika djelomično prestala prijebojem međusobnih potraživanja ovrhovoditelja i ovršenika utvrđenih ovršnom ispravom u iznosu od 9.026,54 kuna, čime je prestala obveza isplate troškova postupka u iznosu od 3.496,10 kuna, dijela zateznih kamata dospjelih do 3. ožujka 2009. u iznosu od 5.530,44 kuna, dok je ostalo nepodmireno kamata dospjelih do 3. ožujka 2009. u iznosu od 2.991,93 kuna, kao i cjelokupno glavno potraživanje, sukladno čemu da je naznačila tražbinu čije prisilno ostvarenje traži.
Drugostupanjski sud je, pozivajući se na odredbu čl. 35. st. 1. i 3. OZ, ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu jer da on ne sadrži točnu i pravilnu oznaku predmetne tražbine, obrazlažući pritom da je izreka pobijanog rješenja o ovrsi u nesuglasju sa izrekom priložene ovršne isprave budući da je ovršnim zahtjevom zatražena isplata zateznih kamata sa drugačijim tijekom od onoga kako je ovrhovoditeljici dosuđeno ovršnom ispravom.
Ocjena ovog suda je da izraženi stav drugostupanjskog suda nije pravilan. Naime, ovrhovoditelj je ovlašten od ovršenika zahtijevati namirenje cijele svoje novčane tražbine utvrđene ovršnom ispravom ili pak dijela te tražbine, umanjujući svoj zahtjev (jer je, primjerice, za dio tražbine namiren prije pokretanja ovršnog postupka ili je pak obveza ovršenika djelomično prestala prijebojem).
Pritom valja imati na umu da vjerovnik koji od dužnika zahtjeva glavnicu, kamate i troškove na temelju ovršne isprave ima pravo uračunavanja u skladu s čl. 172. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 - dalje: ZOO), tako da se prvo otplaćuju troškovi, zatim kamate i napokon glavnica.
U slučaju kada je obveza ovršenika djelomično prestala prije pokretanja ovršnog postupka, ovrhovoditelj je dužan u prijedlogu za ovrhu naznačiti, uz ostale podatke propisane čl. 35. OZ, i tražbinu čije ostvarenje traži, na način da naznači iznose koji mu (po njegovom shvaćanju) nisu podmireni prije pokretanja ovršnog postupka - u konkretnom slučaju nepodmireno potraživanje dijela glavnog potraživanja i troška parničnog postupka.
Proizlazi dakle da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe čl. 35. st. 1. i 3. OZ kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbacio prijedlog za ovrhu, s obrazloženjem da je ovršnim zahtjevom zatražena isplata zateznih kamata sa drugačijim tijekom od onoga koji je naznačen u ovršnoj ispravi, pa da stoga prijedlog za ovrhu ne sadrži točnu naznaku predmetne tražbine. Međutim, ne postoje uvjeti za preinaku drugostupanjske odluke jer ukinuvši rješenje o ovrsi te odbacivši iz navedenih razloga prijedlog za ovrhu, drugostupanjski sud nije ocijenio ostale žalbene navode, pa je stoga na temelju odredbe čl. 395. st. 2. u vezi sa čl. 400. st. 3. ZPP uz prihvaćanje revizije pobijanu drugostupanjsku odluku valjalo ukinuti i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Budući da je iz gore navedenih razloga pitanje pod 1. prihvaćeno kao važno pitanje u smislu čl. 382. st. 2. ZPP te je rješavanjem tog pitanja odlučeno o osnovanosti revizije predlagatelja, to o rješavanju pitanja pod 2., ne ovisi odluka u ovom postupku.
Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 28. ožujka 2018.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić, v.r.