I Kž-894/1994-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske
Legislator summary
AI generatedVrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Horvatinović mr. Ružice, kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene, Primorac Vladimira, Novoselec dr. Petra i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i savjetnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. R.J., zbog krivičnog djela iz čl. 231. st. 1. KZRH odlučujući o žalbi vojnog tužitelja podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Zagrebu od 24. listopada 1994. broj K-466/94, u sjednici održanoj 12. siječnja 1995., saslušavši zamjenika Državnog odvjetnika Republike Hrvatske P.O.
Legislator headnote
AI generatedI Kž-894/1994-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Pobijanom presudom Vojni sud u Zagrebu je na temelju čl. 340. toč. 3. ZKP oslobodio optužbe R.J. da bi u vrijeme i na način opisan u izreci te presude počinio krivično djelo ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz čl. 231. st. 1. KZRH.
Full text
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: I Kž-894/1994-3
P R E S U D A
U IME REPUBLIKE HRVATSKE!
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Horvatinović mr. Ružice, kao predsjednika vijeća, te Drakulić Milene, Primorac Vladimira, Novoselec dr. Petra i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i savjetnika Lipnjak-Bosanac Zlate, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. R.J., zbog krivičnog djela iz čl. 231. st. 1. KZRH odlučujući o žalbi vojnog tužitelja podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Zagrebu od 24. listopada 1994. broj K-466/94, u sjednici održanoj 12. siječnja 1995., saslušavši zamjenika Državnog odvjetnika Republike Hrvatske P.O.
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovana žalba vojnog tužitelja, te se potvrđuje presuda suda prvog stupnja.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanom presudom Vojni sud u Zagrebu je na temelju čl. 340. toč. 3. ZKP oslobodio optužbe R.J. da bi u vrijeme i na način opisan u izreci te presude počinio krivično djelo ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz čl. 231. st. 1. KZRH.
Protiv te presude žalbu je podnijelo vojno tužiteljstvo u Zagrebu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Državni odvjetnik Republike Hrvatske na temelju čl. 360. st. 2. ZKP pismeno je izjavio nakon razmatranja spisa da ne podržava žalbu vojnog tužitelja.
Žalba vojnog tužitelja je neosnovana.
Nije prihvatljivo stajalište vojnog tužitelja izneseno u žalbi da je sud prvoga stupnja trebao ukoliko smatra da optuženik nije počinio krivično djelo iz čl. 231. st. 1. KZRH, već krivično djelo oružane pobune iz čl. 235. st. 1. KZRH optuženika oglasiti krivim za to krivično djelo, jer je optuženik terećen optužnicom da je njegovo inkriminirano djelovanje trajalo i nakon stupanja na snagu Zakona o oprostu 25. rujna 1992., i to do samoga kraja te godine. To stajalište nije prihvatljivo zbog toga, jer je sud prvoga stupnja ispravno zaključio kako nije dokazano da je optuženik dobrovoljno ušao u stastav bivše JNA ili vojske tzv. Republike Srpske krajne, te da se opće borio u sastavu takvih postrojbi, a niti je dokazano da je bio pripadnik tih postrojbi do kraja 1992. godine. Saslušani svjedoci (H.A., H.H. i H.N. ) nisu, naime, u tom pravcu potvrdili navode optužbe, a radi se o osobama koje poznaju optuženika i živjeli su u Orahovi (Republika Bosna i Hercegovina) gdje je bilo prebivalište optuženika. Zbog toga je sud prvoga stupnja morao prihvatiti obranu optuženika da je prisilno mobiliziran.
Kod ovakvog stanja stvari u ovom krivičnom predmetu nije od značaja pogrešno stajalište suda prvoga stupnja prema kojem strani državljanin ne bi mogao biti počinitelj krivičnog djela oružane pobune, što se ispravno isitiče u žalbi državnog odvjetnika.
Zbog svega navedenog valjalo je na temelju čl. 374. ZKP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 12. siječnja 1995.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Lipnjak-Bosanac Zlata, v.r.
Horvatinović mr. Ružica, v.r.
Suglasnost
ovog prijepisa s izvornikom ovjerava
Viši
administrativni referent:
(Štefica
Klepac)