I Kž-686/2000-5 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 686/00-5

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Neve Šibl, kao predsjednice vijeća, te mr. Branka Zmajevića, Ane Garačić, Milana Gudelja i Katice Jelić, kao članova vijeća i tajnice u vijeću - više sudske savjetnice Snježane Mrkoci, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. M. K. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 91. st. 1. toč. 5. i 7. KZ, odlučujući o žalbi optuženih podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Sisku od 17. svibnja 2000. godine, br. K 4/2000, u sjednici održanoj 23. svibnja 2001. godine, u prisutnosti zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Tomislava Dujmića,

r i j e š io j e :

Prihvaćaju se žalbe opt. M. K., opt. S. L. i opt. I. K., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.

Protiv opt. M. K., opt. S. L. i opt. I. K. produljuje se pritvor. -

Obrazloženje

Županijski sud u Sisku proglasio je krivim opt. M. K. zbog kaznenog djela ubojstva iz bezobzirne osvete, opt. S. L. i opt. I. K. zbog kaznenog djela ubojstva iz koristoljublja iz čl. 91. st. 1. toč. 5. i 7. KZ, te im izrekao kazne zatvora, i to opt. M. K. i S. L. u trajanju od 20 godina, a opt. I. K. u trajanju od 15 godina zatvora.

Protiv te presude žale se optuženi.

Optuženi M. K. žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno preinači i optuženiku izreče blaža kazna sukladno njegovoj dobi.

Optuženi S. L. žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni u kojoj žalbi predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno da se presuda preinači i optuženi oslobodi od optužbe, ili preinači i optuženi blaže kazni.

Optuženi I. K. žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kazni, s

I Kž 686/00-5

prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Državni odvjetnik Republike Hrvatske, vračajući spis, predložio je da se žalbe optuženih odbiju kao neosnovane.

Optuženi M. K. je u posebnom podnesku, ali izvan zakonskog roka, predložio da se o sjednici vijeća izvijesti njegov branitelj, što nije učinjeno jer zahtjev nije podnesen u zakonskom roku.

Žalbe su osnovane.

U pravu su optuženi kada tvrde da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka u obrazlaganju svoje presude (čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP).

Sastavni dio zakonskih opisa djela za koja se terete optuženi su bezobzirna osveta u odnosu na opt. M. K., te koristoljublje kod opt. S. L. i I. K.. S pravom tvrde optuženi da sud prvog stupnja nije dao razloge za postojanje odlučnih činjenica, i to onih koji predstavljaju samo obilježja kaznenih djela, ubojstva iz bezobzirne osvete i ubojstva iz koristoljublja. Naime, u obrazloženju presude nedostaju razlozi koji su rukovodili sud da utvrdi postojanje tih odlučnih činjenica.

Osveta je čest motiv ubojstva, ali u odnosu na opt. M. K. sud je morao iznijeti razloge zbog čega smatra da se radi o postupanju optuženog u bezobzirnoj osveti. U obrazloženju pobijane presude ostaje nedorečeno da li sud prvog stupnja smatra da je povod za osvetu u konkretnom slučaju bio u velikom nesrazmjeru sa povodom koji se osvećuje, ili je moguće bezobzirnost ispaljena u samoj pripremi djela, odnosno, da li se radi o ubojstvu iz bezobzirne osvete, jer je ubojstvo počinjeno nakon proteka dužeg vremena, poslije kojeg se izvršenje osvete više ne može niti objektivno očekivati. U prvostupanjskoj presudi nema dakle razloga zbog kojih sud smatra da se u djelovanju opt. M. K. radi o kvalificiranom ubojstvu počinjenom pod posebno teškim okolnostima iz bezobzirne osvete.

Također u obrazloženju presude prvostupanjskog suda nedostaju razlozi za utvrđenje da su opt. S. L. i opt. I. K. kazneno djelo ubojstva počinili iz koristoljublja, već se samo fragmentarno u obrazloženju presude daje na znanje da su optuženi to djelo počinili s tim motivom.

U presudi sud prvog stupnja u dijelu gdje se u presudi po njenoj strukturi očekuje analiza i ocjena izvedenih dokaza, razlozi o odlučnim činjenicama izostaju, a umjesto toga, počev od 14. stranice presude, pa sve do polovice 17. stranice u jednoj rečenici sve se svodi na puko iznošenje postupovnog materijala, bez ocjene, zaključaka i stajališta suda. U toj nejasnoj rečenici iznose se bez reda i često u formi pitanja ili tvrdnji, nejasne konstatacije, tako da se ne može reći da li se radi o zaključcima suda ili o pitanjima koja se postavljaju. Iz toga dijela presude ne može se razaznati koje činjenice i iz kojih razloga sud uzima kao dokazane ili nedokazane, a posebno izostaje ocjena vjerodostojnosti proturječnih dokaza.

Takav način obrazlaganja presude ne daje pouzdan zaključak o tome kojim se razlozima sud rukovodio pri utvrđenju odlučnih činjenica, a time i pravnih pitanja.

I Kž 686/00-5

Kako se ne mogu razabrati razlozi donošenja presude postoji potpuna nejasnoća tih razloga, koja je u velikoj mjeri rezultat činjenice što se sud prvog stupnja nije držao obaveznog sadržaja obrazloženja presude, kojeg propisuje odredba čl. 359. ZKP.

Radi tih nedostataka kao posljedica te povrede je i činjenica da stranke nisu imale jasnog saznanja o sadržaju odluke, što nesumnjivo utječe na ostvarenje njihovog prava na žalbu.

U navedenom dijelu (str. 14-17) presude navodi suda po svom sadržaju djeluju nesređeno, razne tvrdnje su nabacane, bez reda i sistema, tako da ih je teško izdvojiti na što se odnose. Presuda je izgubila svoj obavezan red, a time i sadržaj, i to u tolikoj mjeri da su navodi presude nejasni i zbog tih nejasnoća ne može se zaključiti čime se sud rukovodio pri donošenju takve presude.

Kako presuda suda prvog stupnja nema razloga o odlučnim činjenicama, a pojedini navodi presude potpuno su nejasni, trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Kad se presuda ukida zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 367. st. 1. toč. 11. ZKP, onda se ne ispituje u meritumu, jer je pretpostavka da zbog manjkavosti u postupku presude nije pravilna i da nije podobna za ispitivanje u suštini, bez obzira na osnove žalbe.

U ponovljenom postupku sud prvog stupnja, ali u izmijenjenom vijeću, izvesti će sve potrebne dokaze, te donijeti novu presudu koju je dužan pažljivo obrazložiti.

Protiv optuženih produljen je pritvor iz osnova čl. 102. st. 1. toč. 4. ZKP, jer i nadalje postoji osnovana sumnja da su optuženi počinili kazneno djelo kvalificiranog ubojstva, te opravdano zbog načina izvršenja djela, imajući u vidu posebno njihov motiv i drugih posebno teških okolnosti, njihovo zadržavanje u pritvoru, po toj zakonskoj osnovi.

Radi svega navedenog trebalo je temeljem čl. 388. ZKP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, 23. svibnja 2001. godine

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Snježana Mrkoci, v.r.

Neva Šibl, v.r.