Court allows overtime pay for Croatian civil servants based on actual hours worked per collective agreement.
Legislator summary
AI generatedThe court ordered the Republic of Croatia to pay the plaintiff specific monthly overtime allowances for 2015 and 2016. The plaintiff argued that overtime pay should apply to all time spent on duty, while the defendant contended it only applies to actual work hours. The court ruled that for maritime roles, overtime is calculated based on actual hours exceeding daily or weekly quotas, and these allowances do not mutually exclude each other.
Legislator headnote
AI generatedČl. 44. st. 11. i 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike; čl. 38. st. 11. i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike: Pravo na dodatke za prekovremeni rad ostvaruje se samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a navedeni dodaci međusobno se ne isključuju.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedRelated Decisions
AI generatedFull text
Poslovni broj: Pr-386/2021-24
Republika Hrvatska
Općinski sud u Šibeniku
Šibenik, Stjepana Radića 81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu Silvani Klisović, u pravnoj stvari tužitelja: AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva VIŠIĆ I PARTNERI d.o.o. Šibenik, protiv tužene: REPUBLIKA HRVATSKA za MUP, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 26. lipnja 2025.g., u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu održanom povodom objave presude dana 14. srpnja 2025.g.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženoj: REPUBLIKA HRVATSKA, da tužitelju: AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati bruto iznose, kako slijedi:
- za mjesec rujan 2015.godine iznos od 823,81 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.10.2015.g.
- za mjesec listopad 2015.godine iznos od 450,99 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.11.2015.g.
- za mjesec studeni 2015. godine iznos od 73,49 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.12.2015.g.
- za mjesec prosinac 2015. godine iznos od 1.485,86 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.01.2016.g.
- za mjesec siječanj 2016. godine iznos od 596,88 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.02.2016.g.
- za mjesec travanj 2016. godine iznos od 1.271,32 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.05.2016.g.
- za mjesec svibanj 2016.godine iznos od 404,92 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.06.2016.g.
- za mjesec lipanj 2016.godine iznos od 467,91 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.07.2016.g.
- za mjesec srpanj 2016. godine iznos od 422,78 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.08.2016.g.
- za mjesec kolovoz 2016. godine iznos od 937,93 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.09.2016.g.
- za mjesec rujan 2016. godine iznos od 295,67 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.10.2016.g.
- za mjesec listopad 2016. godine iznos od 1.116,31 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.11.2016.g.
- za mjesec studeni 2016. godine iznos od 204,71 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.12.2016.g.
- za mjesec prosinac 2016. godine iznos od 90,63 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.01.2017.g.
- za mjesec siječanj 2017. godine iznos od 489,48 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.02.2017.g.
- za mjesec veljača 2017. godine iznos od 166,23 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.03.2017.g.
- za mjesec svibanj 2017. godine iznos od 88,10 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.06.2017.g.
- za mjesec lipanj 2017. godine iznos od 857,15 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.07.2017.g.
- za mjesec srpanj 2017. godine iznos od 323,56 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.08.2017.g.
- za mjesec kolovoz 2017. godine iznos od 382,49 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.09.2017.g.
- za mjesec studeni 2017. godine iznos od 541,24 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.12.2017.g.
- za mjesec prosinac 2017. godine iznos od 1.78,23 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.01.2018.g.
- za mjesec siječanj 2018. godine iznos od 875,20 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.02.2018.g.
- za mjesec ožujak 2018. godine iznos od 924,93 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.04.2018.g.
- za mjesec travanj 2018. godine iznos od 216,91 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.05.2018.g.
- za mjesec svibanj 2018. godine iznos od 695,04 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.06.2018.g.
- za mjesec lipanj 2018. godine iznos od 474,23 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.07.2018.g.
- za mjesec srpanj 2018. godine iznos od 997,20 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.08.2018.g.
- za mjesec kolovoz 2018. godine iznos od 1.692,12 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.09.2018.g.
- za mjesec rujan 2018. godine iznos od 105,42 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.10.2018.g.
- za mjesec studeni 2018. godine iznos od 290,90 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.12.2018.g.
- za mjesec siječanj 2019. godine iznos od 519,70 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.02.2019.g.
- za mjesec travanj 2019. godine iznos od 14,80 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.05.2019.g.
- za mjesec lipanj 2019. godine iznos od 133,77 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.07.2019.g.
- za mjesec srpanj 2019. godine iznos od 505,18 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.08.2019.g.
- za mjesec kolovoz 2019. godine iznos od 298,17 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.09.2019.g.
- za mjesec siječanj 2020. godine iznos od 708,49 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.02.2020.g.
- za mjesec veljača 2020. godine iznos od 1.699,52 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.03.2020.g
- za mjesec ožujka 2020. godine iznos od 1.182,96 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.04.2020.g
- za mjesec travanj 2020. godine iznos od 1.833,81 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.05.2020.g
- za mjesec svibanj 2020. godine iznos od 1.416,39 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.06.2020.g
- za mjesec srpanj 2020. godine iznos od 493,75 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.08.2020.g
- za mjesec kolovoz 2020. godine iznos od 1.433,29 EUR sa z.z. kamatom tekućom od 05.09.2020.g, pa do isplate po stopi prema čl. 29 st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženoj da naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 4.975,00 Eura, sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske odluke, po stopi prema čl. 29. st. 2. ZOO, do konačne isplate.
Obrazloženje:
1. Tužitelj u tužbi i tijekom raspravljanja navodi da je kao policijski službenik obavljao poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi Šibensko-kninskoj, Postaji pomorske policije Šibenik, tijekom 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine i ostvarivao kod tuženika plaću, te da je obavljao poslove koja priroda posla je iziskivala prekovremeni rad, rad noću, rad subotom, rad nedjeljom, blagdanima, itd. Prema odredbama čl. 94. Zakona o radu i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 112/2017, 12/2018), da je određeno da se osnovna plaća službenika i namještenika za rad noću uvećava 40%, za prekovremeni rad 50%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, itd. Tijekom 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godine, tužena da nije tužitelju pravilno obračunala i isplatila razliku uvećane plaće za ostvaren prekovremeni rad, za rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanima. Tužitelj da je sukladno odredbama čl. 186 a. ZPP-a , prije pokretanja ovog postupka podnio zahtjev za mirno rješenje spora, na koji mu je odgovoreno dopisom ODO Šibenik, Građanski odjel od dana 07. prosinca 2020.g. poslovni broj N- DO-197/2020, kojim se ne prihvaća prijedlog za mirno rješenje spora. Slijedom navedenog tužitelj navodi da ima pravni interes, te postavlja tužbeni zahtjev, sukladno članku 186 b Zakona o parničnom postupku i predlaže da sud donese presudu kojom će sud usvojiti tužbeni zahtjev pobliže opisan u izreci ove presude i naložiti tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak.
2. Tužena u odgovoru na tužbu i tijekom raspravljanja navodi da je tužitelju u predmetnom razdoblju isplaćivana osnovna plaća uvećana za ostvarene sate prekovremenog rada, rada subotom, nedjeljom, blagdanima, rada noću, rada u smjeni, rada u turnusu, uvećanja za pasivno dežurstvo i ostvaren rad na terenu, a sve sukladno važećem rješenju o plaći i službenim izvješćima o ostvarenim satima rada. Rad policijskih službenika Postaje pomorske policije Šibenik koji se obavlja temeljem izdanog radnog naloga o višednevnoj ophodnoj plovidbi da se obavlja na način kako je to opisano u očitovanju načelnika Postaje pomorske policije Šibenik broj 511- 13- 12-115-548/20 od 10. lipnja 2020. godine koji se dostavlja u privitku.
Rad policijskih službenika Postaje pomorske policije da je određen prethodno izdanim radnim nalozima, a koji su višednevni i zahtijevaju kontinuitet u obavljanju službe. Višednevne službe da se organiziraju u trajanju od četiri dana s dnevnom satnicom u trajanju od 12 sati odnosno 8 sati, ovisno o obimu posla. Satnica da se odvija u kontinuitetu od 12 sati ili 8 sati. Ostalo vrijeme provedeno na plovilu, a koje nije redovan rad, da se vodi kao pasivno dežurstvo sukladno članku 51. Kolektivnog ugovora (NN 112/2017). Ukoliko za vrijeme pasivnog dežurstva nastane takva okolnost koja zahtjeva hitno angažiranje policijskog službenika za rad, takav rad da je prekovremeni rad koji se tako i obračunava.
Predviđena satnica pasivnog dežurstva da se umanjuje sukladno broju ostvarenih sati prekovremenog rada. U članku 51. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/2017) navodi se da ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom. Za svaki sat pasivnog dežurstva policijskom službeniku se isplaćuje 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu.
Predmetno razdoblje da obuhvaća razdoblje od 2015. do 2020. godine, te stoga da je jednako bilo regulirano i člankom 57. Kolektivnog ugovora (NN 104/13). Rad policijskih službenika Postaje pomorske policije određen je prethodno izdanim radnim nalozima koji su višednevni i zahtijevaju kontinuitet u obavljanju službe. Kontinuitet službe da zahtjeva prisutnost policijskog službenika na brodu i onda kada temeljem raspodjele dnevne satnice radne zadatke obavlja jedan policijski službenik dok je drugi koji je ostvario svoju satnicu slobodan, ali ne može napustiti plovilo jer se rad obavlja na terenu na moru.
O rasporedu rada da odlučuje zapovjednik plovila tijekom obavljanja službe. Obzirom da policijski službenik koji je odradio svoju satnicu ne može napustiti plovilo, razdoblje do njegovog ponovnog rasporeda za rad smatra se pasivnim dežurstvom. Ostvarena satnica pasivnog dežurstva za svakog policijskog službenika razvidan je iz evidencije radnog vremena, a koju ćemo vam zbog obima dostaviti naknadno. To vrijeme kada policijski službenik zbog ostvarene dnevne satnice nije u rasporedu obavljanja radnih zadataka ne može se tretirati prekovremenim radom, jer bi to značilo da policijski službenik tijekom tri do pet dana naizmjenice neprekidno radi redovno pa prekovremeno, pa tako sve do iskrcaja.
Zakonom o policiji (NN 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15) člankom 17. propisano je da policijskom službeniku koji je raspoređen na radnom mjestu s otežanim uvjetima rada staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova računa od 14 do 18 mjeseci staža osiguranja. Pod otežanim uvjetima rada smatra se osobito povećana opasnost za život i zdravlje, kao i spremnost za obavljanje policijskih poslova u posebnim radnim uvjetima. Člankom 42. istog Zakona propisano je da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj.
Poseban raspored rada uključuje: rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotom, nedjeljom, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad, rad organiziran na drugačiji način. Sukladno članku 1. Zakona o policiji na sva pitanja radnopravnog položaja policijskih službenika koja nisu uređena tim zakonom ili propisima donesenim na temelju tog zakona primjenjuju se propisi o državnim službenicima, opći propisi o radu, odnosno kolektivni ugovori sklopljeni u skladu s njima. U članku 51.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/2017) navodi se da ukoliko službenik i namještenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne može napustiti postorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smješten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odrađenih sati rada smatra se pasivnim dežurstvom. Za svaki sat pasivnog dežurstva policijskom službeniku se isplaćuje 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu. Slijedom navedenog da je razvidno da potreba kontinuiteta u obavljanju policijskih poslova - obavljanje nadzora i zaštite unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa - zahtjeva neposrednu primjenu odredbe članka 51.
Kolektivnog ugovora, jer se taj rad obavlja na terenu na moru i policijski službenik nakon odrađene dnevne satnice nije u mogućnosti napustiti službeno plovilo do ponovnog rasporeda za rad. Člankom 38. st.
12. Kolektivnog ugovora definiran je pojam redovnog mjesečnog fonda radnih sati, a što je broj sati koje službenici trebaju raditi u tekućem mjesecu. Redovni mjesečni fond sati određuje se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam. Ukupan broj redovnih sati rada za svakog policijskog službenika evidentiran je u evidenciji radnog vremena čiju presliku ćemo vam naknadno dostaviti. U očitovanju načelnika PPP Šibenik od 03. rujna 2015. godine navedeno je da policijski službenik aktivno radi u okviru dnevne satnice, a ukoliko aktivan rad prelazi redovnu dnevnu satnicu tada su ti sati prekovremeni sati. Dakle, radi se o aktivnom radu odnosno obavljanju radnih zadatka za koje je nastala potreba tijekom plovidbe, kao što je primjerice hitna policijska intervencija, odnosno takva okolnost koja zahtjeva hitno angažiranje policijskog službenika za rad. Zajednička komisija za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora dala je tumačenje odredbe čl.
44. u svezi s čl.
56. Kolektivnog ugovora (NN ) iz kojeg u bitnom proizlazi da bez obzira što je tužitelj na terenu proveo nekoliko dana, pravo na uvećanje plaće iz čl.
44. Kolektivnog ugovora isti ostvaruje samo za ostvarene sate, a ne za sate koje je na terenu proveo spavajući, odmarajući se, te za sate kada nije izvršavao radne zadatke odnosno putujući do mjesta rada na terenu. Tumačenje zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora br. 2/44 od 18. prosinca 2012. godine navodi da ako je državni službenik i namještenik za vrijeme terenskog rada stvarno prekovremeno radio (prekovremeno obavljao poslove zbog kojih je upućen na rad na terenu) ima pravo na uvećanje plaće sukladno čl.
44. st.
1. Kolektivnog ugovora za svaki stvarno odrađeni sat prekovremenog rada. Iz radnih naloga PPP Šibenik u privitku kojih stoje izvješća razvidan je konkretan rad policijskih službenika koji je ostvaren sukladno prethodno utvrđenim radnim zadacima od strane načelnika Postaje pomorske policije Šibenik, kao i rad kada je policijski službenik bio hitno angažiran radi obavljanja zadataka za koje je nastala potreba tijekom plovidbe. Izvješća se sastavljaju po izvršenim radim zadacima i jasno ukazuju da se sati kada je policijski službenik bio hitno angažiran radi obavljanja zadataka za koje je nastala potreba tijekom plovidbe.
Izvješća se sastavljaju po izvršenim radnim zadacima jasno ukazuju da se sati kada je policijski službenik nakon ostvarenih radnih zadataka odnosno ostvarene dnevne satnice i eventualnog prekovremenog rada bio slobodan, odmarao se, spavao, ne mogu smatrati vremenom kada je tužitelj prekovremeno radio jer tada nije izvršavao radne zadatke. Jednako kao i u očitovanju na prethodno podnesen zahtjev za mirno rješenje spora ponovno navodimo da je sukladno odredbama Zakona o radu za postojanje prekovremenog rada bitno postojanje više sile, izvanrednog povećanja opsega rada i prijeke potrebe, odnosno izvanrednost situacije i povremeno trajanje te situacije a koje je stajalište sadržano i u presudi Vrhovnog suda RH broj:
Revr-466/07- 2 od 05. rujna 2007. godine. Policijskim službenicima Postaje pomorske policije Šibenik isplaćuje se terenski dodatak za svaki dan terena kad policijski službenici ne mogu napustiti plovilo. Odredbom članka 56. st. 10 Kolektivnog ugoora (NN 112/2017) koji je zaključen posebno je regulirano pravo na terenski dodatak za policijske službenike koji rad obavljaju na terenu na moru, pa je tako određeno da prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i službenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne može napustiti najmanje 24 sata.
Sukladno navedenom u očitovanju načelnika PPP Šibenik od 03. rujna 2015. godine određivanje broja slobodnih dana u tekućem mjesecu ovisi o mjesečnom fondu radnih sati za taj mjesec. Dani kada policijski službenici nisu bili u službi zbog odrađenog fonda sati, u evidenciji radnog vremena R-27 su označeni skraćenicom ,,VR“ (van rasporeda). Te dane treba razlikovati od slobodnih dana koje policijski službenici koriste umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi ostvarenog prekovremenog rada. Takvi slobodni dani koriste se u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada za 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada).
O policijskom službeniku ovisi da li će umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada koristiti slobodne dane. Slijedom svega navedenog, tužitelju da je u predmetnom razdoblju isplaćivana osnovna plaća uvećana za ostvarene sate prekovremenog rada, rada subotom, nedjeljom, blagdanima, rada noću, rada u smjeni, rada u turnusu, uvećanja za pasivno dežurstvo i ostvaren rad na terenu, a sve sukladno važećem rješenju o plaći i službenim izvješćima o ostvarenim satima rada, slijedom čega predmetni tužbeni zahtjev smatra u cijelosti neosnovanim.
3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem odgovora ODO Šibenik na zahtjev za mirno rješenje spora od 7.12.2020.g. broj N-DO-197/2020, obračunskih lista plaća tužitelja, evidencija o radnom vremenu, rješenja o rasporedu i rješenja o plaći koja se odnose na rad policijskog službenika AJ u predmetnom razdoblju, rješenja MUP-a broj 511-01-157-05174/11-2013 od 28. 01.2013. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-00010/0109-2013 od 06.02.2013. godine, rješenja MUP-a broj 511-01-157-15478/249-2013 od 16.03.2013. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-00010/255-2016 od 13.04.2016. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-00010/538-2016 od 01.05.2016. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-10-849-16 od 24.10.2016. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-293- 2018 od 14.05.2018. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-01-10-343/2018 od 11.06.2018. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-00011/50-2018 od 06.07.2018. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-00010/0387-2018 od 06.07.2018. godine, rješenja MUP-a broj 511-13-0100010/534-2018 od 01.08.2018. godine, rješenja MUP- a broj 511-13-01-4327/52-2020 od 01.09.2020. godine, naloga za rad, raspored i plan plovidbe, brodskih dnevnika, izvoda iz aplikacije CIMIS – Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav, izvješća o plovidbi za tužitelja, za svo utuženo razdoblje, rješenja o organizaciji rada, financijsko-knjigovodstvenog vještva Vještačenja Bijelić od 15.4.2025.g., te čitanjem iskaza saslušanih svjedoka ŠJ, FJ i tužitelja AJ na okolnosti načina organizacije rada i obavljanja poslova saslušanih u istovrsnim predmetima ovog suda broj Pr-153/2020 i Pr-94/2021.
4. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja da se tuženoj naloži isplata razlike u naknadi plaće za obavljeni rad duži od redovnog punog radnog vremena (prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom i blagdanom), a koji rad je tužitelj odradio u razdoblju od rujna 2015. do kolovoza 2020. utemeljen na odredbama čl. 86. Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13, dalje: ZR/09) odnosno sadržajno istovjetnim odredbama Zakona o radu („Narodne novine“ broj: 93/14 - dalje ZR/14), čl. 92. Zakona o policiji („ Narodne novine“ broj: 129/00, 41/08, 76/00, 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16 i 66/19 – dalje: ZOP) i čl. 44. Kolektivni ugovor za državne službenike („Narodne novine“ broj: 104/13, 104/13 - Dodatak I., 150/13 - Dodatak II.).
6. Među strankama u ovoj pravnoj stvari nije bilo sporno da je tužitelj zaposlenik tužene, odnosno policijski službenik MUP-a RH Policijske uprave Šibensko-kninske, Policijske postaje pomorske policije Šibenik, da se tužitelj prije pokretanja parničnog postupka obratio tuženoj u svezi mirnog rješenja spora, na koji tužena nije pristala, da je tužena izdavala tužitelju za utuženo razdoblje višednevne radne naloge, da je tužena na temelju izvještaja sastavljenih na temelju tih radnih naloga vodila evidenciju rada tužitelja na temelju koje evidencije je tužitelju za to utuženo razdoblje isplatio plaću, te da tužena nije donijela, a niti uručila tužitelju rješenja o preraspodjeli radnog vremena, o korištenju slobodnih dana, te o radu u turnusu, međutim je među strankama sporno pripada li tužitelju pravo na isplatu dodataka na plaću s naslova prekovremenog rada, rada noću, subotama, nedjeljom, blagdanima kroz utuženo razdoblje, je li tužitelj radio u turnusu, je li tužitelj obavljao pasivno dežurstvo, je li tužena tužitelju omogućila korištenje dnevnog i tjednog odmora tijekom višednevnih radnih naloga, je li tužitelj sa iskorištenim slobodnim danima u cijelosti nadomjestio ostvareni prekovremeni rad, te poglavito, što bi u konkretnom slučaju kraj organizacije rada tužitelja temeljem radnih naloga tužene, predstavljalo prekovremeni rad.
7. Prema odredbi čl. 41. st. 1. KU plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću, time da su dodaci na osnovnu plaću utvrđeni su Uredbom o plaćama policijskih službenika – dodatak za policijsko zvanje te čl. 92. Zakona o policiji kao i gore navedeni dodaci temeljem važećih KU. Dakle, u konkretnom slučaju Zakon o radu predstavlja opći propis dok Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o policiji, Uredba o plaćama policijskih službenika te u utuženom razdoblju KU iz 2004.g. i 2008.g. predstavljaju lex specialis u odnosu na opći propis. Obzirom, da je člankom 257. Zakon o radu (NN 149/09 - dalje ZR) propisano da Kolektivni ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje su u vrijeme sklapanja ugovora bile ili su naknadno postali članovi udruge koja je sklopila kolektivni ugovor, te je čl. 7.st.3. istog zakona određeno da ako je neko pravo iz radnog odnosa drugačije uređeno ugovorom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, da se primjenjuje za radnika najpovoljnije pravo ako tim zakonom nije drugačije određeno, dok je čl. 82. st.1. istog Zakona propisano da poslodavac kojeg obvezuje Kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenog Kolektivnim ugovorom, dok je odredbom članka 86. ZR-a propisano da za otežane uvjete rada prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.
8. Odredbom čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10), koji je vrijedio za utuženo razdoblje u stavku 1. ugovoreno je da će osnovna plaća službenika i namještenika uvećati za svaki sat rada između ostalog za prekovremeni rad 50%, stavkom 2. je ugovoreno da dodaci stavka 1. se međusobno ne isključuju osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni, stavkom 9. je ugovoreno je da se prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenike organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka ima smatrati svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom, stavkom 11. je ugovoreno da ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno, stavkom 12. je ugovoreno da redovni mjesečni fond radnih sati su stati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 te stavkom 13. istoga članka je ugovoreno da umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog dana u omjeru 1/1,5, tj. jedan sat prekovremenog rada jednako je 1 sat i 30 minuta redovnog sata rada, te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren.
9. Odredbom članka 33.st.2. i 3. Zakona o policiji (NN 34/11 i 130/12) propisano je da je policijski službenik dužan po nalogu nadređenog službenika poslove obavljati i duže od punog radnog vremena ako je to nužno radi uspješnog i pravovremenog obavljanja službenog posla, time da policijskom službeniku za taj rad pripada pravo na novčanu naknadu ili slobodne dane sukladno općim propisima o radu i kolektivnog ugovoru.
10. Odredbom čl. 41. st. 1. do 4. Zakona o policiji propisano je da je policijska služba organizirana na način da se policijski poslovi obavljaju 24 sata dnevno, tjedno radno vrijeme policijskog službenika u pravilu se raspoređuje na 5 radnih dana i traje 40 sati, time da dnevno radno vrijeme u pravilu traje od 8 do 16 sati, time da iznimno Ministar može, ovisno o potrebama određene službe, mjesnim prilikama odnosno za pojedine policijske službenike odrediti početak radnog vremena i na drugi način.
11. Odredbom čl. 42. Zakona o policiji, propisano je da je policijski službenik dužan u obavljanju policijskih poslova raditi po posebnom rasporedu rada koji određuje nadležni rukovoditelj a poseban raspored rada uključuje rad u smjenama, rad u turnusu, rad subotom, nedjeljom, praznicima i drugim neradnim danima, prekovremeni rad, rad noću, rad u dvokratnom radnom vremenu, pripravnost za rad, rad organiziran na drukčiji način. Prilikom organizacije noćnog rada i rada u smjena, policijskim službenicima osigurat će se dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno, kada je policijske poslove potrebno obavljati u neprekidnom trajanju redovito radno vrijeme policijskih službenika koji obavljaju takve poslove može trajati duže od 8 sati u razdoblju od 24 sata, ali ne duže od 12 sati (čl. 42.st.2. i 3. Zakona o policiji. U konkretnom slučaju se radi o situaciji iz odredbe čl. 42.st.1. Zakona o policiji s tim da prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike, izraženom u rješenju poslovni broj Revr-1318/16-2 od 26. listopada 2016, nije životno i logično da bi efektivni rad službenika trajao neprekidno 24 sata dnevno, četiri do sedam dana uzastopno (u tom smislu i Vrhovni sud u odluci broj Revr-753/09-2 od 17. studenoga 2009.).
12. Iz iskaza tužitelja AJ saslušanog kao svjedoka u istovrsnom predmetu kolege tužitelja, proizlazi da su kao pomorski policajci radili u komadu 4 dana na brodu, a zavisno o tipu broda da ih je bilo od 3 do 6 članova posade s tim da se evidencija vodila kao da su radili 8 sati a 16 sati pripravnosti – pasiva, da kad bi odradili tih 8 sati koji su im se upisivali u evidenciju rada nakon toga dakle ovih ostalih 16 sati da nisu smjeli napustiti brod i morali biti u odori, nisu smjeli napustiti brod, a konstantno morali slušati dvije policijske radio veze, pomorsku radio stanicu i biti dostupni na mobitelu, a pored toga morali konstantno kontrolirati agregat. Što se tiče odmora i spavanja da su mogli zaspati ali najviše sat do dva i to nije bio kvalitetan san jer su uvijek morali biti pripravni i uvijek čuli taj zvuk radio stanice, i nije bilo baš uvjeta za spavanje, a zaspali bi jer su bili umorni i iscrpljeni naročito nakon provedena 2 ili 3 dana na brodu, da su ih pozivali i u njihovo "slobodno vrijeme" tražeći da poprave nešto, naprave, tražeći da napišu izvještaj a izvan smjene, a također u pasivno vrijeme bi znali dolaziti vanjski serviseri i popravljali razne uređaje na brodu i tada bi radili s njima i ne bi se niti mogli odmarati, da nisu mogli odbiti takav nalog poslodavca, da im je pripravnost – pasiva bila plaćena nekih dvije kune po satu, te da misli da to nije pasiva kada moraš biti na radnom mjestu, u odori i izvršavati radne zadatke, a da ne zna točno koliko je brod bio u plovidbi ljeti a koliko zimi, s tim da bi im plaćali samo ono vrijeme kada je brod bio u plovidbi, a ono ostalo vrijeme kada brod ne bi bio u plovidbi a oni izvršavali sve zadaće, im se nije plaćalo. Inače zimi da bi brod plovio od 4 do 12 sati, a ljeti 12 i više sati, ali sve se to može i provjeriti iz evidencije, da su spavali na spužvi od 5 cm s tim da bi u kabini spavala dva djelatnika, a negdje jedan ovisno o vrsti broda, te ponavlja da se zbog buke nije niti moglo kvalitetno spavati. Inače brod kad ne bi bio u plovidbi da bi se nalazio na vezu od Rogoznice preko Primoštena do Kornata, znači u svim lukama i lučicama Šibensko – kninske županije, te naposljetku da njihov rad nije bio vezan samo uz plovidbu nego i uz poslove na kopnu vezano uz kontroliranje javnog reda i mira, vezano o zakonu sigurnosti prometa na cestama, obiteljsko nasilje, dakle sve ono što i obavlja ostala policija, dakle da pokrivaju sve grane policije.
13. Svjedok FJ, a zapovjednik broda tipa A, iskazuje da su do 1. ožujka 2021. imali terenski rad što znači da bi bili na brodu 4 dana, višednevne službe, a 8 dana za vrijeme ispomoći u PI Istarskoj, a od 1. ožujka 2021. ove godine tako da više ne rade, već 8, 10 ili 12 sati nakon čega odlaze kući, a pretpostavlja da je tome tako upravo zbog ovih tužbi budući je i on kao tužitelj predao tužbu sudu radi isplate prekovremenih sati. Iskazuje da im se nije plaćao boravak na brodu, da im se plaćalo 8, 10, ili 12 sati a ono ostalo vrijeme boravka na brodu, iako su i tada radili da ime se nije plaćalo, a za vrijeme odmora bi se odmarao, odspavao bi ali isto tako rješavao papirologiju ili radio po brodu.
Njemu kao zapovjedniku broda stalno da je upaljen službeni mobitel, policijski sustav veze i radio stanica i u bilo kojem momentu je morao biti sposoban isploviti po potrebi službe. Što se tiče radnih naloga tamo da je bilo navedeno uopćeno koji bi to bili poslovi, međutim i neovisno o takvim zadanim radnim zadacima da bi obavljali i druge potrebne zadaće npr. prijevoz bolesnika, a im nije bilo dopušteno napuštati brod, a uglavnom bili u odori, s tim da bi jedino mogli skinuti odoru ako bi otišli negdje nedaleko od našeg broda npr. nedaleko u dućan.
Iskazuje da je prvo pravilo da kad dođeš na brod da kad možeš odmarati odmaraš, kad možeš jesti jedi i to da je interno pravilo, te da je tijekom ljetnih mjeseci bilo slučajeva kada i po dva tri dana se ne može odspavati zbog velikog obima posla. Ono što drži bitnim za istaknuti jeste to da bi brod trebao biti uvijek biti spreman za isploviti a za vrijeme korištenja dnevnog odmora nitko od njih da nije mogao, niti smio odbiti izvršenje bilo koje zadaće ni po policijskim niti po pomorskim normama. Za to vrijeme da je bila plaćena pasiva.
Iskazuje da je brod u ljetnim mjesecima bio u plovidbi nekih 6 do 7 sati a u zimskom 4 do 5 sati, s tim da ukoliko je brod bio u plovidbi izvan osam satnog redovnog radnog vremena, onda je to bilo i plaćeno kao prekovremeni rad. U kabinama ovisno o vrsti tipa plovila bilo je i kabina a te kabine su imale ležajeve s tim da je bilo i priručnih ležajeva i na istima je bilo posteljine koju su sami nosili, s tim da su prije desetak godina imali tzv. trebovanje a sad nose svi svoju posteljinu. Ovisno o tipu plovila da je bilo i djelatnika, pa tako na manjem 3 djelatnika a na većem 5 ili 6 djelatnika.
Na upit pun. tužene koliko bi prosječno u zimskim mjesecima kao kapetan odspavao na brodu tijekom jednog dana, iskazuje da on osobno i na brodu i kući spavam 6 sati i to većim dijelom u komadu osim ako bi ga prekinula dojava i bio upućeni na postupanje. Što se tiče ostalih kolega mlađe kolege da odspavaju 8 sati, a stariji nešto manje. Vezano uz upit z.z.z. tužene u odnosu na tri sustava veze koji se koriste da li je za komunikacije određena jedna osoba ili svi moraju biti na komunikaciji, iskazuje da uglavnom zapovjednik o tome donosi odluku tko će i kada dežurati, ali uglavnom da su se dogovarali tko će dežurati ako u radnom nalogu nije bilo naznačeno tko će kada dežurati, s tim da na manjem plovilu nema noćnog dežurstva određenog nalogom nego komplet posada osluškuje vezu i naposljetku da su plovila vezana kada nisu u plovidbi uglavnom u luci Rogoznica, otok Žirje i NP Kornati, a na Žirju najčešće uvala Mikavica s tim da je Žirje naseljeno i s tim da bi išli u noćne ophodnje po Žirju kao i po Kornatima.
14. Svjedok ŠJ iskazuje da mu je tužitelj radni kolega, te da su on i tužitelj zapovjednici broda, kao i da je on sam ustao identičnom tužbom, a ono što može kazati u vezi predmeta spora da se radi o višednevnoj službi, da u nalogu piše od 8 do 8 sati, od primjerice 1.1. do 4.1., da dođu na brod u 8,00 sati, ukoliko nije taj brod već u pogonu, da ga pripreme barem sat vremena dok se svi sustavi pokrenu i tada isplovljavaju, da im je u opisu posla kontrolirati ribare, glisiranja, po pozivu hitni sanitetski prijevoz, nadzor teritorijalne granice, pokrivaju naseljene otoke, pa interveniraju po pozivima o remećenju javnog reda i mira, pa se dogodi npr. situacija da dobiju poziv iz centra u Zadru da jedrilica nije prijavila ulazak u naše vode i odlaze na mjesto događaja, pišu prekršajni nalog ili privežu na prikladno mjesto uz neki otok, ispunjavaju potrebnu dokumentaciju, odnosno evidentiraju radne naloge., da se ljeti doista nemaju kad odmoriti, da je zimi "malo lakši" tempo, međutim to da je sve upitno iz razloga što da su u zimskim periodima vremena na moru najčešće grda, a pomorska policija jedino smije isplovljavati u takvim okolnostima.
Trajekti da ne voze, pa da oni moraju organizirati hitni sanitetski prijevoz, da po otocima uvijek bude remećenja javnog reda i mira, budući da na otocima nema niti policijskih postaja niti njihovih ispostava i za sve da su nadležni. Što se tiče organizacije odmora na ovim najvećim plovilima, plovila tipa A, kazuje da se najčešće nalazi pet osoba na plovilu, bez obzira što su namijenjeni za plovidbu 6-8 članova posade, a kako brod stalno mora biti u pripravnosti, u pravilu je nemoguće organizirati kvalitetan odmor bilo kojeg člana posade, iz razloga što primjerice strojar mora nadgledati sustav napajanja, pomoćnih pumpi i sl., radi spremnosti broda da isplovi u svakom momentu, da moraju nadgledati primjerice bokobrane broda i njih držati pod kontrolom, u slučaju da se brod ne bi oštetio ili udario od rivu i da je teško organizirati kvalitetan odmor na brodu.
Na poseban upit punomoćnika tužitelja, svjedok navodi kako je rad koji je naprijed opisan i dnevni i noćni na isti način, kako fizičkog kontakta s obitelji nema, jer se brod nikada ne smije napustiti i nema odbijanja naloga ni u jednom momentu, dakle, stalno su u pripravnosti, da tužitelj kao zapovjednik broda da sebi ne može priuštiti spavanje od 8 sati na brodu, jer odgovara za cijeli brod, kao i za posadu i da su česte profesionalne bolesti, pa daje i on sam često na bolovanju zbog bolne kralježnice, a kolega FJ da je upravo operirao kralježnicu, a jedan kolega da ima zakazanu operaciju.
Na poseban upit zzz tuženika da pojasni koliko im na brodu traje odmor, kako zimi, tako i ljeti, svjedok odgovara da je to nemoguće precizirati, da se odmara na brodu tako da skinete opasač i čizme i dignete noge i tako odmarate, da im je radio veza uvijek upaljena i konstantno čuju komunikaciju ostalih službi i moraju biti koncentrirani da se vidi da li moraju intervenirati. Interno da bi imali neki dogovor oko dežuranja, međutim da se nije tu radilo o organiziranom dežurstvu već isključivo o njima koji su u tom momentu na brodu, te ponavlja da to nije mogao biti kvalitetan odmor iz već prije navedenih razloga, da je nemoguće primjerice reći idem pet sati u kabinu spavati i to također kako je već naprijed rečeno, a što se tiče ležajeva, da se radi o onim klasičnim brodskim ležajevima – tanka spužva na dasci.
15. Iz sadržaja iskaza saslušanih svjedoka, kako u ovom postupku, tako i u istovrsnim predmetima kolega tužitelja, u bitnome proizlazi da istina tužitelj i njegovi kolege nisu stvarno radili svih 24 sata dnevno, već da su ipak imali vremena za odmor i spavanje.
16. Naime, imajući u vidu da iz iskaza svjedoka, čiji iskazi nisu bili osporeni, proizlazi da je organizacija posla takva da je nemoguće dnevni odmor imati po noći u komadu, da svi članovi posade uvijek moraju biti dostupni i da ukoliko isključe vezu, skinu odoru i odu sa broda podliježu stegovnoj odgovornosti, da je uvijek netko morao biti pripravan, da su bez obzira na satnicu morali raditi, da je mala posada, nedovoljna da se izmjenjuju da bi se mogli odmarati, da su morali non stop slušati radio vezu, a kada su na vezu da su morali biti u uniformi, da se radi i kada su na vezu, dakle, ne samo u plovidbi, i to pješačke ophodnje, dojave građana, zaštita okoliša, da im je više zakona u nadležnosti, čuvanje javnog reda i mira, otkrivanje kaznenih djela, rad sa strancima, obiteljski zakon, promet, očuvanje okoliša, da i po noći imaju po dva sata da netko mora biti "čvrsto budan", a da se često dogodi da moraju svi biti "čvrsto" budni cijelu noć, pa upravo iz tog razloga, dakle, potrebe za noćnim dežurstvom, nijedan član posade, pa tako ni tužitelj nije mogao tijekom noći ostvariti neprekidni dnevni odmor, pa su stoga logične i životne tvrdnje da je tužitelj dnevni odmor mogao ostvariti isključivo tijekom dana.
17. Iz priloženih radnih naloga je vidljivo koji su bili opći i posebni zadaci tužitelja, te je u vezi obavljenog rada napisano izviješće za svaki dan rada, i ono treba biti temelj za utvrđenje onih sati za koje se tužitelj odmarao (jer nije obavljao nikakve aktivnosti). S obzirom na navedeno valjalo je utvrditi odlučne činjenice - stvarno odrađene sate rada tužitelja kroz utuženo razdoblje - s obzirom na njegovo radno mjesto i nalog - zapovijed za obavljanje odgovarajućih poslova, o čemu ovisi ima li tužitelj pravo na uvećanu plaću.
18. Iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko-knjigovodstvene struke Danijele Bijelić, kojeg ovaj sud nalazi stručnim i nepristranim i u cijelosti mu poklanja vjeru, proizlazi da je tužena isplatila tužitelju u utuženom razdoblju po svim osnovama ukupno 776.996,11 kn bruto, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u koloni 1 tabele 3. u prilogu Vještva. Nakon odbitka iskorištenih slobodnih dana neisplaćeni dodaci na plaću prema Kolektivnim ugovorima koji su tada bili na snazi iznose ukupno 241.952,32 kn bruto, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u koloni 20 tabele 3. u prilogu Vještva. Odbitne stavke već isplaćenih dodataka za rad u turnusu i pasivno dežurstvo koji se međusobno isključuju sve temeljem odredbi KU, iznose ukupno 22.084,02 kn bruto, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u kolonama 21 i 22 tabele 3. u prilogu Vještva. Ukupno neisplaćeni dodaci na plaću prema Kolektivnim ugovorima koji su tada bili na snazi u utuženom razdoblju, a nakon odbitaka već isplaćenih dodataka za rad u turnusu i pasivno dežurstvo, iznose ukupno 219.868,30 kn bruto, odnosno 29.181,54 EUR, odnosno u mjesečnim bruto iznosima kako je to prikazano u kolonama 23 i 24 tabele 3. u prilogu Vještva, s dospijećem svakog 5-og u mjesecu za prethodni mjesec, a na koje se stranke upućuju radi nepotrebnog ponavljanja.
19. Iz isplatnih lista tužitelja vidljivo da je tužitelju isplaćivan dodatak za rad u turnusima, smjenski rad i pasivno dežurstvo i pritom, te valja reći da se sukladno odredbi čl. 44. st. 2. KU dodaci za rad u turnusu i smjenski rad međusobno isključuju, te je prilikom izrade nalaza i mišljenja te izračuna razlika plaće vještak uzeo u obzir da su tužitelju isplaćeni naprijed navedeni dodaci koji se međusobno isključuju te posebno iskazao iznos isplaćenog dodatka za pasivno dežurstvo, a kako bi sud mogao o tome odlučivati, odnosno prilikom odlučivanja o razlici plaće istu umanjiti za isplaćeno pasivno dežurstvo.
20. Slijedom navedenog, prema pravnom shvaćanju ovog suda pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno KU službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke, dakle, pravo na uvećanje plaće za prekovremeni rad sukladno KU službenik može ostvariti samo za stvarno odrađene sate rada duže od punog radnog vremena, a ne i za sate kada službenik nije stvarno izvršavao radne zadatke, vrijeme provedeno na brodu, sukladno članku 44. stavak 11. i 14. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 89/12) i članku 38. stavak 11. i 13. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ broj: 112/17) je rad organiziran na drugačiji način, pa tužitelju pripada dodatak za prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sati, a navedeni dodaci međusobno se ne isključuju, pa je stoga svega naprijed navedenog i posebno imajući u vidu nalaz vještaka koji je i dao svoj nalaz sukladno takovoj uputi suda i sukladno kojem je tužitelj i specificirao svoje potraživanje, valjalo i presuditi kao u točki I. izreke ove presude.
21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 151., čl.154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku, te Tbr. 7., 8., 9., 36., 42. i 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a tužitelju je priznat trošak sastojeći od zastupanja po kvalificiranom punomoćniku, i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 500,00 Eura, za sastav tužbe u iznosu od 500,00 Eura, za zast. na roč. od 6.6.2023.g. u iznosu od 500,00 Eura, za zast. na roč. od 12.9.2023.g. u iznosu od 500,00 Eura, za zast. na roč. od 25.10.2023.g. u iznosu od 500,00 Eura, za zast. na roč. od 26.6.2025.g. u iznosu od 500,00 Eura i za zast. na roč. od 12.5.2025.g. u iznosu od 500,00 Eura, što iznosi 3.500,00 Eura, a uvećano za 25% PDV-a od 875,00 Eura i trošak vještačenja u iznosu od 600,00 Eura, ukupno trošak tužitelja iznosi 4.975,00 Eura, koliko je tužena dužna naknaditi tužitelju na način kako je to pobliže opisano u toč. II. izreke ove presude.
U Šibeniku, dana 14. srpnja 2025. godine
Sudac:
Silvana Klisović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove je presude dopuštena žalba u roku od 15 dana od obavljene dostave iste. Stranci uredno obaviještenoj o ročištu objave rok za žalbu teče od dana objave, dok stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu objave rok za žalbu teče od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje Županijski sud iz čl. 4. st. 3. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine"128/14) i čl. 51. st. 1. Pravilnika u radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" 35/15).
DN-a: sadržana na zapisniku ročišta na kojem je presuda objavljena