Gž-2829/2017-2 · Županijski sud u Rijeci

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-2829/2017-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Mileni Vukelić-Margan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja G. G. OU, T., OIB..., zastupan po odvjetniku T. M. iz Z., protiv ovršenika P. Š. iz Z., OIB:..., radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja podnesenu protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 14 Povrv-148/2017-2 od 21. kolovoza 2017., 23. rujna 2019.,

r i j e š i o j e

1.Ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj 14 Povrv- 148/2017-2 od 21. kolovoza 2017. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak. 2.O troškovima žalbenog postupka odlučit će sud prvog stupnja u konačnoj odluci.

Obrazloženje

Rješenjem suda prvog stupnja je odbačen prijedlog za ovrhu te je ukinuto rješenje o ovrsi javnog bilježnika M. J. iz Z., poslovni broj Ovrv-67145/2016 od 14. studenoga 2016.

Protiv rješenja je žalbu podnio ovrhovoditelj pozivajući se na žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.

U žalbi navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu postupovnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14; dalje ZPP), budući da je ukinuo rješenje o ovrsi javnog bilježnika u stadiju postupka kada to nije bio ovlašten. Smatra da je odbacivanje prijedloga za ovrhu iz razloga što je prijedlog podnesen nenadležnom javnom bilježniku dopušteno samo u slučaju kad javni bilježnik prije donošenja rješenja o ovrsi proslijedi spis sudu radi donošenja takve odluke, dok takvo ovlaštenje sud nema u slučaju kada mu je spis dostavljen povodom prigovora ovršenika protiv već donesenog rješenja o ovrsi, o čemu da se izjasnila i sudska praksa. Osim toga ističe da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, budući da je sud povodom prigovora ovršenika bio ovlašten u skladu s odredbom čl. 282. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje OZ) donijeti odluke iz čl. 57. i čl. 58. OZ-a, što da ne uključuje i odluku o tome je li rješenje o ovrsi donio mjesno nadležni javni bilježnik. Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, uz nadoknadu troška žalbenog postupka.

Žalba je osnovana.

Pogrešno je primijenjeno mjerodavno materijalno pravo kada je odbačen prijedlog za ovrhu i ukinuto rješenje o ovrsi javnog bilježnika. Naime, sud prvog stupnja se pritom poziva na presude Suda Europske unije broj C 484/15 i C 551/15 te zaključuje da javni bilježnici u Republici Hrvatskoj kada postupaju u ovršnim postupcima na temelju vjerodostojne isprave se ne mogu smatrati sudom u smislu Uredbe (EU) broj 1215/2012 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (dalje; Uredba (EU) 1215/2012). Stoga zaključuje da je rješenje o ovrsi donijelo tijelo koje je apsolutno nenadležno pa odluku donosi primjenom odredbe čl. 16. ZPP-a pri čemu smatra da je javni bilježnik bio dužan postupiti u skladu s odredbom čl. 281. st. 2. OZ-a jer da je prijedlog bio neuredan.

Pogrešno je sud prvog stupnja u nazočnom slučaju ocijenio nadležnost javnih bilježnika u kontekstu presuda Suda Europske unije, a koje su donesene u primjeni Uredbe (EU) 1215/2012. Naime, iz podataka u spisu bi proizlazilo da je prijedlog za ovrhu podnesen protiv ovršenice koja ima prebivalište u Zagrebu, pa je od javnog bilježnika sa sjedištem u Zagrebu zatraženo donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Ovršenica je uredno primila rješenje o ovrsi na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu te je protiv rješenja podnijela prigovor uz obrazloženje da je od ovrhovoditelja zatražila da joj se dopusti obročna otplata duga.

Prema odredbi čl. 279. OZ-a za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave mjesno je nadležan javni bilježnik čije sjedište je u jedinici područne (regionalne) samouprave prebivališta ili sjedišta ovršenika (st. 1.). Ako prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave bude podnesen sudu umjesto javnom bilježniku, sud će prijedlog odbaciti, a na isti način će postupiti ako je prijedlog podnesen mjesno nenadležnom javnom bilježniku (st. 3.).

Dakle, javni bilježnik je bio ovlašten donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, u skladu s nadležnošću propisanom odredbom čl. 278. OZ-a. U odnosu na primjenu Uredbe (EU) broj 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012., valja odgovoriti da u nazočnom slučaju odredbe Uredbe nisu u primjeni, već je u primjeni nacionalno pravo prema kojemu je u nazočnom slučaju javni bilježnik postupao. Presude na koje se poziva sud prvog stupnja, a koje su donesene povodom zahtjeva za prethodnu odluku koje su uputili domaći sudovi, odnose se na slučajeve donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika, fizičke osobe s prebivalištem u drugoj državi članici. Dakle, radi se o slučajevima s prekograničnim elementom te se sadržaj presuda odnosi na pitanje domašaja rješenja o ovrsi koje je donio javni bilježnik u Republici Hrvatskoj u drugoj državi članici EU. To znači da je razmatrano pitanje prekogranične primjene domaćih odluka, a ne usklađenosti domaćeg zakonodavstva.

Još treba dodati da se sud prvog stupnja pogrešno pozvao i na odredbu čl. 16. ZPP-a, jer je prijedlog odbacio zbog nenadležnosti javnog bilježnika, a ne suda.

Zbog izloženog je valjalo žalbu ovrhovoditelja uvažiti, rješenje suda prvog stupnja ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak, radi donošenja odluke iz čl. 57. i 58. OZ-a.

Ova odluka je donesena na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, a odluka o troškovima žalbenog postupka primjenom odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Rijeci 23. rujna 2019.

Sutkinja

Milena Vukelić-Margan,v.r.