Ppž-6111/2024-2 · Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske



Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6111/2024

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Roberta Završkog kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. TF, zbog prekršaja iz čl. 253. st. 2. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 130/20.) odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskoj Brodu, Stalne službe Nova Gradiška od 8. travnja 2024., broj 31 Pp-2568/2023-9 u sjednici vijeća održanoj 2. srpnja 2025.,

r i j e š i o j e

U povodu žalbe okr. TF, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Slavonskoj Brodu, Stalne službe Nova Gradiška od 8. travnja 2024., broj 31 Pp-2568/2023-9, okr. TF je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz 253. st. 2. Zakona o strancima, za koji mu izrečena novčana kazna 60,00 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine preostalog dijela izrečene novčane kazne. Uz navedeno, okrivljenik je obvezan i na naknadu troškova prekršajnog postupka 20,00 eura.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okrivljenik, putem branitelja, iz svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovni postupak ili da se preinači na način da se okrivljenika oslobodi od optužbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku, između ostalog, temeljio i na iskaza svjedoka policijskog službenika FF u kojem on prepričava saznanja do kojih je došao radnjom ispitivanja u upravnom postupku stranca TF, ovdje okrivljenika.

1. Odredbama čl. 158. st. 6., 7. i 8. Prekršajnog zakona, propisano da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika odnosno svjedoka od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku samo i isključivo ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika odnosno svjedoka u prekršajnom postupku, a u konkretnom slučaju se ne radi o postupanju u skladu s ovom zakonskom odredbom. Iz navedenog razloga takva saznanja ovlaštenih osoba tijela državne uprave ne mogu biti dokaz, nego imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal.

2. Dakle, da bi se saznanja ovlaštene osobe tijela državne uprave o ispitivanju osumnjičenika mogla koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, to ispitivanje mora biti provedeno u skladu s odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku.

3. Sukladno čl. 171. st. 2. Prekršajnog zakona, kad se prvi put ispituje, okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik. Stavkom 8. istog članka propisano je da se, ako je postupljeno protivno st. 2. tog članka, iskaz okrivljenika ne može se upotrijebiti kao dokaz u prekršajnom postupku. Iz zapisnika o saslušanju stranca TF nedvojbeno proizlazi da on nije upozoren sukladno prethodno navedenoj odredbi Prekršajnog zakona. Dapače, uvidom u zapisnik o saslušanju stranca TF, koji u ovom postupku ima procesnu poziciju okrivljenika, vidljivo je da je isti upozoren na kaznenu i materijalnu odgovornost za davanje lažnog iskaza.

4. Slijedom navedenog, sadržaj izjave koje je ovdje okrivljenik dao na navedeni zapisnik nije zakonit dokaz, pa time nije zakonit dokaz ni svjedočki iskaz policijskog službenika FF u dijelu u kojem on prepričava sadržaj navedenog saslušanja, jer se na taj način, zaobilaznim putem, u dokazni materijal unose oni elementi koji ne mogu biti temelj za donošenje presude.

5. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz policijskog službenika FF u dijelu u kojem on prepričava sadržaj izjave ovdje okrivljenika dan u upravnom postupku te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji.

6. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud, sukladno odredbi čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. Nadalje, žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik osnovano ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno da nije analizirana ni ocijenjena obrana okrivljenika, kao niti drugi dokazi.

7. Obrazlažući svoju odluku (odlomak 6.,7. i 8. ), prvostupanjski sud je, u odnosu na utvrđenje krivnje, naveo: „Na temelju provedenog postupka sud je stekao uvjerenje da su u djelu okrivljenika ostvarena sva obilježja prekršaja iz odredbe citiranog Zakona zbog čega je istu oglasio krivom. Naime, iz utvrđenog činjeničnog stanja, a naročito iskaza svjedoka FF, koji je po ocjeni suda iskazivao detaljno, uvjerljivo, određeno i sigurno – nedvojbeno proizlazi da je okrivljenik nezakonito boravio u [adresa] kako mu se to stavlja na teret, a kako je to opisano u izreci ove presude. Nije prihvaćena pisana obrana okrivljenika u kojoj isti u cijelosti poriče počinjenje djela i tvrdi da nije povrijedio niti jednu zakonsku odredbu Zakona o strancima – iz razloga što iz utvrđenog činjeničnog stanja, a naročito iskaza svjedoka FF, proizlazi suprotno, jer je okrivljenik, kao državljanin treće zemlje, doista nezakonito boravio u [adresa], jer je u prethodnih 180 dana boravio u [adresa] dulje od 90 dana.“.

8. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“.

9. Stoga obrazloženje presude ne može sadržavati samo zaključak da obrana okrivljenika nije prihvaćena jer iz utvrđenog činjeničnog stanja, a naročito iskaza svjedoka (radi se o jedinom dokazu koji je reproduciran o obrazloženju) proizlazi suprotno, kako je ovdje slučaj. Suština okrivljenikove obrane su upravni sporovi koje on vodi u vezi njegova zakonita boravka u Republici Hrvatskoj te je dostavio dokumentaciju o tome, a prvostupanjski sud se nije osvrnuo na takvu obranu okrivljenika tj. nije dao razloge o neprihvaćanju njegovih argumenata. Sud je dužan reproducirati izvedene dokaze, izložiti sporne i nesporne činjenice, analizirati i ocijeniti izvedene dokaze te određeno i potpuno navesti razloge iz kojih sporne činjenice smatra dokazanim odnosno nedokazanim te je dužan navesti razloge o krivnji počinitelja. Obrazloženje pobijane presude je paušalno i lišeno ikakvih razloga, a obrazloženja sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoje zaključke upućuju na zaključak o arbitrarnosti.

10. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a koju osnovano žalbom ističe okrivljenik.

7. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način ispraviti počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 2. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.