UsIgr-109/2019-12 · Upravni sud u Splitu

Poslovni broj: 16 UsIgr-109/19-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Zrinke Abaza kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice K. G. iz S., zastupane po opunomoćeniku P. T., odvjetniku iz M., protiv tuženika Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe H. G., Ž., zastupanog po D. V., odvjetniku iz M., radi priznanja svojstva stranke, nakon javne rasprave održane i zaključene 12. srpnja 2019., objavom odluke na temelju članka 61. stavka 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17; dalje ZUS), 22. srpnja 2019.

p r e s u d i o j e

1. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske KLASA: UP/II-361-05/18-26/1078 URBROJ: 531-05-2-2-19-2 od 11. veljače 2019.

2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-05/18-26/1078 URBROJ: 531-05- 2-2-19-2 od 11. veljače 2019. (u daljnjem testu: osporeno rješenje) odbija se žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja S. – d. županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava M. Klasa: UP/I-361-01/1-11-00-03/04-18-0002 od 19. listopada 2018. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje).

Prvostupanjskim rješenjem odbija se zahtjev tužiteljice za priznavanje svojstva stranke u postupku koji se vodi radi ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade na čest. zem. …, …, …i … k.o. Ž..

U pravodobno podnesenoj tužbi uvodno se iznosi bitan sadržaj iz obrazloženja osporenog rješenja a potom iznose navodi, identični žalbenim, zbog koji se isto smatra nezakonitim. U bitnome se ističe kako su navedenim geodetskim snimanjem izvedenog stanja oznake … od 5. studenog 2016. grubo povrijeđene odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, br. 16/07, 152/08), Pravilnika o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (Narodne novine, br. 86/07, 25/09, 148/09), Pravilnika o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (Narodne novine, br. 147/08) te Pravilnika o geodetskom projektu (Narodne novine, br. 12/14, 56/14). Sukladno Uputi DGU, temeljem obavljenih terenskih mjerenja identičnih točaka koje se mogu smatrati identičnima na katastarskom planu i na terenu obavljaju se potrebne transformacije odnosno uklopi podataka katastarskog plana (homogenizacija katastarskog plana) da bi se izradio odgovarajući uklop katastarskog plana u prikaz izvedenog stanja oznake …. Ako stanje međa i drugih granica koje postoje na terenu znatnije odstupaju od katastarskog plana na posebnoj geodetskoj podlozi će se posebnom bojom ili posebnom vrstom linije prikazati i stanje međa i drugih granica koje proizlazi iz stanja na terenu. Na predmetnom području katastarski planovi nisu izvorno rađeni u Gauss – Kruegerovoj projekciji merdijanskih zona koji odgovaraju stanju na terenu.

Obuhvat geodetske podloge kao i snimke izvedenog stanja oznake … mora obuhvaćati i katastarske čestica na kojima je izgrađena prometna površina, a s koje se osigurava pristup na građevnu česticu. Prema okružnici Ministarstva Klasa: 350-01/08- 01/129. u postupku ovjeravanja posebne geodetske podloge utvrđuje se je li katastarski plan pravilno uklopljen u digitalni ortofoto plan, odnosno topografski prikaz. Kada je razvidno, kao što je to ovdje slučaj, da katastarski plan nije pravilno uklopljen odbija se sukladno pravilima koji vrijede za pregledavanje i potvrđivanje geodetskih elaborata. Kako ta podloga služi kao podloga za izradu daljnje dokumentacije u ovom postupku te kao i podloga za određivanje oblika i veličine građevne čestice, zaključuje kako nisu bili ispunjeni uvjeti za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade. S obzirom na navedeno smatra da je prije odlučivanje o zahtjevu tužiteljice bio neophodno zatražiti od tvrtke „S.“ d.o.o. očitovanje te isto dostaviti sudionicima upravnog postupka ili postupiti sukladno odredbi članka 58. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku te uz sudjelovanje vještaka obaviti očevid i potom odlučiti o zahtjevu tužiteljice. Ovakvim stavom prvostupanjsko tijelo, osim što je neosnovano odbilo tužiteljičin zahtjev prejudiciralo je odluku o zahtjevu za ozakonjenje nezakonito izgrađenog objekta.

Ukazuje na različitost u mjernim podacima za nekretninu označenu kao č.zem. … koja je upisana u PL … (na Portu, garaža) u površini od 66 m , dok je u službenim katastarskim mapama ista evidentirana u površini od 41 m[2] , a izračunom površine po koordinatnom sustavu dobiva se podatak od 71 m[2] te zaključuje kako geodetski snimak u mjerilu 1:500 ne sadrži točan podatak. Kod izloženog zaključuje kako je predmetnom nezakonitom izgradnjom zahvaćen prostor javnog puta koji nosi oznaku čestice zemlje …, a koji je je evidentiran kao javno dobro, putovi i vode te je isti bez valjane pravne osnove bespravnom gradnjom uzurpiran. Tuženik grubo ignorira odredbu članka 6. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) i činjenicu da ozakonjuje objekt koji se svojim dijelom nalazi na javnoprometnoj površini (lokalna prometnica, nerazvrstana cesta), na kojoj tužiteljica po sili zakona ima stečeno pravo stvarni služnosti provoza i prolaza, što joj u smislu odredbe članka 17. stavak 2. istog Zakona daje svojstvo stranke. Ne prihvaća stav javnopravnih tijela kako se u postupku ozakonjenja utvrđivanje položaja nezakonito izgrađene zgrade u odnosu na među pa tako i u pogledu određivanja na kojoj se katastarskoj čestici nalazi zgrada spomenute čestice utvrđuje uvidom u geodetsku snimku izvedenog stanja, jer su sve po podnositelju zahtjeva priloženi dokazi javne isprave za koje vrijedi oboriva presumpcija istinitosti. Upravo stoga tužiteljica je predložila pozvati geometra te, po potrebi i druge dokaze, radi utvrđivanja točnog činjeničnog stanja. Predlaže se poništiti osporeno rješenje tuženika i da sud sam riješi stvar na način da se tužiteljici prizna svojstvo stranke.

U odgovoru na tužbu tuženik pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

Rješenjem ovog suda poslovnog broja 16 UsIgr-109/19-3 od 15. ožujka 2019. kao zainteresirana osoba pozvan je sudjelovati H. G.ć, koji u odgovoru na tužbu dostavljenom po opunomoćeniku uzvraća kako je, suprotno činjeničnim navodima tužbe, tuženik u osporenom rješenju dao valjano obrazloženje razloga zbog kojih se odbija žalba tužiteljice na prvostupanjsko rješenje. Zainteresirana osoba uz zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju priložila je svu potrebnu dokumentaciju propisanu odredbom članka 11. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Tužiteljica je zemljišnoknjižna vlasnica nekretnina označenih kao č.zem. …, …, te suvlasnica č.zem. … sa suvlasničkim dijelom od …. Iz geodetske snimke izvedenog stanja kao i izvoda iz katastarskog plana Državne geodetske uprave Područnog ureda za katastar S., Ispostave za katastar nekretnina M. Klasa: 935-06/17-01/270 Urbroj: 541-26-02-04/10-17-2 od 16. ožujka 2017. proizlazi da nekretnine koje su u (su)vlasništvu tužiteljice ne graniče s nekretninama u vlasništvu zainteresirane osobe na kojoj je izgrađena zgrada u odnosu na koju se traži donošenje rješenje o izvedenom stanju, jer se između tih nekretnina nalazi nekretnina označena kao č.zem. … k.o. Ž., na kojoj nekretnini se niti jednim dijelom ne nalazi zgrada koja je predmet ozakonjenja. Kako nekretnina u odnosu na koju je zainteresirana osoba podnijela zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju ne graniči s nekretninama koje su u (su)vlasništvu tužiteljice niti je zgrada čije se ozakonjenje traži izgrađena na č.z. … , koja se nalazi između, tužiteljica ne spada u krug osoba koje se u ovom postupku smatra strankom. Predlaže se tužba kao neosnovana odbiti te naložiti tužiteljici naknaditi troškove upravnog spora.

U podnesku od 8. srpnja 2019. tužiteljica, pozivajući se na stajalište iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-4268/18 od 18. listopada 2018., ustraje u tvrdnji kako zbog stečenog prava stvarne služnosti provozom i prolazom ima pravni interes sudjelovati u postupku, jer se pod pojmom susjed ne smatra samo vlasnik nekretnine nego i nositelj drugih stvarnih prava.

U podnesku od 8. srpnja 2019. zainteresirana osoba uzvraća kako tužiteljica nama nikakvo stvarno pravo služnosti na nekretninama na kojima se nalazi objekt u odnosu na kojeg je doneseno rješenje o izvedenom stanju.

Na ročištu održanom 12. srpnja 2019., bez nazočnosti uredno pozvanog opunomoćenika tužiteljice i zainteresirane osobe te tuženika, tužiteljica je ostala pri ranije iznesenim navodima te popisala trošak zastupanja upravnog spora.

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo u kojem je doneseno osporeno rješenje.

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade smještene na čest.zem. …, …, … i … k.o.o. Ž.. Osporeno rješenje temelji se na odredbi članka 17. stavak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine, br. 86/12, 143/13, 65/17, u daljnjem tekstu: ZPNIZ) prema kojem je stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada.

Iz stanja spisa proizlazi kako tužiteljica traži da joj se prizna svojstvo stranke u postupku koji je pokrenut na zahtjev zainteresirane osobe radi ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade na čest.zem. …, …, … i … k.o. Ž.. Svoje pravo izvlači iz tvrdnje kako ima stečeno pravo stvarne služnosti provozom i prolazom na č.zem. … k.o. Ž. preko kojeg tužiteljica dolazi do nekretnina u svom vlasništvu.

Tužiteljica tijekom postupka kao ni ovog spora nije priložila dokaz kako na č.zem. … k.o. Ž. polaže bilo kakvo stvarno pravo niti je takav podatak utvrđen uvidom u zemljišne knjige (Općinski sud u M. Zemljišnoknjižni odjel M., k.o. broj ZK uloška: …). Kako predmetna zgrada nije izgrađena na čestici … k.o. Ž., niti čestice zemlje …, …, … i … k.o. Ž. na kojoj se nalazi zgrada za koju je podnijet zahtjev za ozakonjenje graniče s česticama zemlje koje su u vlasništvu tužiteljice, to sud nalazi pravilnim zaključak javnopravnih tijela kojim je odlučeno o zahtjevu tužiteljice za priznavanjem statusa stranke u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju.

Pravni interes koji omogućava sudjelovanje u postupku ne može biti bilo kakav, već mora biti pravni te proizlaziti iz zakona ili zakonom biti zaštićen. Prava, obveze i pravni interesi proizlaze iz propisa kojima se uređuju pojedine upravne materije odnosno materijalnih propisa.

U okolnostima kada odredba članka 17. stavak 2. ZPNIZ, kao posebnog propisa koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, definira krug osoba koje imaju pravni interes, pravilno je tužiteljici uskraćeno svojstvo stranke u upravnom postupku, jer okolnosti na kojima ista temelji svoj zahtjev ni na koji način nisu od utjecaja u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju.

Kako kod tužiteljice nisu utvrđene okolnosti zbog kojih joj bi se priznao status stranke, sud se nije upuštao u ispitivanje drugih tužbenih navoda jer tužiteljica nije stranka koja u postupku može iznositi činjenice i predlagati dokaze od kojih ovisi rješavanje konkretne upravne stvari.

Kod izloženog sud ne nalazi da je donošenjem rješenja povrijeđen zakon na štetu tužiteljice niti u istom nalazi razloge njegove nezakonitosti ili ništavosti na koje pazi po službenoj dužnosti (iz članka 128. stavka 1. ZUP-a), te prihvaća način na koji su prigovori tužiteljice otklonjeni tijekom postupku u kojem je doneseno osporeno rješenje, pa je valjalo temeljem odredbe članka 57. stavka 1. istog ZUS-a tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a.

U Splitu 22. srpnja 2019.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik

Zrinka Abaza