Revr-1839/2015-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 1839/15-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Đure Sesse člana vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. G. iz Č., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik iz Odvjetničkog društva P. i p. iz Z. i punomoćnica R. G. dipl. iur., OIB: ... iz Ž., protiv tuženika K.-H. d.o.o. iz Z., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u Z., radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gžr-1603/14-2 od 9. lipnja 2015., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-2840/12-27 od 18. lipnja 2014., u sjednici održanoj 16. ožujka 2016.,

p r e s u d i o j e:

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1) Utvrđuje se da je nedopuštena odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga od 18.07.2012.g. kojom je tužitelju otkazan ugovor o radu od 01.01.2002. godine, kao i Odluka tuženika od 20.08.2012.g., povodom zahtjeva za zaštitu prava.

2) Dužan je tuženik vratit tužitelja na rad za radno mjesto prodavatelja građevinskih strojeva za područje Dalmacije, Z. do granice K. i D. u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe. 3) Dužan je tuženik u roku 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn, u roku od 8 dana.“

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvatiti reviziju, ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem, podredno drugostupanjsku presudu preinačiti, prihvatiti tužbeni zahtjev, te naložiti tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, kao i trošak sastava revizije.

Odgovor na reviziju nije podnesen.

Revizija nije osnovana.

Prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 – dalje: ZPP) u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

Tužiteljica u reviziji ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP koja da je učinjena pred drugostupanjskim sudom i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP navodeći da su razlozi pobijane presude nejasni i proturječni. Međutim, time tužiteljica nije određeno navela u čemu se sastoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, a koja da je učinjena pred drugostupanjskim sudom, niti je određeno navela u čemu se sastoji bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Zapravo tužiteljica samo djelomično citira zakonski tekst iz potonje zakonske odredbe. Stoga, imajući na umu odredbu čl. 392.a st. 1. ZPP, revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka nije bilo moguće uzeti u razmatranje.

Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je nedopuštena odluka tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga od 18. srpnja 2012. kojom je tužitelju otkazan ugovor o radu od 1. siječnja 2002., kao i odluka tuženika od 20. kolovoza 2012. povodom zahtjeva za zaštitu prava, te zahtjev za vraćanje tužitelja na rad na radno mjesto prodavatelja građevinskih strojeva za područje Dalmacije, Z. do granice K. i D.

Nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev ocijenivši da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za otkazivanje tužiteljeva ugovora o radu u smislu odredbe čl. 107. st. 1. alineja 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 149/09).

Navodima revizije u pretežitom dijelu prigovara se pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i preocjenjuju se izvedeni dokazi, a to sukladno odredbi čl. 385. ZPP nisu razlozi zbog kojih je dopušteno podnijeti reviziju.

Ovaj sud prihvaća zauzeto pravno shvaćanje drugostupanjskog suda kao i razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude.

Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP propisano je da se revizijski sud može, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP umjesto posebnog obrazloženja pozvati na razloge iz prvostupanjske, odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća. Na temelju odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP u slučaju iz stavka 1. toga članka, revizijski sud je dužan na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluka na koje se poziva.

S obzirom da ovaj sud prihvaća razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava, tužitelj se umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu već ranije citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP upućuje na obrazloženje drugostupanjske presude, koja će se na temelju odredbe stavka 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

Zbog navedenog, na temelju odredbe čl. 393. ZPP, revizija tužitelja odbijena je kao neosnovana.

Zagreb, 16. ožujka 2016.

Predsjednica vijeća:

Davorka Lukanović-Ivanišević, v.r.