I Kž-799/1992-3 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: I Kž 799/1992-3

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Novoselec dr. Petra, kao predsjednika vijeća, te Horvatinović mr. Ružice i Gudelj Milana, kao članova vijeća i stručnog suradnika Tomerlin-Almer Rajke, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv okr. L.I. zbog krivičnog djela iz čl. 236.o. st. 1. KZH, odlučujući o žalbi vojnog tužitelja podnesenoj protiv rješenja Vojnog suda u Zagrebu od 14. listopada 1992. Kio-584/92 (Kv-526/92), u sjednici održanoj 6. studenog 1992.,

r i j e š i o j e :

Uvažava se žalba vojnog tužitelja, preinačuje se pobijano rješenje i predmet upućuje Vojnom sudu u Zagrebu da nastavi krivični postupak protiv okr. L.I. zbog krivičnog djela iz čl. 236.o. st. 1. u vezi s čl. 236.f. st. 1. KZH.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Vojnog suda u Zagrebu na temelju čl. 1. st. 1. i 2. Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 58/92 - Zakon o oprostu) obustavljen je krivični postupak protiv okr. L.I. zbog krivičnog djela iz čl. 236.o. st. 1. u vezi čl. 236.f. st. 1. KZH. Ujedno je odredjeno da se okrivljenik pusti na slobodu po pravomoćnosti rješenja.

Protiv tog rješenja vojni tužitelj je podnio žalbu, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se nastavi krivični postupak i da se okrivljenik zadrži u pritvoru do pravomoćnosti presude.

Žalba je osnovana.

S pravom vojni tužitelj ističe prigovor da inkriminirano ponašanje okrivljenika, pobliže opisano u rješenju o provodjenju istrage i pravno označeno kao najteži oblik

I Kž 799/92

krivičnog djela oružane pobune iz čl. 236.o. st. 1. u vezi s čl. 236.f. st. 1. KZH, predstavlja krivično djelo koje je na temelju čl. 2. Zakona o oprostu izuzeto od primjene tog zakona.

Naime, prema činjeničnom opisu krivičnog djela koje se inkriminira okrivljeniku, napose u odnosu na štetne posljedice njegova ponašanja (nasilno ranjavanje i usmrćivanje većeg broja gradjana, te cjelovito i temeljito rušenje gospodarskih, stambenih i drugih objekata), objektivno postoji mogućnost da se u okviru oružane pobune kriminalna djelatnost okrivljenika pravno označi kao krivično djelo na čiji je progon Republika Hrvatska obavezna prema odredbama medjunarodnog prava (čl. 146. IV. Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti gradjanskih osoba u vrijeme rata).

Prema tome, imajući u vidu kako je u pravomoćnom rješenju o provodjenju istrage opisano krivično djelo za koje se tereti okrivljenik, u ovom slučaju preuranjeno je, barem za sada, primijeniti odredbe Zakona o oprostu na okrivljenika i njegovo djelo.

Zbog navedenih razloga uvažena je žalba vojnog tužitelja, te je na temelju čl. 397. st. 3. ZKP odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 6. studenog 1992.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Tomerlin-Almer Rajka v.r.

Novoselec dr. Petar v.r.

Suglasnost ovog prijepisa s izvornikom ovjerava

Viši stručni referent:

(Vladimir Vuletin)