Rev-863/2005-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 863/05-2

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića, kao predsjednika vijeća, te Katarine Buljan, dr. sc. Ivana Kaladića, Gordane Matasić-Špoljarić i mr. sc. Andrije Erakovića, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice S. F., Z., zastupane po punomoćniku B. Š. i Z. Š., odvjetnicima u Z., protiv tužene C. o. d.d. Z., radi naknade štete, rješavajući reviziju tužiteljice protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zlataru od 14. srpnja 2004. godine, broj: Gž-1427/02, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zaboku od 25. veljače 2002. godine, broj: P-532/98, u sjednici održanoj 13. listopada 2005. godine,

r i j e š i o j e:

Revizija se prihvaća, ukida presuda Županijskog suda u Zlataru od 14. srpnja 2004. godine, broj: Gž-1427/02 i Općinskog suda u Zaboku od 25. veljače 2002. godine, broj: P-532/98 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

Presudom Županijskog suda u Zlataru od 14. srpnja 2004. godine, broj: Gž-1427/02 potvrđena je presuda Općinskog suda u Zaboku od 25. veljače 2002. godine, broj: P-532/98 kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kojim je u odnosu na tuženu zatražila isplatu 138.485,24 kn s pripadajućom kamatom, 10.858,95 DEM s pripadajućom kamatom, 4.182,50 SIT s pripadajućom kamatom i 800,00 ATS s pripadajućom kamatom.

Protiv drugostupanjske pravomoćne presude tužiteljica je izjavila reviziju pobijajući je iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, te pogrešne primjene materijalnog prava, predloživši njeno preinačenje prihvaćanjem njenog tužbenog zahtjeva uz dosuđenje parničnog troška.

Tužena nije odgovorila na reviziju, niti se o istoj izjasnio Državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Revizija je osnovana.

Osim paušalnog pozivanja na revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka revidentica konkretno ne ukazuje u čemu bi se sastojala bitna povreda odredaba parničnog postupka, a kako ispitujući pobijanu presudu ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99 i 117/03 – dalje: ZPP), na koju temeljem odredbe čl. 386. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti, zaključiti je da pobijana presuda nije opterećena bitnom povredom odredaba parničnog postupka.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu štete, sve vezano za ozljedu oka. U ovom revizijskom stadiju postupka za sada je sporno pitanje odgovornosti tužene za štetu koju trpi tužiteljica ozljeđivanjem oka.

Nižestupanjski sudovi otklanjaju odgovornost tužene smatrajući da u konkretnom slučaju za to nisu bile ostvarene pretpostavke u smislu odredbe čl. 178. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99 – dalje: ZOO), jer da vozilo, a čija vratnica je navodno udarila tužiteljicu u oko, nije bilo u pokretu.

Odredbom čl. 178. st. 1. ZOO-a određeno je da u slučaju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu koja je uzrokovana isključivom krivnjom jednog imaoca, primjenjuju se pravila o odgovornosti po osnovu krivnje.

Dakle, u smislu citirane odredbe jedna od pretpostavki za njenu primjenu jest ta da se radi o nezgodi izazvanoj vozilom u pokretu. Ova odredba međutim mjerodavna je samo za nezgode izazvane sudjelovanjem dva ili više vozila (a kada se traži da su vozila u pokretu!), a što međutim ovdje nije slučaj.

Naime, prema tvrdnjama tužiteljice ona se ozlijedila prilikom ulaska u vozilo koje je bilo zaustavljeno u dvorištu. U takvoj situaciji pitanje ocjene odgovornosti tužene ima se raspraviti temeljem odredbi Zakona o osiguranju ("Narodne novine", broj: 9/94, 20/97, 46/97

– dalje: ZO) i baš odredbe čl. 82. tog Zakona. Tom odredbom propisano je da vlasnik odnosno korisnik motornog vozila i priključnog vozila je dužan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom motornog vozila nanese trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.

Iz sadržaja te odredbe proizlazi da je naglasak na šteti izazvanoj uporabom motornog vozila, koji pojam se ne može izjednačiti sa pojmom štete izazvane vozilom u pokretu.

Kako su nižestupanjski sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa propustili raspraviti pitanje odgovornosti tužene u smislu odredbe čl. 82. ZO-a, to je činjenično stanje odlučno za ovaj spor za sada ostalo nepotpuno utvrđeno, zbog čega je, a temeljem odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci.

U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će, a polazeći od odredbe čl. 82. ZO-a raspraviti pitanje odgovornosti tužene, te donijeti novu zakonitu odluku.

U Zagrebu, 13. listopada 2005. godine

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić, v.r.