Revr-481/2006-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revr 481/06-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Petra Milasa, kao predsjednika vijeća, te Ivana Mikšića, Vlatke Potočnjak-Radej, Damira Mratovića i Ljubice Munić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. R. iz Z., zastupanog po punomoćniku I. P., odvjetniku iz Z., protiv tuženika L. z. M. K. Z., zastupanog po punomoćniku A. V., odvjetniku iz Z., radi poništenja odluke i isplate, rješavajući reviziju tužitelja protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Zagrebu od 5. travnja 2005. godine, br. XXIV Gžr-2539/04., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zagrebu od 17. lipnja 2003. godine, br. Pr-347/96., u sjednici održanoj dana 6. rujna 2006. godine,

p r e s u d i o j e:

Odbija se revizija tužitelja kao neosnovana.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje odluka tuženika od 8. siječnja 1996. godine i od 25. siječnja 1996. godine, te vraćanje na rad radi obavljanja poslova urednika i zaključenje ugovora na neodređeno vrijeme pod jednakim uvjetima pod kojima je tužitelj ranije bio zaposlen, kao i da mu se s naslova plaće isplati 266.338,69 kn sa zakonskom zateznom kamatom i plati honorar u iznosu od 49.625,42 kn.

Ujedno je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 196.728,66 kn.

Odlučujući o žalbi tužitelja drugostupanjski sud je žalbu kao neosnovanu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.

Protiv pravomoćne presude suda drugog stupnja reviziju je izjavio tužitelj zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukidanje prvostupanjske i drugostupanjske presude i vraćanje predmeta drugom prvostupanjskom i drugostupanjskom sudu.

Tuženik je podnio odgovor na reviziju predlažući da se revizija kao neosnovana odbije.

Nadležni državni odvjetnik nije se izjasnio o izjavljenoj reviziji.

Revizija nije osnovana.

Sporno je, jesu li zakonite odluke tuženika od 8. siječnja 1996. godine, i od 25. siječnja 1996. godine, kojima je tuženiku izrečena disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, te slijedom toga je li tuženik dužan vratiti tuženika na rad i s tužiteljem sklopiti ugovor o radu pod jednakim uvjetima pod kojima je tužitelj ranije zaposlen i isplatiti mu na ime plaće utuženi iznos.

Nije se ostvario istaknuti revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

Neosnovano se u reviziji navodi da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, jer glavna rasprava pred izmijenjenim vijećem nije počela iznova i presuda da je donesena bez da su provedeni dokazi (čl. 315. st. 3. Zakona o parničnom postupku - “Narodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – dalje ZPP).

Naime, iz zapisnika glavne rasprave provedene pred izmijenjenim vijećem proizlazi da je sud odlučio ponovo ne saslušavati saslušane svjedoke, već pročitati njihove iskaze. Naprijed rečeno, jer je rješenjem konstatirano da se vrši uvid u spis i čita spis.

Također iz zapisnika glavne rasprave je vidljivo da se punomoćnik tužitelja protivio da se još jednom saslušavaju stranke jer da se očito radi o odugovlačenju postupka, te naveo da nema daljnjih dokaznih prijedloga i predložio prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

Iz takvog tijeka rasprave zaključiti je da su se stranke suglasile da se ponovo ne saslušavaju već jednom saslušani svjedoci i stranke, već da se pročitaju njihovi iskazi što je sud učinio kako je to vidljivo iz rješenja suda da se čita spis.

K tome valja reći da nije bilo primjedbi stranaka na takvu odluku suda u svezi s čitanjem spisa.

Stoga budući da je postupljeno po odredbi čl. 315. st. 3. ZPP-a, nije povrijeđeno načelo neposrednosti i time učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1. ZPP-a, na koju ukazuje tužitelj prema sadržaju revizije.

Nije se ostvario ni istaknuti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

U postupku je utvrđeno:

- da je odlukom tuženika od 8. siječnja 1996. godine tužitelju izrečena mjera prestanka radnog odnosa,

- da je prigovor tužitelja protiv te odluke odbijen odlukom tuženika od 25. siječnja 1996. godine i potvrđena izrečena disciplinska mjera,

- da je tužitelju disciplinska mjera izrečena zbog teže povrede odredaba iz radnog odnosa iz čl. 36. toč. 6. odbijanje radnih naloga, te toč.. 2. neuredno izvršavanje radnih zadataka koje je izazvalo teži poremećaj u radu i u većoj mjeri narušilo ugled Zavoda, te što je objavljivanjem pamfleta u V. od 10., 12., 24. i 25. studenoga 1995. godine, protiv Z. i odgovornih osoba u Z. štetio njihovom ugledu čime je počinio težu povredu radne obveze iz čl. 36. toč. 9. Pravilnika i baš nepriličnog vladanja koje šteti ugledu Z.,

- da je tužitelj počinio težu povredu obveze iz radnog odnosa koja mu se stavlja na teret i baš da nije predao materijale na kojima je radio i trebao raditi ekspertnoj skupini imenovanoj od ravnatelja iako je bio pozvan da to učini, te da je time narušio opći i znanstveni ugled Z.,

- da je Pravilnikom o radnim odnosima tuženika u čl. 36. predviđena teža povreda radne dužnosti nemarno, neuredno i nepravodobno izvršavanje radnih zadataka koja je uzrokovala teži poremećaj u radu, veću materijalnu štetu ili u većoj mjeri narušila ugled Z., te odbijanje radnih zadataka (čl. 36. toč. 2. i čl. 36. toč. 2. i 6. Pravilnika), a koje se povrede tužitelju stavljaju na teret,

- da se prema odredbi čl. 36. st. 2. Pravilnika za teže povrede navedene u tom članku izriče mjera prestanka radnog odnosa, ako je zbog tih povreda nastala veća materijalna štete za Z., odnosno narušen opći i znanstveni ugled Z.,

- da je tužitelj bio urednik i voditelj projekta …, a s kojim projektom se kasnilo više godina.

Na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo kada je odbijen tužbeni zahtjev temeljem čl. 58. tada važećeg Zakona o osnovanim pravima iz radnog odnosa (“Narodne novine”, broj 34/91, 26/93, 29/94).

Naime, odredbom čl. 58. st. 1. toč. 1. ZOPRO-a predviđena je kao teža povreda dužnosti i radnih obaveza zbog koje se može izreći disciplinska mjera prestanka radnog odnosa neizvršavanje i nesavjesno, nepravovremeno i nemarno izvršavanje radnih obveza, a Pravilnikom tuženika je predviđen kao uvjet uz koji će se za takvu povredu izreći disciplinska mjera prestanka radnog odnosa, da je tom povredom narušen opći i znanstveni ugled Z..

Neispunjenjem zahtjeva za predaju materijala na kojima je radio, a k tome još kod činjenice da se znatno kasnilo s projektom na izradi …, i po ocjeni ovog suda počinjena je teža povreda koja se tužitelju stavlja na teret i kojom je u takvim okolnostima narušen opći i znanstveni ugled Z..

Disciplinska mjera prestanka radnog odnosa mogla se pak izreći i za samo jednu od povreda koje se stavljaju tužitelju na teret, a to je ovdje neizvršavanje naloga za predaju materijala na kojima je tužitelj trebao raditi.

Stoga ne stoje navodi revizije da nije učinjena povreda radne dužnosti, te da nije bilo mjesta izricanju disciplinske mjere.

Inače navodima revizije se pobija utvrđeno činjenično stanje u svezi s utvrđenjem je li tužitelj bio pozvan da preda materijale na kojima je radio, te slijedom toga je li učinio težu povredu koja mu se stavlja na teret kada te materijale nije predao.

Revizijom se pak ne može pobijati utvrđeno činjenično stanje, jer se revizija ne može izjaviti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 3. ZPP-a) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 284. st. 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine”, broj 117/03 – dalje ZIDZPP/03).

Pazeći po službenoj dužnosti na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 10. ZPP-a, ovaj revizijski sud nije našao da je ta povreda učinjena (čl. 386. ZPP-a) koji se primjenjuje na temelju čl. 284. st. 5. ZIDZPP/03.

Radi naprijed navedenog na temelju čl. 393. ZPP-a, koji se primjenjuje na temelju čl. 284. st. 5. ZIDZPP/03, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 6. rujna 2006.

Predsjednik vijeća:

Petar Milas, v.r.