High Court quashes lower court verdict for exceeding indictment scope in domestic violence case.
Legislator summary
AI generatedThe High Court of Justice quashed the first-instance judgment and remanded the case for retrial due to a procedural violation. The lower court convicted the defendant of domestic violence by adding elements of psychological abuse not included in the police indictment. The appellate court ruled that the trial court exceeded its authority by altering the factual basis of the charge without the prosecutor's intervention.
Legislator headnote
AI generatedČl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona; Čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona: A trial court must be bound by the factual description in the indictment and cannot convict a defendant for conduct exceeding the scope of the charge, constituting a fundamental procedural violation requiring the case to be remanded.
Keywords
AI generatedCited Legislation
AI generatedFull text
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB
Broj: Jž-1527/2019
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Renate Popović kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. P.M., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17.), odlučujući o žalbi okr. P.M. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 18. svibnja 2019., broj: 73. Pp J-745/2019, u sjednici održanoj 11. srpnja 2019.,
r i j e š i o j e :
I. U povodu žalbe okr. P.M., po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke iz toč. I., žalba okr. P.M. je bespredmetna.
Obrazloženje
Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 18. svibnja 2019., broj: 73. Pp J-745/2019, okr. P.M. proglašen je krivim da je na način činjenično opisan u izreci presude počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 5.000,00 kuna, u koju je uračunato uhićenje okrivljenika kao 300,00 kuna novčane kazne, tako da mu preostaje 4.700,00 kuna novčane kazne, koju je dužan platiti u roku od 8 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka od 300,00 kuna.
Istom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji, supruzi T.M. na udaljenost manju od 5 metara, u trajanju od 6 mjeseci.
Protiv te presude okr. P.M. po braniteljici odvjetnici A.F. pravodobno je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba je bespredmetna.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je po službenoj dužnosti utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona, jer je prekoračio optužni prijedlog.
Optužnim prijedlogom VI Policijske postaje Novi Zagreb od 18. svibnja 2019., broj:511-19- 32/5-P-228/2019 okr. P.M. stavljeno je na teret da je kritične prigode počinio nasilje u obitelji na štetu svoje supruge u prisutnosti zajedničke djece tako da joj je počeo govoriti „to je sve moje, stan je moj“, te počeo vikati i vrijeđati suprugu riječima „Pizda ti materina“. Nakon toga u optužnom prijedlogu opisano je fizičko nasilje okrivljenika prema supruzi. Dakle, u optužnom prijedlogu navedene su radnje počinjenja psihičkog nasilja okrivljenika, ali izostalo je bilo kakvo navođenje posljedica koje je takvo postupanje okrivljenika prouzročilo kod njegove supruge, dok je prvostupanjski sud okrivljenika proglasio krivim za istu radnju počinjenja, dodajući u izreku pobijane presude okolnost da je navedenim "prouzročio povredu dostojanstva ili uznemirenost kod T.M.".
Na opisani način prvostupanjski je sud okr. P.M. proglasio krivim za drugačije činjenično stanje nego je izloženo u optužnom prijedlogu i za dio radnje počinjenja, odnosno posljedicu, koja ne čini činjenični opis optužnog prijedloga.
Prvostupanjski sud može, ovisno o rezultatu dokaznog postupka, u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Prvostupanjski sud je, dodajući u ponašanje okr. P.M. "čime je prouzročio povredu dostojanstva ili uznemirenost kod T.M.", istog proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom bilo stavljeno na teret. Takva izmjena, po ocjeni ovog suda, predstavlja prekoračenje optužbe, bez obzira što sud okrivljenika nije proglasio krivim za neko drugo djelo u odnosu na djelo za koje je optužen. Prvostupanjski sud je u ponašanje okrivljenika, sam, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodao veću količinu protupravnog ponašanja i to dodavanjem zakonskog obilježja prekršaja psihičkog nasilja opisanog u materijalnoj odredbi čl. 10. toč. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koji nije optužen.
Navedena izmjena u ovoj situaciji predstavlja preinačenje na gore za okrivljenika, jer su dodana zakonska obilježja prekršaja psihičkog nasilja, budući je prouzročenje kod žrtve povrede dostojanstva ili uznemirenost, odlučna činjenica koja čini biće tog prekršaja i bez koje se ne može raditi o prekršaju u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Prvostupanjski sud nije vezan za prijedlog ovlaštenog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, ali je vezan činjeničnim opisom djela navedenim u optužnom prijedlogu.
Također, prvostupanjski sud obvezan je postupati u skladu s odredbom čl. 179. st. 3. Prekršajnog zakona koja propisuje da se presuda može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga. U protivnom, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6. Prekršajnog zakona, što je konkretni slučaj, a na koju povredu ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
Kako je utvrđena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
Prilikom donošenja nove odluke skreće se pažnja prvostupanjskom sudu da djelo psihičkog nasilja za koje se protiv okr. P.M. vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane prvostupanjske presude (kao i u optužnom prijedlogu), po propisu nije prekršaj, te će, rukovodeći se načelom zabrane reformatio in peius, odnosno da se presuda ne smije izmijeniti na štetu okrivljenika, ako je žalba podnesena samo u korist okrivljenika, iz činjeničnog opisa nove odluke izostaviti taj dio optuženja i odlučiti o krivnji okr. P.M. za fizičko nasilje prema supruzi T.M..
Iz navedenih razloga na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude
Zagreb, 11. srpnja 2019.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Gordana Korotaj, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, braniteljicu i tužitelja.