Legislator Case Law & Legislation
Rev-1483/1997-2 AI generated

Rev-1483/1997-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske

Case Number Rev-1483/1997-2
Court / Authority
Jurisdiction Croatia (HR)
Decision Date
Outcome Presuda

Legislator summary

AI generated

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Vjere Delić, Ljubice Munić, Gordane Matasić-Špoljarić i dr. Ivana Kaladića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Državnog pravobraniteljstva Županije splitsko-dalmatinske protiv tuženika 1. L. I. iz S., koga zastupaju I. T. i N. M., odvjetnici u S., 2. Grada Splita, koga zastupa punomoćnik Z. G., radi poništenja ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, rješavajući reviziju prvotuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Splitu od 14. siječnja 1997. godine broj Gž-1444/96, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu od 24. veljače 1995. godine broj P-1701/94, u sjednici održanoj dana 24. listopada 2001. godine,

Legislator headnote

AI generated

Rev-1483/1997-2 · Vrhovni sud Republike Hrvatske: Smatrajući da pravo na popust cijene stana u smislu odredbe čl. 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (“Narodne novine”, broj 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94 i 58/95 – dalje u tekstu ZOPS) imaju samo vojni i civilni invalidi Domovinskog rata, dakle osobe koje su invalidnost stekle u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a ne i ratnim i civilnim invalidima iz Drugog svjetskog rata, nižestupanjski sudovi su zaključili da prvotuženiku kao ratnom vojnom invalidu iz Drugog svjetskog rata ne pripada pravo na popust cijene stana, te su, ali uz pogrešnu primjenu materijalnog prava prihvatili tužbeni zahtjev.

Need to analyze how this precedent applies to your matter?

Cross-reference this judgment against statutes, commentaries, and subsequent citing case law inside Legislator AI.

Open in Legislator →

Full text

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1483/1997-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Jakoba Miletića kao predsjednika vijeća, te Vjere Delić, Ljubice Munić, Gordane Matasić-Špoljarić i dr. Ivana Kaladića kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Državnog pravobraniteljstva Županije splitsko-dalmatinske protiv tuženika 1. L. I. iz S., koga zastupaju I. T. i N. M., odvjetnici u S., 2. Grada Splita, koga zastupa punomoćnik Z. G., radi poništenja ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo, rješavajući reviziju prvotuženika izjavljenu protiv pravomoćne presude Županijskog suda u Splitu od 14. siječnja 1997. godine broj Gž-1444/96, kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu od 24. veljače 1995. godine broj P-1701/94, u sjednici održanoj dana 24. listopada 2001. godine,

p r e s u d i o j e:

Revizija prvotuženika L.I. se prihvaća i preinačuju se presuda Županijskog suda u Splitu od 14. siječnja 1997. godine broj Gž-1444/96 i presuda Općinskog suda u Splitu od 24. veljače 1995. godine broj P-1701/94 te se sudi:

Tužitelj se odbija s tužbenim zahtjevom za poništenje ugovora o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo kojeg su zaključili Grad S. kao prodavatelja i L.I. kao kupac 11. siječnja 1994. godine u odnosu na stan koji se nalazi u zgradi u S. Tužitelj je dužan prvotuženiku naknaditi parnične troškove u iznosu od 550,00 kn u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom poništen je ugovor o kupoprodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo kojeg su zaključili Grad S. kao prodavatelj i L.I. kao kupac 11. siječnja 1994. godine u odnosu na stan koji se nalazi u zgradi u S. te su tuženici dužni tužitelju naknaditi parnične troškove u iznosu od 2.920,50 kn.

Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda.

Protiv pravomoćne drugostupanjske presude pravovremenu, dopuštenu i potpunu reviziju izjavio je prvotuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se

nižestupanjske presude ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, ali drugom vijeću, ili da se preinače uz naknadu troškova postupka kako su naznačeni u reviziji.

Tužitelj na reviziju nije odgovorio, a nadležni državni odvjetnik se o reviziji nije izjasnio.

Revizija je osnovana.

Utvrđeno je da je drugotuženik kao prodavatelj prvotuženiku kao kupcu prodao predmetni stan na kojem postoji stanarsko pravo i da je prilikom sklapanja tog pravnog posla prvotuženiku priznat popust na cijenu stana kao ratnom vojnom invalidu iz Drugog svjetskog rata.

Smatrajući da pravo na popust cijene stana u smislu odredbe čl. 16. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (“Narodne novine”, broj 43/92 – pročišćeni tekst, 69/92, 25/93, 48/93, 2/94, 44/94 i 58/95 – dalje u tekstu ZOPS) imaju samo vojni i civilni invalidi Domovinskog rata, dakle osobe koje su invalidnost stekle u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a ne i ratnim i civilnim invalidima iz Drugog svjetskog rata, nižestupanjski sudovi su zaključili da prvotuženiku kao ratnom vojnom invalidu iz Drugog svjetskog rata ne pripada pravo na popust cijene stana, te su, ali uz pogrešnu primjenu materijalnog prava prihvatili tužbeni zahtjev.

Prema odredbi čl. 16. spomenutog zakona pravo na popust priznaje se kad stan kupuje ratni vojni invalid, pri čemu navedena odredba ne pravi razliku između invalida Drugog svjetskog rata i invalida Domovinskog rata. Taj zakon ne sadrži definiciju pojma ratnog vojnog invalida. Ovaj pojam u pravnom poretku Republike Hrvatske treba tumačiti kroz odredbu čl. 5. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (“Narodne novine”, broj 86/92 – pročišćeni tekst, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95). Tom je odredbom propisano da je ratni vojni invalid osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila:

“1. u sastavu oružanih snaga Republike Hrvatske ili izvan njihova sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih državnih tijela Republike Hrvatske u obrani suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske od 17. kolovoza 1990. do prestanka neprijateljstava, ili kao ratni zarobljenik. Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je oštećenje organizma nastalo zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna posljedica okolnosti iz ove točke.

2. u sastavu partizanskih odreda, odnosno Jugoslavenske armije ili izvan sastava pri obavljanju vojnih ili drugih dužnosti po naređenju vojnih organa ili organa vlasti od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. godine.

3. u sastavu hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. godine, odnosno do otpuštanja iz zarobljeništva, iako je s tim u vezi bila pravomoćno osuđivana nakon 15. svibnja 1945. godine.

4. u sastavu jugoslavenske vojske za vrijeme od 6. do 17. travnja 1941. ili kasnije kao ratni zarobljenik u logorima.

5. pri obavljanju vojnih dužnosti u stranoj zemlji koja je u oružanom sukobu, ako ju je na te dužnosti uputio nadležni vojni organ u okviru međunarodnih obveza poslije 15. svibnja 1945. godine.

Ratni vojni invalid je i osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane, povrede ili ozljede koju je dobila sudjelovanjem u oružanoj akciji zaštite ustavnog poretka ili obrane Republike Hrvatske ili u povodu te akcije od 30. svibnja 1990. godine. “

U konkretnom slučaju popust pri kupnji stana temeljem odredaba ZOPS priznata je osobi za koju je nadležno tijelo u smislu odredbe čl. 73. st. 1. Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, rješenjem utvrdilo da ispunjava propisane uvjete i da mu se priznaju prava ratnog vojnog invalida VI. grupe za 60% oštećenja organizma zbog posljedica ranjavanja zadobijenog u sastavu partizanskih odreda. Okolnost što je odredba čl. 16. kasnijim zakonom u cijelosti izmijenjena nije od utjecaja pri odlučivanju u ovom slučaju. Naime, nije sporno da Zakon o izmjenama i dopunama ZOPS koji je stupio na snagu 17. kolovoza 1995. godine (“Narodne novine”, broj 58/95) s obzirom na odredbu čl. 90. Ustava Republike Hrvatske nema povratno djelovanje.

Stoga valja zaključiti da predmetni ugovor o kupoprodaji stana nije protivan propisima, te da ne postoje razlozi za njegovo poništenje, pa je valjalo prihvaćanjem revizije preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev (čl. 395. st. 1. Zakona o parničnom postupku - “Narodne novine”, broj 53/91, 91/92 i 112/99 – dalje u tekstu ZPP).

S obzirom da je ovaj sud preinačio nižestupanjske presude, odlučio je o troškovima cijelog postupka (čl. 166. st. 2. u vezi čl. 154. st. 1. ZPP).

U Zagrebu, 24. listopada 2001. godine.

Predsjednik vijeća:

Jakob Miletić, v. r.